Reagovanje na tekst objavljen u ND

29. 12. 2017.

Reagovanje na tekst objavljen u ND "Vijesti"
i na portalu istoimenog medija

 
"VIJESTI"
 
Povodom teksta objavljenog na strani 15 ND "Vijesti" od 29.12.2017.godine, koji tekst se nalazi i na portalu istoimenog medija, pod naslovom "Ponovo odbijeno izuzeće sudije Rada Ćetkovića. Nije pristrasan ako se žena udala za đeda", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.

U navedenom tekstu se u bitnom navodi da je ponovo odbijeno izuzeće sudije Rada Ćetkovića u medijski propraćenom krivičnom predmetu protiv okrivljenog Veselina Mujovića, formiranom protiv ovog okrivljenog zbog krivičnog djela prevara. Takođe, kao citat se navodi da je Radović u svojoj odluci naveo da "činjenica da se ženska osoba koja ima samo zajedničko prezime sa sudijom udala za đeda oštećenog ne ukazuje na pristrasan odnos sudije". Kako sudija Ćetković nije tražio svoje izuzeće u konkretnom, te nije "ponovo odbijen", a posebno kod činjenice da su iz citata predsjednika suda izdvojeni suštinski navodi kojima su pojašnjene okolnosti od značaja, to ovim putem odgovaramo na navode iz teksta.
 
Sudija Ćetković je obavijestio predsjednika suda da je od svoje tetke, koja je duboko zašla u osmu deceniju života i koja je jedini njegov živi srodnik koji može imati saznanja o ovim činjenicama, dobio potvrdu da sa oštećenim Svetozarom Marovićem nije u srodstvu. Istakao je da je od nje takođe saznao da se izvjesna ženska osoba koja se preziva Ćetković, a koja nije bliski krvni srodnik sa njim ili članovima njegove porodice, već da ih veže jedino isto prezime i porijeklo iz istog sela, prije nekih osamdesetak godina udala za đeda oštećenog Svetozara Marovića. Na kraju je naveo da ranije nije imao saznanja vezana za pomenutu činjenicu, a koja po njegovom ubjeđenju apsolutno ne utiče na njegovu nepristrasnost, ali da o istoj obavještava predsjednika suda radi zaštite integriteta funkcije koju obavlja.
 
Cijeneći navode postupajućeg sudije, te stanje u spisima predmeta, predsjednik suda je našao da nema mjesta izuzeću sudije Rada Ćetkovića iz predmeta poslovne oznake K. br. 490/16, s obzirom da ne postoji ni jedan od razloga za izuzeće. Naime, kako činjenica koju je postupajući sudija naveo u obavještenju koje je dostavio predsjedniku suda nije takvog karaktera da dovodi do obaveznog izuzeća sudije, a imajući u vidu da je postupajući sudija u obavještenju naveo da pomenuta činjenica apsolutno ne utiče na njegovu nepristrasnost, to je predsjednik suda našao da nema mjesta izuzeću sudije Rada Ćetkovića, odnosno da u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti koje bi na razložan i objektivan način dovele u sumnju nepristrasnost postupajućeg sudije koje bi opravdale njegovo izuzeće. Ovdje je predsjednik suda pojasnio da činjenica da se ženska osoba koja ima samo zajedničko prezime sa sudijom udala za đeda oštećenog razložno, racionalno i objektivno ne ukazuje na pristrasan odnos sudije prema oštećenom kod nepostojanja drugih relacija, veza i okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost sudije Ćetkovića.
 
Kako je autorka navedenog teksta prenijela samo dio obrazloženja pomenutog slučaja (a sa kojim je potpuno upoznata od strane portparolke ovog suda) iz kojeg se ne može zaključiti stvarno stanje stvari u konkretnom, to je ovaj sud morao reagovati ovim putem. Tim prije što je autorki teksta nekoliko puta ponovljena izreka predmetnog rješenja i pročitano obrazloženje istog, a još od ranije jasno pojašnjene okolnosti i relacije u ovom slučaju.
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Anja Krkeljić





Saopštenje za javnost

06. 12. 2017.

