Govor predsjednika Osnovnog suda u Rozajama povodom primanja pohvale

26. 10. 2011.

CETINJE, 29.10.1999.godine.
 
 
 
 
            Zahit Camić, Predsjednik Osnovnog suda, povodom prijema pohvale Osnovnom sudu u Rožajama, na svečanosti koja je tim povodom organizovana u Vladinom Domu u Cetinju,  prisutnima se obratio riječima:
           
            Gospodine Predsjedniče Vrhovnog suda, dame i gospodo,
            Primajući ovu plaketu, sa osjećanjem posebnog zadovoljstva želim da se u ime svih sudija Osnovnog suda u Rožajama, svih službenika tog suda i u svoje lično ime najsrdačnije zahvalim na dodjeli plakete kojom je Osnovni sud u Rožajama pohvaljen za ostvarene rezultate u proteklom periodu.
            Posebno zadovoljstvo mi čini okolnost što se ovakvo priznanje dodjeljuje Osnovnom sudu u Rožajama u godini kada se dodjeljivanje plakete po prvi put uvodi u oblasti sudstva, kao priznanje za radne razultate, nadam se da će ova plaketa za kolektiv Osnovnog suda u Rožajama i za sve sudove u Crnoj Gori biti podstrek u smislu  dodatnih napora radi ostvarivanja još boljih rezultata.
            Koristim ovu priliku da svim sudijama i službenicima u sudovima Republike Crne Gore čestitam 29. oktobar - Dan crnogorskog sudstva, da svima poželim dobro lično zdravlje i ostvarivanje još boljih rezultata





Odluka Vrhovnog suda o pohvali

26. 10. 2011.

Republika Crna Gora
VRHOVNI SUD
Su.broj 1380/99
Podgorica 29.10.1999.godine
 
            Vrhovni sud Republike Crne Gore, na Opštoj sjednici u svečanom zasijedanju, na osnovu člana 13 Zakona o sudovima i člana 15 Poslovnika o radu Opšte sjednice, dana 29. oktobra 1999.godine, na Dan crnogorskog sudstva, d o n o s i
 
 
                                                                     O D L U K U
 
Za postignute rezultate u radu u periodu od 29. oktobra 1998.godine do 29. oktobra  1999.godine
                                         POHVALJUJE SE OSNOVNI SUD U ROŽAJAMA
 
 
                                                           O b r a z l o ž e nj e
 
            Kao jedan od dvadeset sudova u Republici Crnoj Gori, Osnovni sud u Rožajama je, u vremenu od 29. oktobra 1998.godine do 29.oktobra 1999.godine u pogledu empirijskog sagledavanja rezulatata rada, postigao značajne rezultate koji se u pogledu ažurnosti i efikasnosti ostvarivanja sudske vlasti mogu okarakterisati kao primjerni.
            Na kraju 1998.godine, od ukupno 12.435 predmeta u radu, Osnovni sud u Rožajama je riješio 12.006 predmeta, a ostalo neriješeno 429 predmeta ili 3,4% od ukupnog broja predmeta u radu. U predmetima istražnih radnji, istraga, krivičnih predmeta maloljetnika, složenih vanparničnih predmeta, postignuta je potpuna ažurnost i nije ostalo neriješenih predmeta. Ukupan kvalitet rada u 1998.godini je zavidan, jer je potvrdjeno preko 70% odluika, preinačeno 16%, dok je ukinuto 14% odluka od ukupnog broja odluka na koje je izjavljena žalba. Sudijska norma je, u 1998.godini, ispunjena sa preko 117%. Za dvet mjeseci 1999.godine, Osnovni sud u Rožajama je, od ukupno 8.266 predmeta u radu, riješio 7.652 predmeta (93%), uz punu ažurnost u predmetima istražnih radnji, istraga, krivičnih predmeta maloljetnika, ostavinskih predmeta. U ovom periodu norma suda je ispunjena sa preko 110%, uz puno ispunjenje norme svakog sudije pojedinačno.
            Osnovni sud u Rožajama je savjesno i odgovorno izvršavao opšteobavezujuće zaključke sa opštih sjednica Vrhovnog suda, godišnjih sjednica predsjednika sudova u Republici Crnoj Gori, pri čemu je ostvarivanje sudske vlasti na podružju Osnovnog suda u Rožajama pratio odgovarajući kvalitet rada.
            Svoju zakonsku i ustavnu funkciju, Osnovni sud u Rožajama je odgovorno ostvarivao i u vremenu intervencija NATO-a, kada je bio u opštepoznatom iskušenju koje je nametao poseban prirodni položaj granične opštine, najbliže kriznom području.
            U svom radu, pridržavajući se zakonskih i ustavnih obaveza, kao i pune odgovornosti koju ima za ostvarivanje sudske vlasti na svom području, Osnovni sud u Rožajama je, postignutim rezultatima rada, obezbijedio punu sudsku zaštitu na svom području.
            Za postignute rezultate u radu, Osnovni sud u Rožajama je istican kao primjer na zadnjoj godišnjoj sjednici predsjednika sudova u Crnoj Gori, kao i na sjednici predsjednika sudova na kojoj su razmatrani radi i rezultati rada sudova u Crnoj Gori za period januar-novembar 1999.godine.
            Kontinuitet u ostvarivanju veoma dobrih rezultata rada, okolnosti u kojima su isti ostvareni, nepodijeljeni stavovi i identične ocjene iznijete na sjednicama predsjednika sudova u Republici Crnoj Gori, izdvajaju Osnovni sud u Rožajama, kao primjeran sud u pogledu rezultata rada za period od 29. oktobra 1998.godine do 29. oktobra 1999.godine.
 
