REAGOVANJE

09. 10. 2018.

Reagovanje na tekst objavljen u ND "Vijesti"
 
ND "VIJESTI"
 
Povodom teksta objavljenog na stranama 12 i 13, a najavljenog i na naslovnoj strani ND "Vijesti" od 09.10.2018.godine, pod naslovom "I supruga šefa suda tužila sud", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.
 
U navedenom tekstu se u bitnom navodi da je supruga predsjednika Osnovnog suda u Podgorici, kao savjetnica u tom sudu, tužila sud zbog manje isplaćene zarade u periodu od tri godine dok je radila kao pripravnik, te da spor vodi sudija Arsenije Gatolin.
 
Prezentovana informacija, senzacionalistički najavljena i na naslovnoj strani, je netačna. Naime, novinarka M.B., koja je autorka ovog teksta, zahtijevala je od savjetnice za odnose s javnošću da potvrdi identitet lica J.R. koja je tužila Osnovni sud u Podgorici (za koje suđenje je novinarka saznala sa sajta suda u okviru rasporeda suđenja za dan 09.10.2018.godine), pa je obaviještena od strane ove savjetnice da ne može dobiti potvrdu identiteta nijedne stranke, obzirom na obavezu zaštite ličnih podataka stranaka. Istovremeno je poučena o zakonskoj regulativi u ovoj oblasti, te joj je i pojašnjeno da otkrivanjem identiteta lica u sporu njen medij snosi rizik od tužbi za naknadu nematerijalne štete.
 
Dakle, pomenuti tekst svjedoči o tome da autorka nije našla za shodno da dalje istraži i provjeri ono što je bilo u fokusu njenog interesovanja, pa da nakon provjere informacije rizikuje sa objavom imena stranke, već je odlučila da javnosti prezentuje svoje neprovjerene zaključke. Ovakvo postupanje novinarke M.B., osim što je krajnje neprofesionalno, može dovesti do ozbiljnih posljedica u javnoj sferi. Objavljivanjem neprovjerenih sadržaja ozbiljno se ugrožavaju temelji novinarske etike, koja počiva na principima istinitog i objektivnog pisanja za medije i izbalansiranog pristupa izvorima informacija.
 
Zarad pravilnog informisanja javnosti, želimo da istaknemo da je cilj ovog reagovanja akcentovanje neophodnog osvješćivanja novinara o tome koliku odgovornost imaju pred ljudima koji vjeruju u principe novinarske profesije, a manje u tome da supruga predsjednika suda nije tužila sud zbog manje isplaćene zarade za vrijeme pripravničkih dana. Naime, netačnost ove informacije je samo dala prostor da se na prednje ukaže građanima. Konačno, za pomenuti je da u konkretnom slučaju supruga predsjednika suda nije tužila sud, ali da svaki zaposleni ima jednaka prava, pa ima pravo i na traženje sudske zaštite ukoliko smatra da su mu prava ugrožena. 
 
 
Savjetnica za odnose s javnošću
Anja Krkeljić Milić
 
 





KOMEMORATIVNA SJEDNICA

POVODOM SMRTI JELENE VULOVIĆ, SUTKINJE OSNOVNOG SUDA U PODGORICI

15. 09. 2018.



Povodom smrti Jelene Vulović, sutkinje Osnovnog suda u Podgorici, biće organizovana komemorativna sjednica u velikoj sudnici Osnovnog suda u Podgorici, dana 17.09.2018.godine u 15:00 sati.






Saopštenje za javnost

05. 03. 2018.

            Osnovni sud u Podgorici, po predsjedniku suda Zoranu Radoviću, u predmetu izvršenja kazne zatvora osuđenog M.K. iz P., odlučujući o zahtjevu za odlaganje izvršenja kazne zatvora podnijetom od strane punomoćnice osuđenog, dana 05.03.2018.godine, donio je rješenje kojim se odbija kao neosnovan zahtjev za odlaganje izvršenja kazne zatvora izrečene presudom Osnovnog suda u Podgorici K.br.29/16 od 18.10.2017.godine, koja je samo u dijelu odluke o kazni preinačena presudom Višeg suda u Podgorici Kž.br.1055/17 od 23.01.2018.godine. Osuđeni je dužan da se nakon eventualne pravosnažnosti ovog rješenja odmah javi referentu za izvršenje krivičnih sankcija ovog suda, radi upućivanja na izdržavanje predmetne kazne zatvora.
 
            Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizilazi da je predsjednik suda, cijeneći navode iz zahtjeva za odlaganje izvršenja kazne zatvora, te nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke, koji je u cjelosti prihvaćen kao objektivan i stručan, našao da zahtjev treba odbiti kao neosnovan, te da razlozi koji su naznačeni u zahtjevu ne predstavljaju uslove iz čl.18 st.1 tač.1 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, koji bi opravdali odlaganje izvršenja predmetne kazne. Naime, imajući u vidu činjenicu da je vještak medicinske struke u svom nalazu i mišljenju naveo da navedena tjelesna povreda, a imajući u vidu vrijeme kada je ista nastala, kao i vrsta liječenja koja je bila indikovana, ne predstavljaju ekvivalent teškom akutnom oboljenju, niti teškom akutnom pogoršanju osnovnog hroničnog oboljenja, a da se posljedice povređivanja u daljem toku liječenja mogu otkloniti i u okviru zdravstvenog sistema ZIKS-a, i u zdravstvenim ustanovama sa kojima ZIKS sarađuje, na isti način kao i u vanzatvorskim okolnostima, to je navedeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Naime, čl.18 st.1 tač.1 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti propisuje da se osuđenom može odložiti izvršenje kazne zatvora, jedino ako je obolio od teže akutne bolesti ili se njegova hronična bolest pogoršala, a u zavodu ne postoje uslovi za liječenje ili se nalazi na bolničkom liječenju ili postbolničkom rehabilitacionom tretmanu, što nije slučaj kod osuđenog.
 
            Prilikom odlučivanja o predmetnom zahtjevu, predsjednik suda je imao u vidu i odredbe iz čl.47 i čl.49 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, da osuđeni ima pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, da se ista ostvaruje u zavodu, koji je dužan da obezbjedi uslove u pogledu prostora, kadra i opreme, u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita, te da zatvorenik koji zdravstvenu zaštitu ne može ostvariti u zavodu, ostvaruje je u zdravstvenoj ustanovi u skladu sa zakonom, kao i da se pružanje zdravstvene zaštite zatvoreniku obezbjeđuje putem redovnih Ijekarskih pregleda i Ijekarskih pregleda po potrebi, te da je zatvorski doktor dužan da svakodnevno obilazi, i po potrebi, pregleda sve bolesne zatvorenike, zatvorenike koji su prijavili bolest ili povredu, zatvorenike u samici i zatvorenike čije stanje zahtjeva posebnu njegu, čime će u potpunosti biti obezbijeđena zdravstvena zaštita osuđenog lica.
 
            Takođe, predsjednik suda je imao u vidu da je osuđeni tražio odlaganje izvršenja kazne navodeći da je predsjednik opozicione parlamentarne stranke D.N.P.C.G., članice koalicionog saveza D.F., najjačeg opozicionog subjekta, koji već nedeljama unazad sprovodi političke aktivnosti za predstojeće predsjedničke izbore raspisane za 15. april 2018. godine, kao i lokalne izbore koji se moraju održati u maju 2018. godine, ali uz zahtjev nije priložio ni jedan dokaz iz kojih bi proizilazila izvjesnost nastupanja znatne materijalne štete, odnosno dokaz iz kojeg bi sud mogao nesumnjivo zaključiti da je osuđeni započeo posao čijim će neobavljanjem nastati znatna materijalna šteta, zbog čega je predsjednik suda našao da se zahtjev osuđenog i u tom dijelu treba odbiti kao neosnovan, jer u konkretnom slučaju ne postoje uslovi iz čl.18 st.1 tač.5 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, koji bi opravdali odlaganje izvršenja predmetne kazne.
 
Savjetnica za odnose s javnošću
Anja Krkeljić





Saopštenje za javnost

16. 02. 2018.

 
   Osnovni sud u Podgorici, u vijeću sastavljenom od sudije Sima Rašovića, kao predsjednika vijeća i sudija Ane Delić i Milene Matović, kao članova vijeća, odlučujući u pravnoj stvari tužioca – predlagača obezbjeđenja G.Đ. iz P., koga zastupa punomoćnik D.T., advokat iz P., protiv tužene – protivnice obezbjeđenja Crne Gore - Skupštine Crne Gore, koju zastupa zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, u sjednici vijeća održanoj dana 16.02.2018.godine, donio je rješenje kojim se usvaja prigovor tužene-protivnice obezbjeđenja, pa se ukida rješenje ovog suda o određivanju privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja P.br.503/18 od 05.02.2018.godine, postupak obezbjeđenja u cjelini obustavlja i ukidaju sprovedene radnje.

