Vezano za saopštenje predsjednika Privrednog suda Crne Gore, koje je objavljeno u današnjem izdanju Dnevnih novina "Dan"-30.01.2019. godine, ukazujemo da saopštenje nije objavljeno u cjelosti, pa je objavljivanjem ovakvog saopštenja javnost ostala uskraćena za potpune informacije i činjenice koje su iznijete u istom.
         Ukazujemo da je saopštenje Atlas Grupe, objavljeno u cjelosti  na polovini četvrte stranice u izdanju od 29.01.2019. godine i to u gornjem dijelu, dok je saopštenje predsjednika Privrednog suda Crne Gore objavljeno na četvroj strani sa značajno manjim brojem karaktera u donjem desnom uglu i to na četvrtini stranice, pri čemu se nisu ispoštovale odredbe Zakona o medijima u pogledu objavljivanja odgovora.  
         Imajući u vidu ovakav odnos ovog medija, koji nije u skladu sa Zakonom o medijima, Privredni sud Crne Gore cijeni da je ovakvim postupanjem ovaj medij doveo u pitanje našu dugogdišnju saradnju, pa stoga ubuduće Dnevnim novinama "Dan" nećemo dostavljati odgovore na pitanja, kao ni druge informacije o radu suda, kao što je to slučaj bio u prethodnom periodu, sve dok ovaj medij odnos prema ovom sudu ne uskladi sa autoritetom i važnosti ovog suda.
        
 
 
 
 
 
                                                                                    

                                                               KABINET PREDSJEDNIKA

 

            1. Privredni sud je prošle godine bio najažurnija sudska instanca u Crnoj Gori. Kakva je stopa ažurnosti u 2018. godini? Koliko je predmeta primljeno tokom 2018. godine, koliko su sudije uspjele da riješe?
 
            Želim prethodno ukazati da je Privredni sud Crne Gore bio najažurniji sud u crnogorskom sudstvu i u 2016. i u 2017. godini, prema mjerilima CEPEJ (Evropska komisja za efiksanost pravosuđa), sa stopom ažurnosti od 109,27%, odnosno 112,86 %.  Nakon što je smanjen zaostatak predmeta za skoro 1.000 predmeta, budući da je sud na kraju 2014. godine imao neriješenih 2.246 predmeta, a na kraju 2018. godine ima neriješen 1.261. predmet, Privredni sud je postao ažuran sud u kome se strankama obezbjedjuje pravna sigurnost u efikasnom postupku i u razumnom roku. Posebna pažnja u 2018.godini posvećena je rješavanju starih predmeta, kako je to predviđeno i Planom rada za prethodnu godinu, pa je u skladu sa tim planom u stečajnom referatu riješeno više od 30 predmeta starijih od 3 godine, dok je u parničnom referatu trend nastao u prethodnim godinama, smanjenja broja starih predmeta nastavljen.
            U 2018. godini sud je primio 4.315 predmeta, a riješio je 4.169  predmeta. Na svim referatima, izuzev na "P" referatu, riješen je priliv i stopa ažurnosti je preko 100%. Kada je u pitanju pranični referat, stopa ažurnosti je blizu 90%, što je posledica povećanog priliva predmeta  na ovom referatu jer je primljeno više 180 predmeta nego u 2017. godini.
            Prema tome, Privredni sud Crne Gore je i u 2018.godini obezbijedio strankama koje pristupaju sudu očekivanu pravnu sigurnost, a svojom ažurnosti opravdao ulogu najefikasnijeg i najažurnijeg suda u državi poslednjih godina.

            2.  U koliko je preduzeća tokom ove godine otvoren stečajni postupak? U odnosu na prošlu  godinu da li je zabilježeno povećanje ili smanjenje?
 
            U 2018. godini stečajni postupak je otvoren nad 556  društva, dok je u prethodnoj 2017. godini stečajni postupak otvoren nad 644 društava. Kada je u pitanju priliv predmeta na stečajnom referatu, on je približno na istom prošlogodišnjem nivou.  Kao što sam i više puta ukazivao, broj otvorenih stečajeva nije pokazatelj trenutne ekonomske situacije u zemlji, budući da se uglavnom radi o društvima koji nemaju zaspolene i koji uglavnom nisu obavljali djelatnost u nekom dužem periodu. Ono što bih posebno pohvalio u 2018. godini, kada je u pitanju stečajni referat, jeste upravo broj završenih starih predmeta, kojih je kako sam to i ukazao bilo preko 30. Tako je i u 2018. godini zaključen stečaj u "Vunko" AD Bijelo Polje,  „Šumarsko preduzeće AD „Pljevlja“ iz Pljevalja, "Željezara Nikšić" AD Nikšić, "Koni Konfekcija" AD Nikšić i još jednom brojem stečajeva u kojima je sudski ostupak trjao tri godine i duže.