                                                                                   PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA,
                                                                                        REPUBLIKE CRNE GORE
                                                                                               Ratko Vukotić





Svečanost povodom dogradnje i rekonstrukcije zgrade suda

Govor Prof.Dr.Slobodana Blagojevica-Ministra pravde Crne Gore

09. 03. 1998.

Poštovani dame i gospodo,
 
            Divan je doživljaj kada čovjek učestvuje u promociji rezultata ljudskog stvaralaštva-materijalnog i dihovnog. Danas, ovdje i sada prisustvujemo jedno takvoj pomociji. Naporom Vlade Republike Crne Gore, kroz investiciju preko 1.500.000,00 dinara, rekonstruisan je i dogradjen ovaj ovjekat, u izuzetno teškim ekonomsko-finansijskim prilikama. Njegovo značenje nije samo materijalno, fizičko, značenje uslova rada suda, nego i šire civilizacijsko značenje i opredjeljenje Republike Crne Gore, da razvija demokratske, humane i civilizovane odnose medju ljudima.
 
            Postupajući u ime Vlade Republike Crne Gore ovaj objekat na korišćenje kolektivu Osnovnog suda u Rožajama, u isto vrijeme predajemo i naše uvjerenje da će sud i dalje časno vršiti odgovornu funkciju sudjenja. Posebno je zadovljstvo što se to dešava u višenacionalnoj i viševjerskoj sredini, što je naše bogatstvo ali i naša sveta dužnost, da radi našeg ljudskog i civilizacijskog opstanka i napretka, živimo u miru, ljubavi i dostojanstvu.
 
            Dame i gospodo,
 
            Pravo postoji radi održavanja života. Sudbina čovjeka i čovječanstva, pojedinca i društva velikim je dijelom pod vladavinom države i prava. Pravo je rodjeno u istoriji, radi zajedničkog života i rada ljudi, radi njihovog opstanka. U njegovom stvaranju uvijek postoji jedna daljina izmedju zakona kao apstraktnog pravila i njegove primjene. Vrlo je teško ljudskom razumu da predvidi sve slučajeve koji se mogu desiti u životu. Ne postoji potpuna harmonija izmedju ljudskog razuma i stvarnosti u pogledu regulisanja odnosa putem prava. Zato je tu sudija da objektivnim i savjesnim tumačenjem useli pravdu u primjenu prava, da postupa jednako prema jednakima, a nejednako prema nejednakima, zavisno od stepena njihove nejednakosti, kako glasi staro pravilno pravičnosti. Niko u pravnom poretku nema silu, već samo prava i dužnosti. Pravo i dužnosti na primjenu sile, nije sila. Zato podržimo sudiju i onda kada pogriješi u uvjerenju da je to uradio savjesno postupajući. Sudijinim riječima treba vjerovati i onda kada nam u prilog ne idu, a sudija mora uvijek u sebi nositi i na ulazu u sudsku zgradu nepisane Aristotolove riječi čitati: „Ići sudiji znači ići pravdi“.
 
            Dame i gospodo,
 
            Potrebna nam je savjest u svim medjusobnim odnosima, a savjest je govor nad-ja, a nad-ja, na takav način, sebe čini sudijom, šaljući u našu svijest moralne zahtjeve. Mora se, kako je to govorio Džordž Vašington, razlikovati duh slobode od razuzdanosti.
            Poznati pravni filozof Gustav Radburh kaže: „Nama pravnicima da je najteži zadatak: da vjerujemo u svoj životni poziv, a da ipak, istovremeno, u nekom najdubljem sloju našeg bića stalno sumnjamo u njega“. Nije veliki filozof htio da negira pravo, nego da ukaže na svu težinu bavljenja njime, zato što je sve u društvenom životu (kao i u prirodi) podvrgnuto duhu protivljenja i ideji nedovoljnosti.
            Ovdje, pod ovim krovom, govoriće se jezik prava i pravde, kao i u svakom drugom hramu zaštite čovjekovih sloboda i prava. Monteskije je govorio: „Sudija je usta zakona“. Rekao bih sudija je i mozak zakona. Zakoni su nijemi učitelji, sudija njihovim jezikom govori jednako za sve.
            A jedan citat iz Upanišade glasi: „A da nema govora ne bi se znalo ni za dobro, ni za zlo, ni za istinu, ni za neistinu, ni za ono što je prijatno, ni za ono što je neprijetno“. Pravo preko sudije mora govoriti, jer je to u interesu svih.
            Upućujem riječi priznanja i zahvaltnosti svima koji su doprinijeli da smo danas ovdje zajedno, a posebno gospodinu Zahitu Camiću, predsjedniku Osnovnog suda i kolektivu na čijem je čelu, na domaćinskom i brižnom odnosu da ova divna zgrada bude u svojoj funkciji.
            Želim kolektivu Osnovnog suda u Rožajama puno uspjeha u radu, a svima vama dragi prijatelji, ličnu i porodičnu sreću.