   Iz obrazloženja pomenutog rješenja, u bitnom, proizilazi da privremena mjera služi obezbjeđenju potraživanja tužioca koje u postupku treba da se utvrdi ili je već utvrđeno ali nije realizovano, što dalje znači da je cilj privremene mjere obezbjeđenje, a ne ostvarivanje potraživanja. U konkretnom slučaju, predmetnom tužbom se traži poništaj Odluke broj 00-74/17-44-1 EPA 338 XXVI o razrješenju tužioca-predlagača obezbjeđenja funkcije člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore, dok se privremenom mjerom traži da se tužilac-predlagač obezbjeđenja vrati na mjesto člana Savjeta do pravosnažnog okončanja parničnog postupka. Ovako postavljeni tužbeni zahtjev i predlog za određivanje privremene mjere bi značili upravo suprotno, da se tužbenim zahtjevom obezbjeđuje ono što se u krajnjem želi ostvariti, a to je da se tužilac vrati na mjesto člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore, koje pravo se ne može obezbijediti primjenom instituta privremene mjere kao mjere obezbjeđenja, jer bi privremena mjera predstavljala ostvarenje potraživanja, a tužbeni zahtjev njegovo obezbjeđenje, što je pravno neodrživo.

   Dalje proizilazi da se iz do sada dostavljenih dokaza u toku postupka može zaključiti da tužilac-predlagač obezbjeđenja ima status javnog funkcionera, a ta se funkcija ne ugovara niti stiče, već se povjerava izborom ili imenovanjem od strane za to ovlašćenog lica odnosno organa. To dalje znači da je položaj tužioca određen mandatom i režimom zaštite prava po osnovu mandata, te zaštitu prava u konkretnom slučaju ne može tražiti po osnovu rada, u kom slučaju bi poništaj odluke o prestanku radnog odnosa imao za posljedicu reintegraciju zaposlenog u proces rada.

   Budući da je položaj tužioca određen mandatom, a kako to dalje proističe iz odluke vijeća, a da je postupak imenovanja i razrješenja propisan Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i televizija Crne Gore („Službeni list Crne Gore", br. 079/08 od 23.12.2008, 045/12 od 17.08.2012, 043/16 od 20.07.2016, 054/16 od 15.08.2016.godine), te da je trajanje mandata određeno tim zakonom (čl.32 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG), to se tužilac mimo te procedure ne može vratiti na mjesto člana Savjeta, niti se njegovo vraćanje na to mjesto može odrediti do pravosnažnog okončanja parničnog postupka kako je traženo predlogom  i određeno pobijanim rješenjem, jer bi to moglo značiti da se privremenom mjerom mijenja zakonom određeno trajanje mandata (što zavisi od dužine trajanja parničnog postupka) što je nedopustivo i bez zakonskog utemeljenja.

   Vijeće je posebno cijenilo navode tužioca-predlagača obezbjeđenja da bi bez određivanja privremene mjere za tužioca-predlagača obezbjeđenja nastala nenadoknadiva šteta, te da bi bez određivanja iste bio ugrožen javni interes, pa je našlo da su ovakvi navodi neosnovani. Naime, institut nenadoknadive štete se cijeni sa aspetka imovinskog položaja tuženog-protivnika obezbjeđenja, a ne sa stanovišta imovinskog položaja tužioca-predlagača obezbjeđenja, a tužena nije u takvom položaju da eventualnu štetu koju bi tužilac trpio ne bi mogla naknaditi sa aspekta njenog ekonomskog položaja. Nadalje, vijeće nalazi da nijesu osnovani ni navodi o ugroženosti javnog interesa, upravo iz razloga jer je, kako i sam tužilac navodi, tuženi po razrješenju tužioca, uputio javni poziv nevladinim organizacijama iz grupe iz koje je imenovan i sam tužilac, za podnošenje predloga za imenovanje jednog člana Savjeta RTCG, čime će se upravo iz kruga nevladinih organizacija iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda koje se bave ostvarivenjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti; prava na zdravu životnu sredinu; prava potrošača; prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, popuniti mjesto u Savjetu upravo iz ove kategorije, čime javni interes ne može biti ugrožen, jer će predstavnik navedene kategorije biti zastupljen u Savjetu.

   Takođe, vijeće nalazi da nemaju utemeljenje u zakonskom propisu navodi tužioca-predlagača obezbjeđenja da će se bez njegovog vraćanja na mjesto člana Savjeta ugroziti pravo javnosti na informisanje od strane nezavisnog i nepristrasnog nacionalnog javnog emitera, jer je čl.31 st.1 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG propisano da članovi Savjeta ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom znanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom RTCG i drugim opštim aktima, a stavom 2 istog člana da niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnog suda. 

