SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

18. 05. 2018.

Članica Sudskog savjeta Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović i načelnica Odjeljenja za normativnu djeltanost Miroslava Raičevićboraviće u studijskoj posjeti pravosudnim institucijama Portugala, od 22 - 24. maja 2018. godine. Posjeta se organizuje kroz regionalni projekat Norveške sudske administracije.
 
Ova studijska posjeta će omogućiti pravosuđima zemalja Zapadnog Balkana da steknu uvid u portugalski sistem i praksu vrednovanja rada sudija. Studijska posjeta će takođe uključiti sjednicu posvećenu portugalskom procesu pristupanja Evropskoj uniji i  razvoju institucija nakon pristupanja EU generalno, kao i za pravosuđe, i podijeliti sa učesnicima svoju stručnost i znanje u ovom važnom aspektu sudskog funkcionisanja. 

Posjeta će biti  značajna sa aspekta ocjenjivanja rada i učinka sudija, imajući u vidu činjenicu da je većina regionalnih sudskih  sistema trenutno u procesu preispitivanja svojih pravila i prakse u oblasti ocjenjivanja odnosno vrednovanja sudijskog rada.





SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

16. 05. 2018.

U okviru zvanične misije Evropske komisije za vladavinu prava Crnoj Gori, gospodin Tomas Hajlajter (Thomas Hagleitner), šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, sa saradnicima posjetio je Sudski savjet Crne Gore, gdje su razgovarali sa predsjednikom Savjeta, drMladenom Vukčevićem. Sastanku je prisustvovao i zamjenik predsjednika i član Savjeta Dobrica Šljivančanin.

Ovom prilikom razmijenjena su mišljenja o ključnim nalazima iz Izvještaja EK o Crnoj Gori za 2018. godinu. Razgovarano je o realizaciji aktivnosti u pogledu ispunjavanja preporuka i obaveza definisanih u Izvještaju, a odnose se na pravosudni sistem, odnosno implementaciju i unapređenje zakonodavnog okvira za pravosuđe koje ima za cilj povećanje nezavisnoti i profesionalizma. Takođe, razmijenjena su mišljenja i o izboru novog sastava Sudskog savjeta, imajući u vidu da sadašnjem ističe mandat 02. jula 2018.

Predsjednik Sudskog savjeta je upoznao predstavnike iz Brisela sa svim aktivnostima koje je sprovodio i sprovodi Sudski savjet u cilju ispunjavanja svojih Ustavom i zakonima utvrđenih nadležnosti i zadataka, kao i drugim aktivnostima i učešću članova i predstavnika Savjeta u radnim grupama za pregovaračka poglavlja 23 i 24, a posebno se odnose na postupak ocjenjivanja sudija i jačanje statističkih kapaciteta u pravosuđu. 
 
Zajednički je ocijenjeno da je ostvaren određeni napredak, kao i da su institucionalni kapaciteti ojačani. U tom smislu, gospodin Hajlajter je izrazio zahvalnost Sudskom savjetu na dosadašnjim naporima u realizaciji aktivnosti koje se odnose na pitanje unapređenja vladavine prava.
 


 





Sudski savjet - između legitimiteta i blokade

(Okrugli sto  u organizaciji Univerziteta Donja Gorica, Udruženja pravnika Crne Gore i  Inicijative za regionalnu saradnju 8.05.2018.)
 
Istorijski razvoj Crne Gore bilježi različite modele izbora sudija - u narodnim skupštinama, imenovanjem od monarha, u parlamentu, i na kraju, izbor od strane posebnog tijela koje bira one koji će ući u sudijski red. Bilježi se i izbor sudija na mandatni period a ne na stalnu funkciju, izbor u sistemu jedinstva  i podjele vlasti, pamtimo i  ideološku a ne pravnu odgovornost sudija. Sve su to bili odgovori  na upit - kako obezbijediti da se u činu izbora sudije, na pragu karijere, ne okrnji sudijska nezavisnost.
Preteču Sudskog savjeta, nalazimo 1991. godine pod nazivom Pravosudni savjet. Od tada do danas mijenjao se naziv, struktura, nadležnosti i što je danas posebno aktuelno – način izbora članova ovog tijela.
Počelo se od tijela u kome u početku nije bilo sudija, zatim, strukture u kojoj je Skupština birala članove savjeta iz reda sudija i do danas, kada ih bira Konferencija sudija. Evoluciju je imao i dio sastava iz reda istaknutih pravnika, počev od strukovnog delegiranja (PF i Udruženja pravnika), preko  zastupljenosti poslanika iz redova vlasti i opozicije, sve do današnjeg rješenja po kome se članovi iz reda istaknutih pravnika biraju u skupštini 2/3-ćinskom većinom na osnovu javnog oglasa.
 
