29. OKTOBAR - DAN CRNOGORSKOG SUDSTVA

Vladin dom, Cetinje


 

IZLAGANJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA


 

VLADAVINA PRAVA, SUDSTVO DANAS I EVROPSKI IZAZOVI“


 

Vladavina prava je temeljna vrijednost na kojoj je zasnovana ideja Crne Gore kao građanske i države socijalne pravde.

Crpeći svoju snagu iz primarnog i najvažnijeg akta, osnove nacionalnog društvenog i pravnog sistema tj. Ustava, vladavina prava pretpostavlja jasno utvrđenu podjelu vlasti, ograni

enu i odgovornu državnu vlast, sistem teže i protivteže, slobodne i neposredne izbore, ustavno jemstvo ljudskih prava i osnovnih sloboda, njihovu institucionalnu garanciju i zaštitu i neminovno određena svojstva zakona kao pravnoobavezujućih propisa koji uređuju međuljudske odnose.

Univerzalni princip vladavine prava, koji je za svaku državu koja njeguje demokratske vrijednosti podjednako važan bilo je da je riječ o društvu u cjelini ili pojedincu, odgovorno i podijeljeno vršenje političke vlasti, opštost, jasnost, određenost i pravdenost zakona, neophodno zahtijeva jednakost svih pred zakonom i pravnu sigurnost, a ono nužno jako pravosuđe, koji i nije jedini garant vladavine prava.

Kao mjerilo valjanosti i ispravnosti pozitivnog pravnog poretka, vladavina prava je nezamisliva bez nezavisnog sudstva. Međutim, nezavisnost sudske grane vlasti kao ključnog konstituenta vladavine prava pretpostavlja ne samo njenu nezavisnost u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast već prijeko potrebnu nezavisnost, nepristrasnost, samostalnost i odgovornost svakog nosioca sudijske funkcije u našoj državi.

S tim u vezi, crnogorske sudije su u potpunosti posvećene jačanju pravne države, zaštiti ugroženih i povrijeđenih ljudskih prava i unapređenju vladavine prava. Da je tako, svjedoči uspješno završeni i već započeti novi petogodišnji reformski ciklus.

Sprovedene reforme započete 2008. godine uzele su maha, a uloženi trud i veliki napor crnogorskih sudija, Vrhovnog suda i Sudskog savjeta nužno su doveli do toliko željenog napretka i mjerljivih rezultata priznatih čak i od međunarodne zajednice, jer ušli smo u reformu sa samo 24% završenih svih predmeta u radu, a prvi reformski ciklus okončali sa 76% završenih svih predmeta, odnosno 98,62% završeno od ukupnog godišnjeg priliva.

Opterećenost zaostalim predmetima i smanjivanje zaostatka išlo je iz godine u godinu od 68-72%. Prije par godina nezavršenih krivičnih predmeta bilo je preko 8.000, a na kraju sudijske godine nešto više od 2.000, dok je neizvršenih sudskih odluka bilo 30.000, a sada nešto više od 5.000 predmeta, što dovoljno ukazuje da se crnogorsko sudstvo izgradilo u ažurniji, efikasniji i transparentniji sistem, s ojačanom sudijskom odgovornošću.

Posmatrano gdje smo danas, svakako najveći napredak ostvaren je u oblasti skraćenja dužine trajanja sudskih postupaka i smanjenja broja predmeta starijih od tri godine. 43% svih predmeta kod osnovnih sudova se završava u roku od tri mjeseca, dok samo 17% postupaka traje preko jedne godine. Kod sudova viših instanci i specijalizovanih sudova čak 68% predmeta se završi u roku od tri mjeseca.

Crnogorski sudovi su i u 2013. godini bili ažurni, započevši izvještajnu godinu sa 35.546 predmeta. Primili su novih 114.128 predmeta, na kraju godine završili 112.549, pa je ostalo neriješeno svega 37.125 predmeta ili 24,80%. Uz priliv predmeta koji je u prošloj godini veći za petinu, sudovi su uspjeli da riješe čak 15% više predmeta, dostižući efikasnost po kojoj su prepoznatljivi, a kojom se države regiona, kao i mnoge države članice Evropske unije, ne mogu pohvaliti.