Osnovni sud u Podgorici, Udruženje sudija Crne Gore i Centar za demokratsku tranziciju su danas održali zajedničku konferenciju za medije u Osnovnom sudu u Podgorici, radi promovisanja edukativnog materijala za građane pripremljenog od strane Udruženja sudija Crne Gore i Centra za demokratsku tranziciju, i to brošura na pet tema: krivični postupak, parnični postupak, besplatna pravna pomoć, organizacija sudova i odgovornost sudija.


 
Predstavnicima medija su se obratili predsjednica Udruženja sudija Crne Gore, g-đa Hasnija Simonović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju, g-đa Biljana Papović i predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, g. Zoran Radović.
 
Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore, g-đa Hasnija Simonović, ukazala je na značaj projekta i istakla da je cilj pripremljenog edukativnog materijala da doprinese povećanju otvorenosti sudstva i povećanju informisanosti građana. Istakla je da je informisana javnost po pitanju rada sudova važan činilac u transparentnosti i otvorenosti sudstva. Cijeneći interes građana, a kako je navela, kreirane su brošure o svim segmentima rada sudova i one su polazni osnov za temeljno razumijevanje sudstva.
 
Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju, g-đa Biljana Papović, istakla je da će sposobnost sudstva da se u javnosti predstavi kao nezavisna grana vlasti u velikoj mjeri zavisiti od toga da li su sudske odluke valjano obrazložene i da li su u dovoljnoj mjeri jasne široj javnosti. Predstavnica CDT-a je na konferenciji za novinare podsjetila da je povjerenje u pravosudni sistem od ključnog značaja za demokratska društva, a istraživanja javnog mnjenja govore da ono nije na adekvatnom nivou i da se hitno mora unaprijediti. Ona je istakla da je CDT u prethodne dvije godine mjerio otvorenost sudova kroz oko 50 pokazatelja, te da su kroz taj proces sudovi unaprijedili veb stranice i objavili veći dio administrativnih dokumenata koji su ranije nedostajali. “Ipak, postoji značajan prostor za povećanje kvaliteta informisanja građana kroz ažurnije informisanje o aktuelnostima u radu sudova i povećanje kvaliteta godišnjih izvještaja sudova”, kazala je Papović.
 
Konačno, predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, g. Zoran Radović, upoznao je prisutne sa onim šta je sud kojim rukovodi učinio na polju transparentnosti u prethodnim godinama, posebno ukazujući na blagovremeno ažuriranje sajta tog suda, na kojem se nalaze sve informacije od značaja. Ovdje je istakao da se na sajtu suda, između ostalog, nalazi spisak zaposlenih službenika i namještenika u sudu, te sudija, da se na istom redovno objavljuju pravosnažne anonimizirane odluke tog suda, da se na istom mogu naći vodiči za slobodan pristup informacijama, te informacije o licu zaduženom za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, i kontakt osobe zadužene za odnose s javnošću. On je istakao da ima prostora za unapređenje rada i kvaliteta obrazloženja presuda, kao i da će se kroz različite projekte i edukaciju sudija raditi na poboljšanju kvaliteta samog obrazloženja presuda u cilju povećanja otvorenosti sudova i jačanja povjerenja građana u njihov rad.
 
Pomenute brošure će se naći na info punktovima za građane u sudovima.

Savjetnica za odnose s javnošću
Anja Krkeljić
 





Saopštenje za javnost

31. 01. 2017.

            Zbog velikog interesovanja javnosti za posljedice požara, koji je početkom decembra zahvatio krivičnu pisarnicu Osnovnog suda u Podgorici, a radi potpunog i pravilnog informisanja, dajem sljedeće
 
 
S A O P Š T E NJ E
 
 
            Komisija za saniranje predmeta od posljedica požara, obrazovana rješenjem predsjednika suda, Su I br.136/2016 od 20.12.2016.godine, utvrdila je da su predmeti sudije za istragu ("KRI"), te svi predmeti uslovnog otpusta ("UO") sačuvani. Pomenuta komisija je utvrdila da je u krivičnoj pisarnici na dan požara, 06.12.2016.godine, bilo ukupno 1.401 predmet izvršenja krivičnih sankcija ("IKS"), od kojih su samo dva bila oštećena predmetnom prilikom, a obnovljena su do današnjeg dana.
 
