Saopštenje za javnost

31. 01. 2017.

            Zbog velikog interesovanja javnosti za posljedice požara, koji je početkom decembra zahvatio krivičnu pisarnicu Osnovnog suda u Podgorici, a radi potpunog i pravilnog informisanja, dajem sljedeće
 
 
S A O P Š T E NJ E
 
 
            Komisija za saniranje predmeta od posljedica požara, obrazovana rješenjem predsjednika suda, Su I br.136/2016 od 20.12.2016.godine, utvrdila je da su predmeti sudije za istragu ("KRI"), te svi predmeti uslovnog otpusta ("UO") sačuvani. Pomenuta komisija je utvrdila da je u krivičnoj pisarnici na dan požara, 06.12.2016.godine, bilo ukupno 1.401 predmet izvršenja krivičnih sankcija ("IKS"), od kojih su samo dva bila oštećena predmetnom prilikom, a obnovljena su do današnjeg dana.
 
            Aktivni predmeti krivičnog vijeća van glavnog pretresa, odnosno predmeti u radu pred ovim sudom - "KV" i "KVO", su u cjelosti sačuvani, dok je u toku obnova spisa predmeta krivičnog vijeća van glavnog pretresa koji su na dan požara bili arhivirani.
 
            Nadalje, pomenuta komisija je utvrdila da se na dan požara u krivičnoj pisarnici suda nalazio 61 aktivan krivični predmet ("K"). Kako je riječ o predmetima u kojima je suđenje u toku, bez odlaganja je pokrenut postupak obnove spisa u tim predmetima, a na današnji dan su u cjelosti obnovljeni spisi u 58 predmeta, dok je u toku obnova spisa u tri predmeta. Dakle, jasno je da su pomenuti spisi obnovljeni za malo više od mjesec dana, pa ni u ovim predmetima nije bilo prolongiranja postupka, što samo po sebi svjedoči o ažurnosti i trudu sudija, službenika i namještenika uključenih u proces obnove spisa predmeta.
 
            Konačno, na dan požara se u krivičnoj pisarnici ovog suda nalazilo 154 presuđena - nepravosnažna predmeta, koji su uništeni/oštećeni u požaru, a kako je utvrdila komisija. Do današnjeg dana, u najvećem broju su obnovljeni spisi tih predmeta, dok je u manjem broju predmeta obnova još u toku.      
 
            Kako je krivična pisarnica ovog suda, u sastavu od šest namještenika, za ovako kratak vremenski period evidentirala, te sanirala posljedice požara (u dijelu koji se odnosi na njen rad), uz blagovremeno postupanje u tekućim/dnevnim dužnostima (pomenuta pisarnica nije radila samo na dan požara), to se nesumnjivo može očekivati da će u najkraćem roku biti obnovljeni i spisi predmeta u kojima je obnova u toku.           
 
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                                                    Anja Krkeljić





Reagovanje na tekst objavljen na portalu

26. 01. 2017.

"IN4S" PORTAL
 
Povodom teksta objavljenog na portalu "IN4S" od 25.01.2017.godine, pod naslovom "Sva suđenja Željke Jovović: Oslobođeni kriminalci, zelenaši i pedofil, u zatvoru Nikola Bajčetić", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.
 
U prednje pomenutom tekstu, komentariše se postupanje sutkinje Željke Jovović u predmetima koji su formirani protiv okrivljenih R.Lj, N.B, E.H, V.U, M.R, D.N, Š.H. i M.Š. Između ostalog, navodi se da "sudija očigledno ima visok prag tolerancije kada su u pitanju kriminalci, zelenaši ili čak pedofili", "minimalne kazne i oslobađajuće presude kriminalcima su specijalnost sudije Jovović", "osumnjičeni za ubistvo: tri mjeseca zatvora", "pustila zelenaša iz zatvora - dan nakon izlaska ponovo uhapšen zbog ugrožavanja sigurnosti", "najskandaloznija presuda: oslobodila pedofila jer je djevojčica izgledala punoljetno".
 
Upoznavanje javnosti sa odlukama i svim drugim pitanjima iz rada suda je osnovni princip rada suda. To je način kontrole rada suda i način sticanja povjerenja građana i ukupne javnosti u zakonit rad suda. Ovdje posebno ističemo da se sve pravosnažne odluke ovog suda sa detaljnim obrazloženjima nalaze na sajtu ovog suda, uključujući i one koje su predmet navedenog teksta.
 