Kontinuirani napredak crnogorski sudovi ostvarili su i u pogledu poštovanja prava na suđenje u razumnom roku, odnosno skraćenju vremena trajanja sudskih postupaka u tzv. složenim predmetima i predmetima po žalbi i vanrednim pravnim ljekovima. Postupak po žalbi koji je u početku trajao tri godine i sedam mjeseci u prosjeku sveden je na 120 dana, mada kod Višeg suda u Podgorici taj postupak u gradjanskim žalbenim predmetima zbog velikog priliva biva duži i on traje oko 180 dana. Očigledno je da je u posljednjih šest godina, zahvaljujući sprovedenim i tekućim reformama, urađeno mnogo u oblasti povećanja efikasnosti i efektivnosti sudijskog rada, jer su sudski postupci znatno kraći, pa je crnogorskim građanima u zaštiti njihovih prava pravda nesumnjivo postala dostupnija i brža.

Međutim, ono što crnogorsko sudstvo čini prepoznatljivim u Evropi jeste konstantno smanjenje broja predmeta starijih od tri godine, odnosno tzv. „predmeta crvenih omota“. Na kraju 2013. godine bilo ih je svega 4.251, dok je danas njihov broj, po svim vrstama predmeta i u svim sudovima, svega 3.851 ili na 100.000 snanovnika nešto više od 600.

Iako je napredak u efikasnosti i ažurnosti rada nacionalnog sudstva vidan ne smijemo i ne želimo stati dok god ima prostora za dalje unapređenje sudijskog rada, doprinosa sudstva u potrebi jačanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda svih korisnika naših usluga. Na odgovorniji, efektivniji i transparentniji rad obavezuje nas ne samo sudijska toga, već i proces evro-atlantskih integracija Crne Gore, evropska budućnost i očekivanja naših građana.

Izazovi koji slijede u godinama učlanjenja u Evropsku uniju i Nato jesu veliki, ali ne i neostvarljivi. Čvrsto sam uvjerena sam da ćemo odgovorno ispuniti sve obaveze koje proizilaze iz procesa evropskih integracija Crne Gore i načela i ciljeva definisanih u nacionalnim strateškim dokumenatima kako bi u punoj mjeri primijenili evropske standarde i najbolje prakse.

Vjerujem da će očekivane izmjene zakonodavnog okvira uvesti jedinstveni sistem zapošljavanja na nivou države za sve nosioce sudijske funkcije, da ćemo imati sistem dobrovoljne horizontalne mobilnosti i novi sistem unapređenja sudija, kao i periodične profesionalne ocjene njihovog rada, kako bi se izbor, napredovanje i ocjenivanje nacionalnih sudija sprovodilo na osnovu jasno definisanih i objektivnih indikatora.

Ono što takođe slijedi u procesu usklađivanja domaćeg sudskog sistema s evropskim standardima jeste unapređenje sistema disciplinske odgovornosti kako bi se isti u potpunosti uskladio sa principima zakonitosti i proporcionalnosti i kako bi se smanjilo diskreciono odlučivanje kod primjene disciplinskih pravila. Takođe, neminovno će biti revidirati dvostruku ulogu disciplinske komisije u istraživanju i odlučivanju u disciplinskim postupcima.

Informacioni sistem u sudstvu, tzv. PRIS, je osnov pouzdanog statističkog izvještavanja o radu sudija i sudova. Neophodno je do kraja sprovesti već započeti proces primjene smjernica Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) kako bi se primijenila evropska praksa u mjerenju trajanja sudskih postupaka, a statistika iz PRIS-a takođe koristila za analiziranje nedostataka u radu sudskog sistema i pronalaženje odgovarajućih rješenja.

Izazov će biti i izrada srednjoročne i dugoročne strategije za ljudske resurse, kao i postavljanje standarda u oblasti radnog opterećenja sudija i standardnih vremenskih rokova za postupke u specifičnim slučajevima i konkretnim sudovima. Upravo ovi standardi treba da budu postavljeni kao osnov za određivanje resursa neophodnih da se eliminišu zaostali i riješi priliv novih predmeta.

Kao što upravo objavljeni Izvještaj o napretku Crne Gore konstatuje, česte promjene relevantnog zakonodavstva koče djelotvornost borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vjerujemo da ćemo kroz obavezne edukacije sudija u ovoj oblasti, prioritetnim, efikasnim i zakonitim rješavanjem koruptivnih i predmeta organizovanog kriminala imati mjerljive rezultate u danima koji slijede.