            3. Kakva je saradnja Privrednog suda sa Poreskom upravom? Koliko je zahtjeva Poreska uprava uputila prema Privrednom sudu za otvaranje stečajnog postupka?
 
            Privredni sud Crne Gore je prepoznat kao neko ko ima veoma dobro razvijenu međuinstitucionalnu saradnju sa svim predstavncima javnog sektora, pa tako i sa Poreskom upravom Crne Gore koja je u gotovo svakom stečajnom postupku stranka, imajući u vidu da se javlja kao povjerilac.  U 2018. godini Poreska uprava je podnijela 33 predloga za otvaranje stečajnog postupka, dok je u 2017. godini taj broj bio znatno manji. Ono što se očekuje u 2019. godini, to je aktivnost Poreske uprave na planu podnošenja predloga za otvaranje stečajnog postupka protiv onih dužnika koji nisu ispunili svoje zakonske obaveze u pogledu izmirenja poreza, i u skladu sa sporazumom o reprogramu duga. Stoga, u 2019. godini Privredni sud Crne Gore, očekuje povećanje priliva predmeta na stečajnom referatu, ali imajući u vidu dosadašnje rezultate i uspjeh  koje je sud ostvario, mšljenja sam da i u slučaju značajnijeg priliva predmeta, da je sud spreman da odgovori i tom zadatku, odnosno da i pored povećanog priliva, održi nivo ažurnosti.
 

            4. Privredni sud je jedna od ključnih institucija koja se bavi zaštitom autorskih prava i prava intelektualne svojine. Koliko je sporova iz ove oblasti rješavao Privredni sud u 2018. godini? Da li broj ovih sporova raste i koliko traje njihovo rješavanje?
 
            Donošenjem novog Zakona o sudovima u 2015. godine i osnivanjem Privrednog suda Crne Gore, kao specijalizovanog suda, ovaj sud je dobio isključivu nadležnost da sudi u sporovima povodom autorskih prava, prava industrijske svojine i zaštite žigova i drugih prava iz intelektualne svojine. Da se radi o ključnoj instituciji koja se bavi zaštitom ovih prava, potvrdili su i eksperti Evropske komisije koji su u oktobru mjesecu 2018. godine posjetili sud u okviru misije Evropske komisije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 7-Pravo intelektualne svojine. Vezano za rezultate rada u pogledu ovih sporova, Privredni sud Crne Gore je u toku 2016. i 2017. godine imao 350 predmeta iz ove oblasti i svega je 4 predmeta ostalo nezavršeno. U 2018. godini je primljeno je 152 predmeta, a riješeno je 83. Važno je istaći da ovi sporovi traju u prosjeku između 6 i 9 mjeseci, a da je broj potvrđenih odluka u ovim sporovima preko 90%, što predstavlja izuzetan kvalitet.
           

             5.  U javnosti je posebno bila komentarisana inicijativa nakon koje je uslijedila odluka o ukidanju dozvole za rad PAM-a. Privredni sud je tokom proteklih godina u nekoliko navrata poništavao odnosne ugovore koje je PAM sklapao sa crnogorskim ugostiteljima. Da li je takvih odluka bilo i tokom 2018. godine?
 
            Isticao sam i ranije da Privredni sud značajan broj sporova iz ove oblasti rešava a da se u istima NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike "PAM CG" Podgorica,  pojavjuje kao stranka u postupku, odnosno kao tužilac. Ovaj sud je još 2016. godine donio presudu kojom je poništio Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Organizacije za zaštitu prava autora muzike Crne Gore "PAM CG" br.83 donijeta na Skupštini pravnog prethodnika tužene-NVO PAM dana 18.07.2011.godine, koja presuda je trebala svojom pravosnažnošću da prouzrokuje pravne posledice u pogledu nadležnosti ove NVO da i dalje pokreće postupke. Do toga ipak nije došlo. Mislim da su drugi državni organi kojima je u nadležnosti da normativno urede ovu oblast pokazali nezainteresovanost i inertnost, i bez obzira što presuda ovog suda govori o nezakonitim i ništavim odlukama koje je ova NVO donijela još 2011.godine, ista NVO i danas zahtijeva, a i naplaćuje enormne novčane iznose od pravnih subjekata, koji su obveznici u skladu sa Zakonom o zaštiti autorskih prava. To, i pored nesporne činjenice da je legitimitet ove NVO da to traži apsolutno doveden u pitanje nastupanjem pravosnažnosti presude ovog suda koju sam ranije spomenuo. Ako pravosnažna presuda nadležnog suda nije proizvela onu posljedicu na koju je izreka presude bila usmjerena, onda se postavlja i logično pitanje čemu svrha donošenja sudskih presuda ako nadležni državni organi ne vrše svoja ovlašćenja u obimu koji im je povjeren.