   Konačno, vijeće je istaklo i da su neosnovani navodi tužene-protivnice obezbjeđenja da je redovni sud nenadležan da odlučuje u predmetnom sporu, o čemu je razloge dao sudija pojedinac, a koje i ovo vijeće prihvata i na njih upućuje tuženu-protivnicu obezbjeđenja.
 
Savjetnica za odnose s javnošću
Anja Krkeljić
 
 





Reagovanje na tekst objavljen u ND

29. 12. 2017.

Reagovanje na tekst objavljen u ND "Vijesti"
i na portalu istoimenog medija

 
"VIJESTI"
 
Povodom teksta objavljenog na strani 15 ND "Vijesti" od 29.12.2017.godine, koji tekst se nalazi i na portalu istoimenog medija, pod naslovom "Ponovo odbijeno izuzeće sudije Rada Ćetkovića. Nije pristrasan ako se žena udala za đeda", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.

U navedenom tekstu se u bitnom navodi da je ponovo odbijeno izuzeće sudije Rada Ćetkovića u medijski propraćenom krivičnom predmetu protiv okrivljenog Veselina Mujovića, formiranom protiv ovog okrivljenog zbog krivičnog djela prevara. Takođe, kao citat se navodi da je Radović u svojoj odluci naveo da "činjenica da se ženska osoba koja ima samo zajedničko prezime sa sudijom udala za đeda oštećenog ne ukazuje na pristrasan odnos sudije". Kako sudija Ćetković nije tražio svoje izuzeće u konkretnom, te nije "ponovo odbijen", a posebno kod činjenice da su iz citata predsjednika suda izdvojeni suštinski navodi kojima su pojašnjene okolnosti od značaja, to ovim putem odgovaramo na navode iz teksta.
 
Sudija Ćetković je obavijestio predsjednika suda da je od svoje tetke, koja je duboko zašla u osmu deceniju života i koja je jedini njegov živi srodnik koji može imati saznanja o ovim činjenicama, dobio potvrdu da sa oštećenim Svetozarom Marovićem nije u srodstvu. Istakao je da je od nje takođe saznao da se izvjesna ženska osoba koja se preziva Ćetković, a koja nije bliski krvni srodnik sa njim ili članovima njegove porodice, već da ih veže jedino isto prezime i porijeklo iz istog sela, prije nekih osamdesetak godina udala za đeda oštećenog Svetozara Marovića. Na kraju je naveo da ranije nije imao saznanja vezana za pomenutu činjenicu, a koja po njegovom ubjeđenju apsolutno ne utiče na njegovu nepristrasnost, ali da o istoj obavještava predsjednika suda radi zaštite integriteta funkcije koju obavlja.
 
Cijeneći navode postupajućeg sudije, te stanje u spisima predmeta, predsjednik suda je našao da nema mjesta izuzeću sudije Rada Ćetkovića iz predmeta poslovne oznake K. br. 490/16, s obzirom da ne postoji ni jedan od razloga za izuzeće. Naime, kako činjenica koju je postupajući sudija naveo u obavještenju koje je dostavio predsjedniku suda nije takvog karaktera da dovodi do obaveznog izuzeća sudije, a imajući u vidu da je postupajući sudija u obavještenju naveo da pomenuta činjenica apsolutno ne utiče na njegovu nepristrasnost, to je predsjednik suda našao da nema mjesta izuzeću sudije Rada Ćetkovića, odnosno da u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti koje bi na razložan i objektivan način dovele u sumnju nepristrasnost postupajućeg sudije koje bi opravdale njegovo izuzeće. Ovdje je predsjednik suda pojasnio da činjenica da se ženska osoba koja ima samo zajedničko prezime sa sudijom udala za đeda oštećenog razložno, racionalno i objektivno ne ukazuje na pristrasan odnos sudije prema oštećenom kod nepostojanja drugih relacija, veza i okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost sudije Ćetkovića.
 
Kako je autorka navedenog teksta prenijela samo dio obrazloženja pomenutog slučaja (a sa kojim je potpuno upoznata od strane portparolke ovog suda) iz kojeg se ne može zaključiti stvarno stanje stvari u konkretnom, to je ovaj sud morao reagovati ovim putem. Tim prije što je autorki teksta nekoliko puta ponovljena izreka predmetnog rješenja i pročitano obrazloženje istog, a još od ranije jasno pojašnjene okolnosti i relacije u ovom slučaju.
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Anja Krkeljić