Posebnu pažnju posvetićemo i obukama nosilaca sudijske funkcije o evropskom pravu, humanitarnom pravu, međunarodnoj pravosudnoj saradnji, ali i daljoj saradnji s Evropskim sudom za ljudska prava. Na taj način, svi korisnici sudskih usluga, a naročito pripadnici ranjivih grupa, imaće punu zaštitu ustavom i međunarodim aktima zajamčenih ljudskih prava, a naročito prava na suđenje u razumnom roku i prava na obeštećenje.

Upravo Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, osim obuka o konvencijskom pravu, antidskriminacionim standardima i ljudskim pravima ponijeće teret organizovanja obuka sudija za najsloženije pojavne oblike kriminala – trgovinu ljudima, pranje novca i računarski kriminal. Međutim, da bi Centar odgovorio prepoznatom izazovu, moramo ojačati njegovu nezavisnost, opredijeliti mu samostalni budžet i ojačati njegove administrativne kapacitete kako bi u konačnom imali uspješno edukovane sudije i tužioce spremne da u potpunosti ostvare svoju ulogu u pravnom poretku.

Vladavina prava kao vrhovna vrijednost i sinonim za demokratsku zajednicu koja podrazumijeva ustavnost, potpunu zakonitost, ali i saglasnost sa opšteprihvaćenim međunarodnim načelima, zahtijeva jaku pravnu državu i pravni poredak. Jaka pravna država i pravni poredak nezamislivi su bez nezavisnog i samostalnog sudstva.

A ono je u procesu završene reforme dalo svoj maksimum. Svaki sudija i uposleni u sudskoj administraciji, dali su mnogo više nego što se od njih očekivalo, dali su udio veoma značajni u stabilnosti pravnog poretka i uspostavi vladavine prava u Crnoj Gori. Dali i daju, ali i traže, da imaju prava i da su ona zakonom uredjena, a ne samo obaveze i mjerni kriterijumi njihovog rada i disciplinske odgovornosti. Za pet godina pružili su profesionalni i ljudski maksimum a još uvijek savaki četvrti sudija nema stan, lični dohoci su umanjeni i ako je funkcija trajna, radni uslovi ne odgovarajući, što uslovljava nepoštovanje sudjenja u razumnom roku, jer se čeka "red na sudnice". Sudska administracija je ponijela veliki dio tereta i učestvovala u postizanju sveukupnih rezultata reforme. I ona traži svoje mjesto i svoja prava u sledećem ciklusu reforme.

Sudstvo, pored nezavisnosti u odnosu na druge ustavom uređene vlasti, zahtijeva i obezbjeđivanje ekonomske nezavisnosti nosilaca sudijske funkcije. Ona je preduslov svake nezavisnosti, garancija nesmetanog rada, pune posvećenosti poslu, ekvivalent težini i obavezama sudijske funkcije. Stoga, u vremenu koje je ispred nas, a koje podrazumijeva više obaveza i manje prava, odnosno zahtjevniji, transparentniji, odgovorniji odnos sudija prema poslu i mjerljive rezultate, nužno je ojačati materijalni položaj sudija i sudske administracije i posvetiti se jačanju ugleda Vrhovnog suda kao krovne sudske institucije, kojem u društvu treba dati mjesto koje mu po Ustavu, tradiciji i crnogorskoj pravnoj istoriji i pripada.

Države vođene vrijednošću vladavine prava treba da urede sudske sisteme na način da njena suprematija i poštovanje osnovnih prava i sloboda budu usklađeni sa najvažnijim međunarodnim konvencijama, u prvom redu Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i sudskom praksom Suda u Strazburu.

Imajući u vidu ostvarene rezultate, veliki trud sudija i administracije, uvjerena sam da ćemo uspješno prebroditi sve izazove evro-atlantskih integracija, da ćemo odgovornim radom svi pojedinačno dati doprinos jačanju vladavine prava i učvršćivanju ažurnosti, transparentnosti i efikasnosti crnogorskog sudskog sistema, a pri tome sačuvati svoju nezavisnost, profesionalnost i integritet.

Na kraju, citiraću izvod iz Mišljenja br. 16 Savjetodavnog vijeća evropskih sudija:

Nezavisnost sudstva nije prerogativ ili privilegija u interesu sudija, ali je preduslov za vladavinu prava i garancija za one koji traže i očekuju pravdu”.


 

PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA

VESNA MEDENICA