            6.  Tokom 2018. godine bilo je nekoliko slučajeva koji su probudili veliko interesovanje javnosti, a među njima su odluke Apelacionog suda kojima je u četiri navrata poništio rješenja Privrednog suda koji nije prihvatio odluku arbitraže u slučaju Regionalnog vodovoda i Štrabaga, smatrajući da je napravljen propust prilikom sačinjavanja ugovora. Apelacioni sud je bio drugačijeg mišljenja što Regionalni vodovod i državu košta 12 miliona eura. Kako danas gledate na ovaj slučaj?  Šta on pokazuje?
 
            Imajući u vidu da se radi o pravosnažnoj sudskoj odluci, pri tome sam i kao sudija postupao u prvom stepenu, vjerujem da ćete razumjeti da ne želim da komentarišem pravosnažnu sudsku odluku koja je proizvela tako ozbiljnu posedicu da je Državu Crnu Goru koštala izuzetno veliki iznos novca. Ono što bih lično želio jeste mogućnost da se prvostepena i drugostepena odluka izlože sudu javnosti. Ali tu ne mislim samo na stručnu javnost koja javnost se ovom odlukom već ozbiljno bavila, već bih želio da obrazloženje odluka bude predstavljeno laičkoj javnosti. Želio bih da obični građanin, koji vjerovatno gubi interesovanje i pažnju na pominjanje termina kao što je arbitraža, arbitražna pravila, pa još to bude i arbitraža sa sjedištem u Parizu, bez poteškoća shvati suštinu ovog spora, a kada mu se prezentuje i sadržina pravnih stavova Privrednog suda, koji je našao formalne nedostatke u arbitržnoj odluci, i Apelacionog suda , za koga je takva arbitražna odluka potpuna i pravno valjana, i sam donese svoj sud o tome. Što se mog stava tiče, Apelacioni sud nije ni u najmanjoj mjeri uspio da  me ubijedi da je moj stav neispravan. Naprotiv.

            7. Da li iz Vašeg iskustva kao predsjednika Privrednog suda, Crna Gora ima kadrovski potencijal da kvalitetno štiti državni interes pred međunarodnim arbitražnim sudovima, kao i od odluka tih sudova?
 
            Apsolutno sam uvjeren da Crna Gora ima potencijal za to. Takva moja uvjerenost proizilazi iz činjenice da sam kao predsjednik Privrednog suda upoznao toliko mladih ljudi željnih učenja , znanja i sticanja pravničkih vještina, koji su u sud već došli kao formirani pravnici. Ono čemu treba posvetiti pažnju u radu sa njima jeste specijalizovati ih za pojedine oblasti, pa samim time specijalizovati ih i za postupke pred međunarodnim arbitražama. Adekvatna i odgovarajuća priprema i edukacija tih mladih ljudi obezbijedila bi ovoj državi mogućnost da njihovo znanje koristi jednog dana u ovakvim sporovima, i na taj način izbjegne plaćanje enormnih honorara stranim advokatskim kancelarijama koje država angažuje u ovakvim sporovima.

            8. Slučaj kompleksa Meljine, takođe je bio u fokusu javnosti. Kakva je danas situacija?
 
            Mislim da je taj slučaj pridobio pažnju javnosti zbog svih dešavanja i aktivnosti koje Specijalno tužilaštvo sprovodi u vezi sa Atlas grupom i pravnim i fizičkim licima koja su povezana sa tom poslovnom grupacijom. Privredni sud je u tom postupku u skladu sa svojim ovlašćenjima koja su definisana Zakonom o stečaju, ispitivao postojanje stečajnih razloga , i rješenjem od 05.12.2018. godine otvorio stečajni postupak nad ovim dužnikom. Prema tome, za sud je ovo predmet kao i svaki drugi, niti više ili manje važniji , niti drugačiji. Postupak je sada po žalbi pred Apelacionim sudom. Po pravosnažnosti rješenja o otvaranju stečaja odrediće se dalji tok ovog stečajnog postupka.

