Odgovor stečajnog upravnika Veselina Perišića vezano za pitanja koja su dostavljena od strane Dnevnog lista "Dan", preko ovog suda, a koja se odnose na stečajni postupak nad „KAP-om“

            1. Da li će stečajna uprava KAP-a pokrenuti sudski postupak na osnovu presude UNCITRAL Arbitražnog tribunala u Beču, kojom je utvrđeno da je Vlada prekršila Ugovor o poravnanju i nije isplatila 8.720.000,00 eura subvencija tadašnjem vlasniku CEAC-u?
 
            Imajući u vidu pitanje, prije svega, treba istaći da stečajna uprava KAP-a, nije legitimisana da preduzima bilo kakve pravne radnje u ime CEAC-a, kao ranijeg vlasnika KAP-a. Ukoliko se pitanje odnosi na to da li će stečajna uprava KAP-a pokrenuti sudski postupak protiv Države Crne Gore, na osnovu presude UNCITRAL Arbitražnog tribunala u Beču, a zbog obračunatog PDV-a KAP-u, u iznosu od 8.720.000,00 eura za isporučenu električnu energiju po osnovu subvencije, ističem sljedeće:
            Arbitražni postupak koji je vođen pred Tribunalom u Beču, ad hoc arbitraži, je pokrenut na osnovu tužbe EN+ Group i CEAC protiv Države Crne Gore, Fonda za razvoj Crne Gore, Republičkog Fonda PIO, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Kombinata aluminijuma Podgorica AD – u stečaju. Osnov za pokretanje arbitražnog postupka od strane EN+ Group i CEAC protiv tuženih Države Crne Gore i drugih je nepoštovanje odredaba iz Ugovora o poravnanju iz 2009.godine. U tom arbitražnom postupku Tribunal nije donio nikakvu konačnu odluku koja se odnosi na obavezu plaćanja države prema Kombinatu aluminijuma Podgorica AD – u stečaju, na ime duga po osnovu subvencije za isporuku električne energije, jer sud nije ni mogao donijeti takvu odluku iz razloga što su i Država Crna Gora i KAP tužena strana u tom arbitražnom postupku. Na osnovu tumačenja odluke Tribunala, zaključuje se da Tribunal konstatuje da postoji zahtjev tužilaca u vezi subvencija za električnu energiju, a razlog za takav zahtjev je da im Država prilikom subvencije za struju nije trebala obračunavati PDV. Međutim, PDV se morao obračunavati, jer nacionalni zakon o PDV-u to predviđa, jer se u konkretnom slučaju radilo o dva pravna lica iz Crne Gore.
Ukoliko bi stečajna uprava KAP-a, na osnovu predmetne odluke Tribunala, tražila priznanje i izvršenje arbitražne odluke, prvo što bi morali dostaviti, kao predlagač u tom postupku (član IV i V Njojrške konvencije) je Arbitražni sporazum između KAP-a i Crne Gore o rješavanju sporova, koji ne postoji i arbitražnu odluku Tribunala koja u izreci ne sadrži obavezu plaćanja Države Crne Gore prema KAP-u.
            Dakle, predmetnom arbitražnom odlukom Država Crna Gora nije obavezana da plati KAP-u iznos od 8.720.000,00 eura, niti je Tribunal u tom postupku takvu odluku mogao donijeti, jer su u tom postupku i Država Crna Gora i KAP bili tužena strana.
Za ukazati je da po osnovu Ugovora o poravanju gdje je predviđeno da se svi eventualni sporovi rješavaju u arbitražnom postupku, KAP ne bi mogao podnijeti tužbu u ad hoc  arbitraži protiv Države Crne Gore, jer se predmetni ugovor odnosi na dvije strane, i to EN+ Group i CEAC sa jedne strane, i Države Crne Gore, Državnih fonodova, KAP-a i Rudnika boksita sa druge strane. Znači, arbitražni postupka se može voditi isključivo, ako se kao tužioci ili tuženi javlja EN+ Group i CEAC, s jedne strane, odnosno ako se kao tužioci ili tuženi javljaju Država Crna Gora, Državni fonodovi, KAP i Rudnici boksita sa druge strane.   Zaključak je da se taj spor ne bi mogao iznijeti pred ad hoc arbitražom i takva tužba bi bila odbačena.
            Stečajni upravnik je zastupnik stečajne mase svih povjerilaca, a ne Države Crne Gore, i svakako, da ima osnova, pokrenuo bi odgovarajuće postupke za naplatu potraživanja i protiv Države Crne Gore.
 
            2. Da li je CEAC od stečajne uprave tražio pokretanje tog postupka pred Privrednim sudom i naplatu 8.720.000,00 eura?
 
            Odredbama Zakona o stečaju propisano je da stečajni upravnik zastupa stečajnog dužnika i stečajnu masu i da je dužan da pokrene postupak pred sudom, ako je to cjelishodno i opravdano, pa je njegova obaveza i dužnost da pokrene postupak naplate potraživanja i bez zahtjeva stečajnih povjerilaca, ako nađe da je cjelishodno i opravdano pokrenuti sudski postupak. Međutim, i stečajni povjerilac CEAC Holding Limited, obratio se dopisom stečajnom upravniku, kojim je tražio pokretanje pravnih radnji u cilju naplate navodnog potraživanja, po osnovu Arbitraže u Beču, što je bez uticaja na odluku stečajnog upravnika, koji je dužan da vodi računa o interesima svih povjerilaca.
 
            3. Kada će stečajna uprava sazvati sastanak Odbora povjerilaca u vezi sa ovim problemom i da li će, ako Odbor povjerilaca bude tražio, pokrenuti tužbu protiv države?
 
            Stečajna uprava nema obavezu sazivanja Odbora povjerilaca u vezi sa pokretanjem sudskih postupaka u cilju naplate potraživanja stečajnog dužnika. Naime, shodno odredbi člana 33 tačka 6 Zakona o stečaju, stečajni upravnik je ovlašćen i dužan da pokrene postupak, podnese tužbu, angažuje advokata, zaključi poravnanje, povuče tužbu ili se odrekne tužbe u postupku pred sudom ili organom uprave u Crnoj Gori ili inostranstvu, i za navedene radnje mu nije potrebno odobrenje stečajnog sudije, kao ni saglasnost ili mišljenje Odbora povjerilaca. Dakle, pravo je stečajne uprave da odluči da li će pokrenuti postupak pred sudom, povući tužbu, zaključiti poravnanje ili se odreći tužbe, ako nađe da je to cjelishodno i opravdano. Shodno odredbi člana 35 Zakona o stečaju stečajni upravnik je dužan da traži saglasnost Odbora povjerilaca i odobrenje stečajnog sudije samo kada preduzima radnje koje značajnije utiču na stečajnu masu, kao što su uzimanje kredita ili zajma, naplata opreme veće vrijednosti i sl. Nadalje, odredbom člana 45 istog zakona propisan je djelokrug poslova i prava Odbora povjerilaca, kojom odredbom nije dato ovlašćenje Odboru povjerilaca da daje saglasnost, mišljenje ili se izjašnjava o cjelishodnosti i opravdanosti iniciranja odgovarajućih sudskih postupaka, kao i o radnjama koje preduzima stečajni upravnik, u toku sudskog postupka, kao zakonski zastupnik stečajnog dužnika i stečajne mase.
            Imajući u vidu navedeno, stečajni upravnik neće inicirati sazivanje sastanka Odbora povjerilaca, u vezi odnosne pravne stvari, jer je iniciranje sudskih postupaka u cilju naplate potraživanja u isključivoj nadležnosti stečajnog upravnika.
 

 





Ostale informacije