Bliži osvrt na postojeće rješenje treba sagledati u kontekstu (unutrašnjem i međunarodnom) u kome je oblikovano. Naime, u postupku primjene odredbi o sudskoj vlasti utvrđene Ustavom iz 2007. došlo se do ocjene da u cilju „ispunjavanja uslova za brže evropske integracije“ ili sl., treba pristupiti ustavnim promjenama. I pristupilo se, uz značajno uključivanje Venecijanske komisije. Poštovane su preporuke iz relevantnih međunarodnih dokumenata (ONNS, Evropska povelja o zakonu za sudije, Konsultativnog vijeća evropskih sudija i dr. ) o zastupljenosti sudija i ne-sudija u sudskim savjetima.
Međutim, ta dokumenta nude samo okvirne standarde, pa će u članu 1. Evropske povelje o zakonu za sudije biti zapisano da se preporučuje formiranje posebnog tijela za izbor sudija (u kome sudije čine barem polovinu članova) ali i da se, u zemljama sa značajnom  sudskom tradicijom, kvalitet izbora sudija može postići i na drugi način, a to je u praksi -  postavljanjem od šefa države, ili od izvršne vlasti.  To znači  uvažavanje različite pravne kulturne i tradicije, koje  uprkos (ili naizgled) formalno politizovanom izboru sudija, imaju istinski nezavisnu sudsku vlast (Engleska, Njemačka).
Za zemlje u tranziciji predviđeni su  zahtjevniji uslovi,  to je u našem slučaju učinjeno i dobili smo unikatno ustavno rješenje u Evropi, mislim i svijetu.  U čemu se ono sastoji? Četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika bira  skupština, na osnovu  sprovedenog javnog oglasa, 2/3-ćinskom, odnosno 3/5-skom većinom u drugom krugu kao i da se predsjednik Sudskog savjeta bira iz reda tih članova Sudskog savjeta. To je trebalo da  pojača legitimitet izabranih i da onemogući „samoproizvodnju sudija“ ili „sudokratiju“, odnosno  „koterijaštvo“ o kome je govorio profesor Tasić.
Takav pristup Venecijanska komisija je ocijenila kao „veoma pozitivan“, da ne budem  zlurad, toliko dobar da ovih dana mora razrješavati takav ustavni čvor. Uzgred, ne možemo a da ne uočimo da je za razliku od VK jedno drugo tijelo SE (GRECO) u svom godišnjem izvještaju predložilo da predsjednik Sudskog savjeta, bude po funkciji, predsjednik Vrhovnog suda, a ne član iz reda istaknutih pravnika. Dakle, suprotstavljena rješenja koja nam se šalju sa iste adrese (Savjet Evrope). Zato, moramo ponoviti još jednom - treba saslušati a ne glorifikovati preporuke (i) sa tih adresa. Oni nude okvirne standarde a na nama je modus operandi, jer, mi ćemo primjenjivati rješenja ili brinuti o blokadama u radu kakva nam je u izgledu. Zato, treba da napravimo otklon od ustavnotvornog optimizma, po kome je nešto dovoljno propisati da bi to bilo ostvareno.
Sada konkretno, da analiziramo problem u kome smo, prvo, što su nedostaci tog rješenja, i drugo, kako ih prevazići. To čini i kao neposredni sudionik primjene postojećeg rješenja,  lišen subjektivnosti, budući da nema pravo na novi mandat.
Nedostaci su u sljedećem:
  1. Zahtjevna većina, veća od one koja je potrebna i za izbor Vlade. To posebno dobija na značaju  (ili komplikovanosti) u: politički oštro podijeljenom društvu; uslovima bojkota parlamenta i stalnim izbornim procesima kao da nemamo predizborno i postizborno vrijeme, već smo stalno u izbornom vremenu; odsustvo tradicije postizanja političkih dogovora.
 
  1. Ustavom, ali ni zakonom nije utvrđeno šta biva ako se Savjet ne izabere? Takva podnormiranost po istom pitanju može dovesti do blokade. I kako iz tog ustavnog problema izaći - promjenom Ustava a za to opet trebaju 2/3, i opet smo u ustavnom circulus vitiosus-u.
 
  1.  Problem ovog rješenja je i u tome što u slučaju neizbora članova iz reda istaknutih pravnika nema predsjednika, budući da se on bira iz njihovog reda. Tako se dolazi u apsurdnu situaciju, da ćemo imati  četiri nova člana iz reda sudija plus dva po položaju i imati do većinu od ukupnog broja (6 od 10) ali nećemo imati predsjednika i sve se vraća na početak.
 
