Saopštenje za javnost povodom sastanka predsjednika Privrednog suda Crne Gore sa predstavnikom Međunarodne organizacije za razvoj prava-IDLO

             Predsjednik Privrednog suda Crne Gore, gospodin Blažo Jovanić nedavno je primio u posjetu Ljubomira Petruljeskog, glavnog konusltanta za implementaciju programa za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Međunarodne organizacije za razvoj prava IDLO.
             IDLO je međudržavna organizacija za razvoj prava, koja je osnovana 1983. godine, a Crna Gora će uskoro postati njena članica, i to kao prva država u regionu.  
             Predsjednik suda je upoznao gospodina Petruljeskog u vezi sa dosadašnjim rezulatatima koje je sud postigao u prethodnim godinama, a posebno u dijelu da je Privredni sud Crne Gore već dvije godine uzastopno najažurniji sud u Crnoj Gori. Predjsednik je govorio i o uskoj specijalizaciji Privrednog suda, odnosno sporovima za koje je islkjučivo nadležan, a koji su od velikog značaja za privredni sistem države.
             Gospodin Petruljeski, prepoznajući značaj i ulogu koju ima ovaj sud, iskazao je spremnost da IDLO u narednom periodu podrži projekat finansiranja obuke sudija ovog suda i to isključivo za oblasti za koje je usko speacijalizovan Privredni sud.
             Na kraju je, na obostrano zadovoljstvo učesnika susreta, donijet zaključak da se u narednom periodu konkretizuju dalji koraci u cilju realizacije projekta podrške od strane IDLO vezano za oblasti iz koje će se sprovoditi obuka.
 
 
 
                                                                                    
                                                               KABINET PREDSJEDNIKA





Intervju predsjednika Privrednog suda Crne Gore za božićno izdanje Dnevnih novina

1. U koliko je preduzeća tokom ove godine otvoren stečajni postupak? U odnosu na prošlu godinu da li je zabilježeno povećanje ili smanjenje broja novih stečaja? Koliko je bili predmeta na ostalim referatima?
 
U 2017. godini nad 602 društva je otvoren stečajni postupak. Ukoliko se taj broj uporedi sa brojem otvorenih stečajnih postupaka u 2016. godini, kada je nad 542 društava otvoren stečajni postupak, primjećuje se da postoji tendecija rasta broja stečajnih postupaka. U stečajnom referatu u ovoj godini je povećan i priliv predmeta, pa je sud u odnosu na 2016. godinu, u ovoj godini primio u odnosu na isti period prošle godine više od 100 predmeta stečaja. Iako je povećan prilv stečajnih predmeta, mišljenja sam da taj podatak ne treba da zabrinjava u dijelu da li isti utiče na tržište, odnosno da li to predstavlja odraz ekonomske situacije u zemlji, budući da se ipak radi o društvima koja nisu i nemaju ekonomsku snagu da direktno utiču na dalji razvoj ekonomije u državi. Najveći broj predloga za otvaranje stečajnog postupka i u ovoj godini podnijet je od strane stečajnih dužnika. Međutim, kao i što sam ranije ukazao, u Crnoj Gori, je poslednjih godina, imajući u vidu razvoj tržišta, te ekonomsku ekspanziju, koju je Crna Gora imala nakon sticanja nezavisnosti, otvoren veliki broj firmi u želji da uspiju i održe se na tržištu. Kroz ove stečajne postupke, u kojima vlasnici podnose predloge za otvaranje stečaja, pokazalo se da je riječ o privrednim društvima, koja i ako su imala ambiciju da se ekonomski razviju, da to nijesu uspjeli, što je za posljedicu imalo otvaranje stečajnog postupka nad tim društvima.
                        
2. Koliko u prosjeku traju stečajni postupci u Crnoj Gori?                     
Koliko inače traju postupci pred Privrednim sudom?
 