            Aktivni predmeti krivičnog vijeća van glavnog pretresa, odnosno predmeti u radu pred ovim sudom - "KV" i "KVO", su u cjelosti sačuvani, dok je u toku obnova spisa predmeta krivičnog vijeća van glavnog pretresa koji su na dan požara bili arhivirani.
 
            Nadalje, pomenuta komisija je utvrdila da se na dan požara u krivičnoj pisarnici suda nalazio 61 aktivan krivični predmet ("K"). Kako je riječ o predmetima u kojima je suđenje u toku, bez odlaganja je pokrenut postupak obnove spisa u tim predmetima, a na današnji dan su u cjelosti obnovljeni spisi u 58 predmeta, dok je u toku obnova spisa u tri predmeta. Dakle, jasno je da su pomenuti spisi obnovljeni za malo više od mjesec dana, pa ni u ovim predmetima nije bilo prolongiranja postupka, što samo po sebi svjedoči o ažurnosti i trudu sudija, službenika i namještenika uključenih u proces obnove spisa predmeta.
 
            Konačno, na dan požara se u krivičnoj pisarnici ovog suda nalazilo 154 presuđena - nepravosnažna predmeta, koji su uništeni/oštećeni u požaru, a kako je utvrdila komisija. Do današnjeg dana, u najvećem broju su obnovljeni spisi tih predmeta, dok je u manjem broju predmeta obnova još u toku.      
 
            Kako je krivična pisarnica ovog suda, u sastavu od šest namještenika, za ovako kratak vremenski period evidentirala, te sanirala posljedice požara (u dijelu koji se odnosi na njen rad), uz blagovremeno postupanje u tekućim/dnevnim dužnostima (pomenuta pisarnica nije radila samo na dan požara), to se nesumnjivo može očekivati da će u najkraćem roku biti obnovljeni i spisi predmeta u kojima je obnova u toku.           
 
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                                                    Anja Krkeljić





Reagovanje na tekst objavljen na portalu

26. 01. 2017.

"IN4S" PORTAL
 
Povodom teksta objavljenog na portalu "IN4S" od 25.01.2017.godine, pod naslovom "Sva suđenja Željke Jovović: Oslobođeni kriminalci, zelenaši i pedofil, u zatvoru Nikola Bajčetić", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.
 
U prednje pomenutom tekstu, komentariše se postupanje sutkinje Željke Jovović u predmetima koji su formirani protiv okrivljenih R.Lj, N.B, E.H, V.U, M.R, D.N, Š.H. i M.Š. Između ostalog, navodi se da "sudija očigledno ima visok prag tolerancije kada su u pitanju kriminalci, zelenaši ili čak pedofili", "minimalne kazne i oslobađajuće presude kriminalcima su specijalnost sudije Jovović", "osumnjičeni za ubistvo: tri mjeseca zatvora", "pustila zelenaša iz zatvora - dan nakon izlaska ponovo uhapšen zbog ugrožavanja sigurnosti", "najskandaloznija presuda: oslobodila pedofila jer je djevojčica izgledala punoljetno".
 
Upoznavanje javnosti sa odlukama i svim drugim pitanjima iz rada suda je osnovni princip rada suda. To je način kontrole rada suda i način sticanja povjerenja građana i ukupne javnosti u zakonit rad suda. Ovdje posebno ističemo da se sve pravosnažne odluke ovog suda sa detaljnim obrazloženjima nalaze na sajtu ovog suda, uključujući i one koje su predmet navedenog teksta.
 
Nadalje, ovaj sud poštuje prirodu novinarskog poziva i poštuje i štiti slobodu izražavanja. Međutim, korišćenje ove slobode povlači za sobom određene dužnosti i odgovornosti, od kojih je jedna od najvažnijih dužnost objektivnog informisanja javnosti.
 