Nadalje, ovaj sud poštuje prirodu novinarskog poziva i poštuje i štiti slobodu izražavanja. Međutim, korišćenje ove slobode povlači za sobom određene dužnosti i odgovornosti, od kojih je jedna od najvažnijih dužnost objektivnog informisanja javnosti.
 
S tim u vezi, prvenstveno se osvrćući na podnaslov "Osumnjičeni za ubistvo: tri mjeseca zatvora", kojim se pledira da je V.U. osuđen na "svega" tri mjeseca, a osumnjičen je za nestanak N.M, ističemo da se u konkretnom pred ovim sudom isključivo vodio postupak protiv ovog okrivljenog zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje djelo je okrivljenom izrečena kazna zatvora (dakle, efektivno izdržavanje zatvorske kazne, ne uslovna osuda) i mjera oduzimanje predmeta - oružja. Dakle, pitanje osumnjičenosti u nekom drugom predmetu je bez značaja za presuđenje u konkretnom sudskom postupku, a ovo obzirom na načelo prezumpcije nevinosti, koje podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
 
Ističući da "sudija očigledno ima visok prag tolerancije kada su u pitanju kriminalci, zelenaši ili čak pedofili", te da su "minimalne kazne i oslobađajuće presude kriminalcima specijalnost sudije Jovović, kojima se očigledno želi pred međunarodnom zajednicom stvoriti privid da sudstvo ipak radi svoj posao", bezimeni autor teksta, ovakvim kvalifikacijama pokušava da obezvrijedi rad postupajuće sutkinje, ali i suda uopšte, te da unizi ugled istog. Međutim, isti gubi iz vida da je ovdje riječ o osuđujućim presudama, dakle presudama u kojima su okrivljeni oglašeni krivim i osuđeni na zatvorske kazne, te da su izrečene kazne zatvora odmjerene po opštim pravilima za odmjeravanje kazne (cijeneći olakšavajuće  i otežavajuće okolnosti u svakom konkretnom predmetu), a što je zakonski imperativ. Pri tom, ukoliko je autor teksta želio da upozna javnost sa kaznenom politikom, morao je prethodno provjeriti kakva je kaznena politika u predmetima iste vrste (po krivičnim djelima), a baveći se analitično cijenjenim okolnostima u svakom slučaju. Od  posebnog značaja je da građani to sami mogu provjeriti, detaljnom pretragom na sajtu ovog suda, kojom prilikom će se uvjeriti da je kaznena politika dosljedna, odnosno da sud sudi na temelju spisa predmeta, cijeneći provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, utvrđujući činjenično stanje, nakon čega i postojanje subjektivnog elementa bića krivičnog djela (umišljaj, nehat), a konačno odmjeravajući kaznu u skladu sa zakonom u svakom konkretnom predmetu.
 
Bez potrebe da se posebno elaboriraju presude sutkinje Jovović, moramo pomenuti i da je riječ o prvostepenim presudama, protiv kojih postoji mogućnost ulaganja pravnog lijeka, žalbe, koja ima devolutivno dejstvo (o žalbi odlučuje sud koji je viši od onog koji je donio odluku). Pomenute odluke (osim presude u predmetu K.br.281/16, u kojoj stranke nijesu ulagale žalbu) su imale ocjenu zakonitosti pred Višim sudom u Podgorici, i sve su potvrđene (K.br.718/15 od 12.04.2016, K.br.499/15 od 02.10.2015, K.br.498/15 od 08.09.2015, K.br.701/11 od 19.04.2013.godine).
 
Zbog objektivnog informisanja javnosti, potrebno je osvrnuti se na navode "najskandaloznija presuda: oslobodila pedofila jer je djevojčica izgledala punoljetno". Naime, zakon predviđa da je za postojanje krivičnog djela obljuba sa djetetom potrebno da postoji umišljaj, odnosno svijest da se vrši obljuba ili protivpravni blud sa djetetom, dakle, sa licem koje je mlađe od 14 godina života. Kada ne postoje dokazi da je okrivljeni postupao sa potrebnim umišljajem, to nije ni dokazano da je počinjeno ovo krivično djelo. Kao što je prethodno pomenuto, sud sudi na osnovu zakona, te na temelju spisa predmeta, pri čemu je neophodno istaći da je u konkretnom predmetu od posebnog značaja bio nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke, koji je angažovan zbog posjedovanja stručnih znanja kojima sud ne raspolaže. Dakle, moraju biti ostvareni svi elementi bića krivičnog djela, da bi učinilac bio oglašen krivim, te osuđen na kaznu koju zakon predviđa za konkretno krivično djelo. Ova presuda potvrđena je presudom Višeg suda u Podgorici, Kž.br.1482/13 od 07.11.2013.godine.
 