Privredni sud Crne Gore je u 2017. godini uspio da završi 686 predmeta stečaja. Najveći broj predmeta riješi se u prvih tri mjeseca, odnosno šest mjeseci, pa se do tri mjeseca riješi 51%, a do šest mjeseci 38%. Dakle, čak blizu 90% predmeta završi se za šest mjeseci, a svega 6% od ukupnog broja koji se primi u toku godine, traje više od godinu dana. Prednje dovodi do zaključka da se stečajni postupak sprovodi na efikasan i ekonomičn način, u skladu sa osnovnim načelima stečajnog postupka.  Svakako da ima i onih postupaka koji traju i duže ali to su objektivni razlozi na koje sud ne može da utiče. Naime, radi se o jednom broju postupaka, u kojima zbog nemogućnosti prodaje imovine, nije moguće okončati postupke. Razlozi za to su brojni, a prije svega zainteresovanost kupaca i atraktivnost imovine koja se prodaje, što su svakako razlozi na koje sud ne može uticati. Dakle, iako se radi o predmetima u kojima se aktivno postupa i u kojima se oglasi o prodaji redvno objavljuju, a cijena imovine linearno smanjuje u skladu sa zakonom, zbog neatraktivnosti te imovine i postojećeg stanja na tržištu, interesovanje za kupovinu je neznatno.
Na parničnom referatu oko 50% predmeta se riješi za prvih 3 mjeseca, a 25 % do šest mjeseci. Svega 10% predmeta od ukupnog broja koji se primi u toku godine traje više od godinu dana. Slični su rezultati rada i na ukupnom nivou rada suda, pa u Privrednom sudu Crne Grore u 2017. godini od ukupno 6.260 predmeta koliko je sud imao u radu ove godine, samo 10% predmeta traje duže od godinu dana.
 
3. Kako ste zadovoljni ažurnošću Privrednog suda u ovoj godini? Koliko je riješenih predmeta?
                       
Prvo želim da podsjetim da je Privredni sud Crne Gore u 2016. godini bio najažurniji sud u Crnoj Gori prema mjerilima CEPEJ (Evropska komisja za efiksanost pravosuđa), sa stopom ažurnosti od 109,27%. Kada su u pitanju rezultati rada Privrednog suda u 2017. godini, moram istaći da je sud ostvario još bolje rezultate nego u prethodnoj godini, pa shodno mjerilima CEPEJ i CR indikatoru, koji predstavlja odnos između primljenih i riješenih predmeta u izvještajnom periodu izražen u procentima, sud će i u 2017. godini sigurno imati stopu ažurnosti preko 100%.  Na svim referatima riješen je godišnji priliv predmeta, iako je priiv predmeta u 2017. godini bio značajno veći u odnosu na prethodnu godinu, kada je u pitanju parnični i stečajni referat. Kao što sam i ukazao na stečajnom referatu je primljeno 100 predmeta, a na parničnom referatu 230 predmeta više u odnosu na isti period prošle godine.  Ono što je sud uspio i ovoj godini jeste da smanji i zaostatak predmeta, za  575 predmeta pa je izvještajna godina završena sa 1.049 neriješenih predmeta, što predstavlja izuzetan uspjeh. Ako se ima u vidu da je ovaj sud na početku 2016. godine imao u radu 2.280 predmeta, to upućuje na zaključak da je sud za samo dvije godine uspio da smanji zaostatk za preko 1.200 predmeta.
Stoga s pravom mogu da kažem da je i izvještajna 2017. godina za ovaj sud izuzetna, da Privredni sud Crne Gore sada ima značajnu ulogu u crnogorskom sudskom sistemu u pravcu jačanja pravne sigurnosti. Ovaj sud je u poslednje dvije godine postao prepoznatljiv kako po kvalitetu, tako i po ekspeditivnosti odluka koje donosi.
 
       

4. Da li je u protekloj godini bilo pritužbina rad suda i, ukoliko jeste, na šta su se one odnosile?
                       
Kada je u pitanju rad suda i postupanje u predmetima, a imajući u vidu široku nadležnost Privrednog suda Crne Gore, kako i stvarnu, tako i mjesnu, može se reći da je broj pritužbi neznatan, pogotvo uzmimajući kao parametar broj predmeta koji su u radu. U toku 2017. godine ukupno u radu je bilo 6.260 predmeta, a svega 20 pritužbi, od kojih se većina odnosila na nezadovoljstvo stranaka odlukom koja je donijeta u toku postupka, a što se u krajnjem i ne može smatrati pritužbom, obzirom da to može biti samo predmet ocjene po pravnom lijeku. Važno je istaći, da je broj podnijetih pritužbi i zahtjeva za ubrazanje postupka, u ovoj godini znatno manji, u odnosu na prethodne godine, što dovodi do zaključka da se ročišta zakazuju u rokovima propisanim zakonom, a sve odluke donose u okviru zakonskog roka. Ukoliko se uporede podaci u odnosu na 2015. godinu kada je u sudu bilo 34 zahtjeva za ubrzanje postupka, u 2017. godini je bilo svega 18, od kojih je samo jedan usvojen kao osnovan. I prednje je jedan od pokazatelja da je Privredni sud Crne Gore ažuran sud, te da su se otklonili svi oni nedostatci i problemi sa kojima se ovaj sud susretao u prethodnim godinama. U svakom slučaju posvećuje se posebna pažnja pritužbama, i u sudu postoji odgovoran odnos prema njima kako uprave suda, tako i sudija i pojedinaca na koje se pritužbe odnose.
             