S tim u vezi, prvenstveno se osvrćući na podnaslov "Osumnjičeni za ubistvo: tri mjeseca zatvora", kojim se pledira da je V.U. osuđen na "svega" tri mjeseca, a osumnjičen je za nestanak N.M, ističemo da se u konkretnom pred ovim sudom isključivo vodio postupak protiv ovog okrivljenog zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje djelo je okrivljenom izrečena kazna zatvora (dakle, efektivno izdržavanje zatvorske kazne, ne uslovna osuda) i mjera oduzimanje predmeta - oružja. Dakle, pitanje osumnjičenosti u nekom drugom predmetu je bez značaja za presuđenje u konkretnom sudskom postupku, a ovo obzirom na načelo prezumpcije nevinosti, koje podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
 
Ističući da "sudija očigledno ima visok prag tolerancije kada su u pitanju kriminalci, zelenaši ili čak pedofili", te da su "minimalne kazne i oslobađajuće presude kriminalcima specijalnost sudije Jovović, kojima se očigledno želi pred međunarodnom zajednicom stvoriti privid da sudstvo ipak radi svoj posao", bezimeni autor teksta, ovakvim kvalifikacijama pokušava da obezvrijedi rad postupajuće sutkinje, ali i suda uopšte, te da unizi ugled istog. Međutim, isti gubi iz vida da je ovdje riječ o osuđujućim presudama, dakle presudama u kojima su okrivljeni oglašeni krivim i osuđeni na zatvorske kazne, te da su izrečene kazne zatvora odmjerene po opštim pravilima za odmjeravanje kazne (cijeneći olakšavajuće  i otežavajuće okolnosti u svakom konkretnom predmetu), a što je zakonski imperativ. Pri tom, ukoliko je autor teksta želio da upozna javnost sa kaznenom politikom, morao je prethodno provjeriti kakva je kaznena politika u predmetima iste vrste (po krivičnim djelima), a baveći se analitično cijenjenim okolnostima u svakom slučaju. Od  posebnog značaja je da građani to sami mogu provjeriti, detaljnom pretragom na sajtu ovog suda, kojom prilikom će se uvjeriti da je kaznena politika dosljedna, odnosno da sud sudi na temelju spisa predmeta, cijeneći provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, utvrđujući činjenično stanje, nakon čega i postojanje subjektivnog elementa bića krivičnog djela (umišljaj, nehat), a konačno odmjeravajući kaznu u skladu sa zakonom u svakom konkretnom predmetu.
 
Bez potrebe da se posebno elaboriraju presude sutkinje Jovović, moramo pomenuti i da je riječ o prvostepenim presudama, protiv kojih postoji mogućnost ulaganja pravnog lijeka, žalbe, koja ima devolutivno dejstvo (o žalbi odlučuje sud koji je viši od onog koji je donio odluku). Pomenute odluke (osim presude u predmetu K.br.281/16, u kojoj stranke nijesu ulagale žalbu) su imale ocjenu zakonitosti pred Višim sudom u Podgorici, i sve su potvrđene (K.br.718/15 od 12.04.2016, K.br.499/15 od 02.10.2015, K.br.498/15 od 08.09.2015, K.br.701/11 od 19.04.2013.godine).
 
Zbog objektivnog informisanja javnosti, potrebno je osvrnuti se na navode "najskandaloznija presuda: oslobodila pedofila jer je djevojčica izgledala punoljetno". Naime, zakon predviđa da je za postojanje krivičnog djela obljuba sa djetetom potrebno da postoji umišljaj, odnosno svijest da se vrši obljuba ili protivpravni blud sa djetetom, dakle, sa licem koje je mlađe od 14 godina života. Kada ne postoje dokazi da je okrivljeni postupao sa potrebnim umišljajem, to nije ni dokazano da je počinjeno ovo krivično djelo. Kao što je prethodno pomenuto, sud sudi na osnovu zakona, te na temelju spisa predmeta, pri čemu je neophodno istaći da je u konkretnom predmetu od posebnog značaja bio nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke, koji je angažovan zbog posjedovanja stručnih znanja kojima sud ne raspolaže. Dakle, moraju biti ostvareni svi elementi bića krivičnog djela, da bi učinilac bio oglašen krivim, te osuđen na kaznu koju zakon predviđa za konkretno krivično djelo. Ova presuda potvrđena je presudom Višeg suda u Podgorici, Kž.br.1482/13 od 07.11.2013.godine.
 
Konačno, važno je za pomenuti da je g-đa Željka Jovović sutkinja sa vrhunskim kvalitetom rada, što se ogleda u činjenici da je ista u 2013.godini imala 5,06 %, u 2014.godini  - 13,21%, 2015.godini - 10,24%, a u 2016.godini - 6,25% ukinutih odluka, pri čemu je u svim navedenim periodima imala značajno prekoračenje predviđene sudijske norme.
 
SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                              Anja Krkeljić
 
 





Reagovanje na tekst objavljen u Dnevnim novinama

03. 09. 2016.


 
DNEVNE NOVINE "VIJESTI"
 
Povodom teksta objavljenog na strani 15 Dnevnih novina "Vijesti" od 03.09.2016. godine, koji tekst se nalazi i na portalu istoimenog medija, pod naslovom "Osnovni sud uslovno otpustio osuđenog zelenaša - Radulović na pola kazne pušten kući", radi objektivnog informisanja javnosti, shodno čl.26 i 28 Zakona o medijima, zahtijevam da se bez izmjena i dopuna objavi reagovanje na navedeni tekst.
 
U tekstu naslovljenom "Osnovni sud uslovno otpustio osuđenog zelenaša - Radulović na pola kazne pušten kući", između ostalog, navodi se da je M.R. bio dva mjeseca u pritvoru i još dva i po mjeseca u zatvoru, a nakon što su postale pravosnažne presude kojima je M.R. oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora, i to zbog krivičnog djela zelenaštvo na kaznu zatvora od osam mjeseci, te zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na kaznu zatvora od dva mjeseca. Dalje se navodi da su te dvije kazne spojene, nakon čega mu je određeno da za oba djela "odleži" (kako se u navedenom tekstu navodi) devet mjeseci, ali da je Osnovni sud zaključio da se M.R. rehabilitovao nakon četiri i po mjeseca.
 
S tim u vezi, demantujemo prednje parafrazirane navode i ističemo da je M.R. proveo u pritvoru vrijeme od 25.07.2015. godine od 21:00 čas do 14.09.2015. godine, te vrijeme od 15.09.2015. godine od 23:45 časova do 10.11.2015. godine, a da je na izdržavanju kazne proveo vrijeme od 10.11.2015. godine do 14.11.2015. godine, te vrijeme od 06.05.2016. godine do 27.07.2016. godine, što je sve prezentovano autorki navedenog teksta prije sačinjavanja istog.
 
Članom 51 Krivičnog zakonika Crne Gore predviđeno je da se vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivičnim djelom uračunava u izrečenu kaznu zatvora. Dakle, kada se uzme u obzir da su pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici preinačene samo u dijelu odluke o kazni pravosnažne presude ovog suda (jedna, kojom je M.R. oglašen krivim zbog krivičnog djela zelenaštvo i osuđen na kaznu zatvora od 8 mjeseci i 3.000,00€; i druga, kojom je isti oglašen krivim zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i osuđen na kaznu zatvora od 2 mjeseca), na način što je isti osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 9 mjeseci, a u koju kaznu mu je, shodno zakonu, uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i na izdržavanju kazne, to je jasno da je osuđeni, koji je preko šest mjeseci bio lišen slobode, izdržao više od dvije trećine izrečene kazne zatvora.
 
Za pomenuti je da je vijeće ovog suda, u donošenju predmetnog rješenja, razmotrilo spise predmeta, zajedno sa molbom osuđenog i izvještajem ZIKS-a, imajući u vidu okolnosti koje se odnose na ličnost zatvorenika, njegov raniji život, njegovo vladanje za vrijeme izdržavanja kazne, a naročito činjenicu da je osuđeni obavljao radne zadatke uredno, da je učestvovao u sprovođenju planiranog vaspitno - korektivnog tretmana, te da nije disciplinski kažnjavan za vrijeme izvršenja kazne, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja. Nadalje, vijeće je imalo u vidu i da je osuđenom izrečena kazna u trajanju od 9 mjeseci, dužinu boravka osuđenog na izdržavanju kazne, kao i to da je redovan istek kazne za osuđenog predviđen za 17.10.2016. godine, pa je po mišljenju vijeća ovog suda postignuta i svrha kažnjavanja sa aspekta generalne prevencije, tako da je ukupno vrijeme koje je osuđeni proveo na izdržavanju kazne dovoljno za uticanje na druge da ne čine krivična djela, izražavanje društvene osude za izvršeno krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, uz jačanje morala i uticaja na razvijanje društvene odgovornosti.
 
 SAVJETNICA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
                                                                                                               Anja Krkeljić