 
 

 
 
         U holu Privrednog suda Crne Gore, dana 18.12.2018. godine neposredno prije održavanja ročišta koje je bilo zakazano za 12:00 časova u postupku koji se vodi po pod poslovnom oznakom P.br. 1037/15 između "ZZ Agrobisernica" i "Bisernica AD", došlo je do neprijatne situacije između parničnih stranaka koja je brzom i efikasnom reakcijom službenika obezbjeđenja otklonjena.
         Ovim putem apelujemo na stranke da su dužni da se u zgradi suda pridržavaju Kućnog reda, koji je obavezujući za sve stranke i učesnike u postupku,  te da poštuju propise u pogledu ponašanja i odnosa prema strankama.
         Stranke svoje nezadovoljstvo i neriješene odnose ne mogu na neprimjeran način rešavati u sudu, dok će Privredni sud Crne Gore, kao i do sada, svaki vid neadekvatnog  i ponašanja koje nije dostojno instituciji kao što je sud, sankcionisati i rešavati na način kako je i to danas efikasno okončano.
 
 
 
 
                                                                                    

                                                               KABINET PREDSJEDNIKA

           
  Vezano za pitanja koja su dostavljena Privrednom sudu Crne Gore od strane novinarke dnevnog lista "Pobjeda":
 
1. Molim informaciju o mjesečnoj naknadi koju primaju stečajni upravnici u stečajnim postupcima nad preduzećima Radoje Dakić, Rudnici boksita, KAP i Solana Bajo Sekulić?
2. Na osnovu čega će biti utvrđena i da li se može procijeniti kolika će nagrada biti određena upravnicima kada ovi stečajni postupci budu završeni?
 
3. Da li stečajne sudije imaju pravo na nagradu nakon zaključenja stečajnog postupka i o kojem je iznosu riječ?
 
3. S obzirom da stečajni postupci u ovim preduzećima traju dug niz godina (osim u Radoje Dakić), kakvu zaštitu u tome imaju radnici imajući u vidu da se u stečajnom postupku na njih ne primjenjuje Zakon o radu, pa nemaju pravo na plaćeni odmor i odsustvo?
 
4. Postoji li način da se riješi problem koji imaju bivši radnici Rudnika boksita koji zbog nepovezanog radnog staža iz 2009. i 2010.godine ne mogu da ostvare penziju, već imaju privremene penzije?
 
5. Da li je kupoprodajna cijena od 5,4 miliona eura za Rudnike boksita isplaćena i koliko je potraživanja povjerilaca ovom prodajom namireno?
 
6. Koliko je sudskih postupaka u kojima su jedna od stranaka KAP, Rudnici boksita, Solana i Radoje Dakić?
 
7. Da li zaključenje stečajnih postupaka zavisi od završetka svih sporova, s obzirom na to da zakon o stečaju predviđa mogućnost zaključenja stečaja i pored postojanja sudskih postupaka?
 
 dajemo sljedeći odgovor:
 
U stečajnom postupku konačnu visinu nagrade, kao i naknade troškova određuje stečajni sudija u vrijeme zaključenja stečajnog postupka, uzimajući u obzir obim poslova, vrijednost stečajne mase i poslovne rezultate stečajnog upravnika u skladu sa osnovama i mjerilima za određivanje visine naknade i nagrade stečajnog upravnika. Dakle konačna visina nagrade stečajnom upravniku utvrđuje se nakon dostavaljanja konačnog izvještaja stečajnog upravnika, a ista zavisi prvenstveno od vrijednosti stečajne mase, odnsono imovine koja je prodata u stečajnom postupku, zatim radnji koje je stečajni upravnik preduzeo u toku postupka i obima poslova koje imao a sve u skladu sa Zakonom o stečaju i Pravilnikom o bližim osnovama i mjerilima za određivanje visine naknade i nagrade za rad stečajnog upravnika.
 
U toku trajanja postupka stečajnom upravniku se može odrediti privremena mjesečna akontacija nagrade, s tim što ista ulazi u konačnu visinu nagrade koja se na kraju utvrđuje.
 
Kako stečajni postupci koji se vode nad stečajnim dužnicima "Radoje Dakić" AD u stečaju Podgorica, "Rudnici boksita" AD u stečaju Nikšić, Kombinat aluminijuma Podgorica AD u stečaju Podgorica i Solana Bajo Sekulić AD u stečaju još uvijek nisu okončani, to u ovim postupcima nije određena konačna nagrada za stečajne upravnike.
 