5. U žiži interesovanja javnosti krajem godine se našao stečajni postupak u KAP-u, tačnije sukob interesa zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa države Dragane Đuranović i stečajne i uprave KAP-a. Kakav je Vaš stav u ovom slučaju?
                         
U stečajnom postupku stečajna uprava svoja ovlašćenja crpi iz Zakona o stečaju i dužna je postupati u svemu u skladu sa odredbama tog Zakona. Novi vlasnik KAP-a, firma Uniprom, kao privredni subjekt koji posluje na crnogorskom i inostranom tržištu dužan je postupati u skladu sa pravilima koja uređuju to poslovanje. U javnosti je već prezentirano šta je to što stečajni upravnik i novi vlasnik KAP-a zamjeraju  Zaštitniku, pa ne bih ovom prilikom to ponavljao. Ono što bih samo ukazao jeste da je stečajni postupak u KAP-u izuzetno kompleksan, da je, mišljenja sam, i najsloženiji stečajni postupak koji se vodi pred ovim sudom, pa stoga postupanja pojedinih državnih organa sa ciljem da se ospore nadženosti stečajne uprave, ili pak prava novog vlasnika na kupljenoj imovini, samo dodatno usložnjavaju ovaj stečajni postupak, i dovode u pitanje dalji opstanak Ugovora o kupoprodaji imovine između stečajne uprave i novog vlasnika.                  
 
6. Zakonom je propisana nadležnost Privrednog suda da daje mišljenje o pretvaranju korišćenja u svojinu za imovinu kupljenu u stečaju. U praksi, prema našim saznanjima nije tako. Imate li komentar  ?
 
U zakonskom tumačenju odredbe čl. 419 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima kojim se u stavu 2 kaže da za zemljište za koje je u postupku stečaja plaćena tržišna naknada mišljenje o tome daje Privredni sud, nema ništa sporno. Ako bismo upotrijebili bilo koji način tumačenja, (jezički, logički, ciljni) zaključak je uvijek isti, a to je da se radi o suverenoj nadležnosti Privrednog suda Crne Gore, da za imovinu kupljenu u stečaju, nakon što se plati tržišna naknada, a koja naknada predstavlja kupoprodajnu cijenu za imovinu koja je predmet prodaje, mišljenje daje Privredni sud. I ništa tu nema sporno, i unazad godinama i nije bilo sporno. Pravna nesigurnost koja se pojavila u posljednje vrijeme nastala je usled, po mom mišljenju, a i po zauzetom pravnom stavu stečajnog odjeljenja Privrednog suda Crne Gore, pokretanja nesvrsishodnih upravnih postupaka po predlogu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Tim žalbama se, mimo redovnog sudskog postupka osporava nadležnost jednog organa sudske vlasti a to je Privredni sud, a pri tome unosi se i pravna nesigurnost u stečajnim postupcima, na način da bilo koji kupac imovine u stečaju, ako bi se primijenilo tumačenje sadržano u tim žalbama, nikada ne može biti siguran šta je imovina koju je kupio u stečaju i koja je to prava kupio u stečaju.Ovako postupanje Zaštitnika podržano je od strane pojedinih državnih organa koji odlučuju u tom upravnom postupku. Floskula koja se uglavnom koristi da bi se opravdalo to postupanje, a to je "da se tim žalbama štiti interes Države Crne Gore" potpuno je apsurdan i neprihvatljiv. Državni organi interese države zastupaju jedino doslednom primjenom ovlašćena koja su im data u skladu sa Zakonom kojim se propisuje rad svakog pojedinog državnog organa, a ne arbitrernim postupanjem predstavnika tih državnih organa ili njihovim svojevoljnim tumačenjem zakonskih propisa. S toga bih još jednom ovom prilikom apelovao na učesnike u ovom postupku da uvaže suverenitet Privrednog suda kao organa nadležnog da daje mišljenje o pretvaranju korišćenja u svojinu na imovini kupljenoj u stečaju, jer pored toga što je to suverena nadležnost Privrednog suda i to mišljenje predstavlja izvršnu sudsku ispravu, sva odgovornost za zakonitost takve sudske odluke samo je na  Privrednom sudu.
 
7. Prethodno ste smijenili gđu Đuranović sa mjesta predsjednika Odbora povjerilaca Rudnika boksita, što je prvi put da sud razriješi državnog službenika. Možete li pojasniti zbog čega ste donijeli takvu odluku?
                       