Konačno, važno je za pomenuti da je g-đa Željka Jovović sutkinja sa vrhunskim kvalitetom rada, što se ogleda u činjenici da je ista u 2013.godini imala 5,06 %, u 2014.godini  - 13,21%, 2015.godini - 10,24%, a u 2016.godini - 6,25% ukinutih odluka, pri čemu je u svim navedenim periodima imala značajno prekoračenje predviđene sudijske norme.
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                              Anja Krkeljić
 
 





Reagovanje na tekst objavljen u Dnevnim novinama

03. 09. 2016.


 
DNEVNE NOVINE "VIJESTI"
 
Povodom teksta objavljenog na strani 15 Dnevnih novina "Vijesti" od 03.09.2016. godine, koji tekst se nalazi i na portalu istoimenog medija, pod naslovom "Osnovni sud uslovno otpustio osuđenog zelenaša - Radulović na pola kazne pušten kući", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.
 
U tekstu naslovljenom "Osnovni sud uslovno otpustio osuđenog zelenaša - Radulović na pola kazne pušten kući", između ostalog, navodi se da je M.R. bio dva mjeseca u pritvoru i još dva i po mjeseca u zatvoru, a nakon što su postale pravosnažne presude kojima je M.R. oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora, i to zbog krivičnog djela zelenaštvo na kaznu zatvora od osam mjeseci, te zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na kaznu zatvora od dva mjeseca. Dalje se navodi da su te dvije kazne spojene, nakon čega mu je određeno da za oba djela "odleži" (kako se u navedenom tekstu navodi) devet mjeseci, ali da je Osnovni sud zaključio da se M.R. rehabilitovao nakon četiri i po mjeseca.
 
S tim u vezi, demantujemo prednje parafrazirane navode i ističemo da je M.R. proveo u pritvoru vrijeme od 25.07.2015. godine od 21:00 čas do 14.09.2015. godine, te vrijeme od 15.09.2015. godine od 23:45 časova do 10.11.2015. godine, a da je na izdržavanju kazne proveo vrijeme od 10.11.2015. godine do 14.11.2015. godine, te vrijeme od 06.05.2016. godine do 27.07.2016. godine, što je sve prezentovano autorki navedenog teksta prije sačinjavanja istog.
 
Članom 51 Krivičnog zakonika Crne Gore predviđeno je da se vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivičnim djelom uračunava u izrečenu kaznu zatvora. Dakle, kada se uzme u obzir da su pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici preinačene samo u dijelu odluke o kazni pravosnažne presude ovog suda (jedna, kojom je M.R. oglašen krivim zbog krivičnog djela zelenaštvo i osuđen na kaznu zatvora od 8 mjeseci i 3.000,00€; i druga, kojom je isti oglašen krivim zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i osuđen na kaznu zatvora od 2 mjeseca), na način što je isti osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 9 mjeseci, a u koju kaznu mu je, shodno zakonu, uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i na izdržavanju kazne, to je jasno da je osuđeni, koji je preko šest mjeseci bio lišen slobode, izdržao više od dvije trećine izrečene kazne zatvora.
 
Za pomenuti je da je vijeće ovog suda, u donošenju predmetnog rješenja, razmotrilo spise predmeta, zajedno sa molbom osuđenog i izvještajem ZIKS-a, imajući u vidu okolnosti koje se odnose na ličnost zatvorenika, njegov raniji život, njegovo vladanje za vrijeme izdržavanja kazne, a naročito činjenicu da je osuđeni obavljao radne zadatke uredno, da je učestvovao u sprovođenju planiranog vaspitno - korektivnog tretmana, te da nije disciplinski kažnjavan za vrijeme izvršenja kazne, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja. Nadalje, vijeće je imalo u vidu i da je osuđenom izrečena kazna u trajanju od 9 mjeseci, dužinu boravka osuđenog na izdržavanju kazne, kao i to da je redovan istek kazne za osuđenog predviđen za 17.10.2016. godine, pa je po mišljenju vijeća ovog suda postignuta i svrha kažnjavanja sa aspekta generalne prevencije, tako da je ukupno vrijeme koje je osuđeni proveo na izdržavanju kazne dovoljno za uticanje na druge da ne čine krivična djela, izražavanje društvene osude za izvršeno krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, uz jačanje morala i uticaja na razvijanje društvene odgovornosti.
 
 SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                                               Anja Krkeljić
 
 
 
 






Saopštenje za javnost

Okrivljeni: M.Š. i N.V.

20. 06. 2016.

       Presuda Osnovnog suda u Podgorici K.br.825/15 od 11.02.2016. godine, donijeta od strane sudije Nenada Vujanovića, potvrđena je presudom Višeg suda u Podgorici. Okrivljeni M.Š. i N.V. su prvostepenom presudom oslobođeni od optužbe za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti iz čl. 327 st. 1 u vezi čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 2 u vezi čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore, dok je okrivljeni M.Š. oslobođen od optužbe i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. Istom presudom odlučeno je da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.
 
      Iz drugostepene odluke proizilazi da je prvostepeni sud, na temelju dokaznog postupka, izveo zaključak da tokom postupka nije dokazano da su okrivljeni izvršili krivična djela stavljena im na teret, pa je okrivljene oslobodio od optužbe, pri čemu je utvrdio da na dostavljenoj garderobi i obući okrivljenog M.Š. postoji kontaminacija česticama TNT, kao i na paru patika i vozilima koje upotrebljava okrivljeni N.V., te zaključio da je kontaminacija mogla nastati bilo kojom prilikom, na bilo kom mjestu, pa čak i bez znanja samih okrivljenih, što je prvostepeni sud utvrdio iz izjašnjenja vještaka odgovarajuće struke koji je bio decidan u tome da se radi o lako prenosivim česticama koje se mogu prenijeti čak i prostim rukovanjem. Po mišljenju Višeg suda u Podgorici, kada se pomenuto izjašnjenje dovede u vezu sa odbranom, pravilno je prvostepeni sud zaključio da nije dokazano da te čestice potiču iz spornog događaja, posebno imajući u vidu fotoelaborat na osnovu koga se jasno vidi da garderoba nije izuzeta na pravilan način. Nadalje, prvostepeni sud je zaključio da su video snimci nejasni, neprepoznatljivi, te konačno da okrivljeni po antropološkim osobinama ne odgovaraju licima koja su zabilježena kritičnom prilikom na licu mjesta.
 
       Pojašnjavajući da je odlučna činjenica u ovoj krivično pravnoj stvari ta da li su okrivljeni izvršili krivična djela koja su predmet optužbe, Viši sud u Podgorici je istakao da takva činjenica u krivičnom postupku mora biti utvrđena s potpunom sigurnošću, tako da ne ostane makar i razumna, stvarna mogućnost da je izvršilac neko drugi. S druge strane, kako to proizilazi iz drugostepene odluke, kada se pojavi razumna sumnja, sud je dužan da, shodno čl. 3 ZKP-a tu sumnju razriješi u korist okrivljenog, odnosno okrivljenih, u čemu je pravilno postupio prvostepeni sud.
 
       Konačno, drugostepeni sud je ocijenio da pomenuti dokazi odbranu okrivljenih čine logičnom, uvjerljivom i dosljednom, pa je cijenio kao pravilan zaključak prvostepenog suda da nije dokazano da su okrivljeni izvršili krivična djela stavljena im na teret, pri čemu je istakao da je prvostepeni sud utvrdio odlučne činjenice značajne za donošenje pravilne odluke u ovoj krivičnoj stvari, te da je izveo dokaze koje je naveo u obrazloženju presude, koje dokaze je detaljno, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj vezi, pa sve u vezi sa odbranom okrivljenih, pravilno ocijenio i o tome dao jasne, potpune i valjane razloge.
 
       Presuda Osnovnog suda u Podgorici sa detaljnim obrazloženjem je istaknuta na Web stranici ovog suda.
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                          Anja Krkeljić





Saopštenje za javnost

Okrivljeni: R.Lj.

13. 06. 2016.

           U predmetu formiranom po optužnom predlogu podnijetom protiv okrivljenog R.Lj., zbog krivičnog djela pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela iz čl. 387 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore, sudija Željka Jovović je zakazala glavni pretres za dan 30.06.2016.godine u 10,00 časova.
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                                              Anja Krkeljić