Privredni sud Crne Gore, kao dio crnogorskog sudstva, predstavlja državni organ, dok sudije u crnogorskom sudstvu, a samim tim i sudije Privrednog suda Crne Gore, u skladu sa Ustavom Crne Gore bira i razrješava Sudski savjet Crne Gore. Sudija svoju sudijsku funkciju obavlja u skladu sa Ustavom i zakonom, a svoja prava iz rada i po osnovu rada ostvaruje u skladu sa zakonskim propisima kojima se uređuje ova oblast, dok se zarada sudija utvrđuje u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Dakle, zarada sudija se isključivo utvrđuje i isplaćuje u skladu sa ovim zakonom, pa je stoga apsurdno pitanje da li sudije imaju pravo na nagradu nakon zaključenja stečajnog postupka, budući da je opšte poznata činjenica kako i na koji način se isplaćuje zarada sudijama, a na šta je i to prethodno ukazano.
 
Stečajni postupak se sprovodi u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, koji je lex specialis, a kojim su jasno utvrđeni status i položaj svih povjerilaca, samim tim i zaposlenih stečajnog dužnika. Dakle, sud i stečajni upravnik u toku postupka isključivo postupaju u skladu sa odredbama Zakona o stečaju.  Ukazujemo i na to, da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju definisano na koji način lica koja su angažovana u toku trajanja stečajnog postupka ostvaruju pravo na zaradu, način utvrđivanje visine zarade, kao i ostalih prava iz radnog odnosa. Osim toga, prava radnika angažovanih za potrebe okončanja započetih poslova ili vođenja stečajnog postupka sužena su u odnosu na ona prava koja pripadaju radnicima koji se nalaze u radnom odnosu kod privrednih subjekata i ograničena samo na naknadu propisanu članom 79 st. 3 i 4 Zakona o stečaju, a što predstavlja i stav drugostepenog suda iskazan u odlukama prilikom odlučivanja o zahtjevima za naknadu štete na ime neiskorišćenih godišnjih odmora u toku stečaja.

Vezano za pitanje koje se odnosi na bivše radnike "Rudnici boksita" AD u stečaju NIkšić, u pogledu nepovezanog radnog staža iz 2009. i 2010. godine, ukazujemo da se isplata potraživanja u stečajnom postupku vrši u skladu sa Konačnom listom utvrđenih i osporenih potraživanja, tako da i uplata doprinosa u konkretnom zavisi od stepena namirenja potraživanja povjerioca Poreske uprave Crne Gore.

U pogledu pitanja koje se odnosi na imovinu koja je prodata u stečajnom postupku koji se vodi nad stečajnim dužnikom "Rudnici bokista" AD u stečaju Nikšić, ukazujemo da u ovom postupku nisu riješena još uvijek imovinska pitanja između stečajnog dužnka i kupca. Razlog tome leži u činjnici da služba Zaštitnika-imovinsko pravnih interesa brojnim žalbama pred nadležnim organom katastra, te Ministarstvo finansija kao drugostepeni organ zbog neodlučivanja po žalbama protiv prvostepenih rješenja (u jednom predmetu o žalbi nije odlučeno već dvije godine) odugovlače postupak rješavanja imovinskih odnosa između stečajnog dužnika i kupca, dalje namirenje povjerilaca,a time i okončanje ovog postupka.

Pred ovim sudom, a imajući u vidu složenost postupka i veliki broj osporenih potraživanja, kao i drugih postupaka koji su nastali u toku i povodom stečaja, vodi se veliki broj postupaka u kojima su stranke  "Radoje Dakić" AD u stečaju Podgorica, "Rudnici boksita" AD u stečaju Nikšić, Kombinat aluminijuma Podgorica AD u stečaju Podgorica i Solana Bajo Sekulić AD u stečaju Ulcinj, pa stoga u ovom momentu imajući u vidu veliki broj drugih sporova koji se vode pred ovim sudom, sud ne može dati preciznu informaciju o kojem broju je riječ.

Zakon o stečaju predviđa mogućnost da stečajni sudija može, a na predlog stečajnog upravnika da donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka, ako je unovčena sva ili najveći dio imovine stečajnog dužnika, a postoje sporovi koji su u toku. Dakle, radi se o mogućnosti, koja se cijeni u svakom konkretnom slučaju, odnosno predmetu, a svakako kad postoji veliki broj sporova čiji ishod može da utiče na stečajnu masu, onda i zaključenje stečajnog postupka, zavisi od okončanja tih postupaka.
                                                                                           

                                                                                              KABINET PREDSJEDNIKA