U konkretnom slučaju, nakon što je izvršena prodaja imovine novom vlasniku utvrđeno je da je jedan dio imovine koja se nalazi u krugu Rudnika Boksita bio upisan na firmu Tehnogradnja iz Tuzle, pa je pokrenut parnični postupak i izdejstvovana pravosnažna i izvršna sudska odluka na osnovu koje su Rudnici boksita upisani kao vlasnici i na tom zemljištu, što je imajući u vidu hronologiju upisa i karakteristike zemljišta koje već decenijama koriste Rudnici boksita, bilo potpuno prirodno i logično. Ta imovina je na taj način postala nova stečajna masa. Upravnik je pokrenuo postupak kod nadležnog katastra radi upisa prava svojine na predmetnoj imovini i u fazi tog postupka upisa, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, koji je Predsjednik Odbora povjerilaca u Rudnicima boksita, našao je razloge da osporava upis Rudnika boksita u stečaju na novoj imovini. Zato sam cijenio da to nije u interesu stečajnog postupka, niti stečajnih povjerilaca, da takvo postupanje je opstrukcija stečajnog postupka i iz tih razloga razriješio Zaštitnika sa mjesta Predsjednika Odbora povjerialca u Rudnicima boksita. Ono što posebno zabrinjava, a što sam ukazao u odgovoru na prethodna pitanja, jeste sada ta pravna nesigurnost koja se uvodi kroz izvjavljivanje ovakvih žalbi. To imajući u vidu da nadležni katastar sada ne želil da sprovede tu uknjiižbu a da drugostepeni organ, uvažava takvu žalbu iz procesno - formalnih razloga. Smatram da je takvo postupanje prije uvod u nevladavinu prava nego neophodna pravna sigurnost, čemu ova država teži.





Obavještenje vezano za stav stečajnog odjeljenja Privrednog suda Crne Gore

CRNA GORA
PRIVREDNI SUD CRNE GORE
Su.br.1254/17
Podgorica, dana 26.10.2017. godine  
           
 
            Sjednica sudija stečajnog odjeljenja Privrednog suda Crne Gore, na sjednici održanoj dana 26.10.2017. godine, povodom zahtjeva Komore stečajnih upravnika Crne Gore za zauzimanje stava, a vezano za mišljenje Ministarstva javne uprave Crne Gore u pogledu imenovanja stečajnih upravnika koji su zaposleni u državnim organima, odnosno javnom sektoru, zauzelo je sljedeći                 
                                
 S T A V
 
Državni službenik ne može biti imenovan za stečajnog upravnika ako je povjerilac u stečajnom postupku organ uprave kod kojeg je zaposlen.
 
 
 
                                                                 STEČAJNO ODJELJENJE
                                                         PRIVREDNOG SUDA CRNE GORE





SAOPŠTENJE ZA JAVNOST U VEZI ODLUKE PRIVREDNOG SUDA CRNE GORE ST.BR. 41/13 OD 25.10.2017. GODINE

             U stečajnom postupku koji se vodi nad stečajnim dužnikom "RUDNICI BOKSITA" AD u stečaju, sud je dana 25.10.2017. godine donio odluku kojom je razriješen član odbora povjerilaca Zaštitnik-imovinsko pravnih interesa koji zastupa povjerioca Državu Crnu Goru iz Odbora povjerilaca "RUDNICI BOKSITA" AD u stečaju, po službenoj dužnosti.
         Odluka St.br. 41/13 od 25.10.2017. godine biće objavljena na sajtu suda nakon pravosnažnosti.
        
 
                                     Služba za odnose sa javnošću-portparolka suda





Saopštenje povodom dostvljanja ponuda za kupovinu imovine stečajnog dužnika "BJELASICA RADA" AD u stečaju Bijelo Polje

          Dana 30.10.2017. godine u Privrednom sudu Crne Gore održano je ročište povodom otvaranja ponuda dostavljenih po javnom oglasu od 25.09.2017. godine, za kupovinu cjelokupne imovine stečajnog dužnika "Bjelasica Rada" AD u stečaju Podgorica.
       Za kupovinu cjelokupne imovine stečajnog dužnika po početnoj cijeni u iznosu od 2.551.357,55 €, dostavljena je jedna ponuda od strane Elmira Bektaševića iz Bijelog Polja. U ponudi je navedeno da je ponuda uslovljena dobijanjem koncesije za izvorišne vode, da ponuđač nema novčanih sredstava ali da namjerava da traži kredit od institucija države. Ponuđač nije dostavio dokaz o uplati depozita od 5 % tražene cijene.
           Stečajni upravnik će se u vezi dostavljene ponude izjasniti u roku od 8 dana.
 
 
Služba za odnose sa javnošću-portparolka suda
                                                   Snežana Grujić