Kako prevazići krizu?
 
Govorim u svojstvu profesora Ustavnog prava.
Najbolje je dijalogom i izborom novog sastava Savjeta,  jer, u politici se politički razlomci mogu sabirati samo ako postoji zajednički imenitelj.
Međutim, ako to nije moguće treba tražiti drugi, pravni put. Izmjena Ustava je nerealna iz razloga koji su navedeni. Neki predlažu izmjenu Ustavnog zakona, to je teško prihvatljivo iz tri razloga. Prvo, Ustavni zakon je akt sprovođenja, realizacije Ustava, i on je akt  procesnopravnog  karaktera, drugo, on se donosi istovremeno sa Ustavom, i treće, Ustav Crne Gore utvrđuje da se on mijenja amandmanima, a ne Ustavnim zakonom, kako je to rijedak slučaj u uporednim ustavnim sistemima. Mislim da je motiv zagovornika ovog pristupa činjenica da se Ustavni zakon mijenja običnom, a ne dvotrećinskom većinom, ali  kako sam rekao njime se ne mogu mijenjati (materijalne) odredbe Ustava. U obzir ne dolazi ni skupštinska odluka ili zaključak, kao ni ustanovljenje neke vrste parlamentarne konvencije o produženju mandata.
Na Skupštini je da u konačnom da odgovor na postavljena pitanja, a u javnosti se kao opcija pominje preporuka VK o produženju mandata postojećem sastavu Sudskog savjeta. Skrećem pažnju da ako se bude uređivala situacija za slučaj neizbora Savjeta, to treba učiniti na način da se kasnije opravdano ne dovede u pitanje ocjena njegove ustavnosti tog rješenja. Dakle, da se definiše rad „tehničke sudske vlade“, onako kako Ustav to uređuje za druge grane vlasti. Ili još sličnije kako to uređuju Zakon o državnom tužilaštvu i Zakon o Centralnoj banci, za slučaj neizbora Tužilačkog savjeta ili Savjeta Centralne banke, kao i Zakonu o Ustavnom sudu, koji takođe uređuje situaciju u slučaju neizbora sudije Ustavnog suda.
Podsjećam da se u uporednoj praksi u ovakvoj pravnoj situaciji pristupa sistematskom tumačenju Ustava, a ono je poslije jezičkog, drugopozvano u razumjevanju Ustava. Dakle, rješenje treba tražiti u osnovnim odredbama koje su smjernice,  izvorište i ishodište tumačenja Ustava.  Pored ostalog, u načelu vladavine prava (čl. 1 Ustava) i načelu podjele vlasti (čl. 11  Ustava). Odnosno, ima li vladavine prava i ima li podjele vlasti, ako ne funkcioniše jedna grana vlasti. Ili drugačije, ako zakonodavna i izvršna vlast imaju pravo na prelazna stanja u slučaju neizbora, a sudska vlast nema to pravo, jesu li te grane vlasti ravnopravne i počivaju li na međusobnoj kontroli kako je Ustav utvrdio.   
 
Osim ovoga, smatram  da treba zajedno sa ovom izmjenom, dodatno objektivizirati uslove za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.  
 
U zaključku, kao profesor Ustavnog prava i predsjednik Sudskog savjeta volio bi da se ne dođe u situaciju testiranja iznuđenih rješenja, već da dođe do dogovora političkih aktera, jer je to jedino optimalno rješenje, makar ono u ovom trenutku izgledalo nedostižno.
Sve ovo treba da nam bude pouka, da se nekritičkim prihvatanjem uporednih rješenja u cilju dobijanja evropskih pluseva ne završavaju naše obaveze. Naprotiv, to nas nekada može vraćati na popravni ispit ili traženje prelaznih rješenja. Zato nam trebaju rasprave kao današnja i ukazivanje na manjkavost ustavnih rješenja, kako bi ostvarili primarnu funkciju Ustava - da bude akt koji civilizuje model vladanja, a ne akt koji  ga blokira ili usporava.
 





Izjava predsjednika Sudskog savjeta za Antenu M

07. 05. 2018.

Jedino rješenje za sprječavanje blokade Sudskog savjeta je izmjena Zakona


Delegacija Venecijanske komisije boravila je nedavno u Crnoj Gori gdje su razgovarali sa predstavnicima sudske ali i zakonodavne vlasti, o sprječavanju blokade rada Sudskog savjeta, čijim članovima mandat ističe 2. jula, a za čiji izbor je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, koje zbog bojkota opozicije - trenutno nema.

Delegacija Venecijanske komisije tokom posjete razgovarala je sa predsjednikm Sudskog savjeta Mladenom Vukčevićem, a u razgovoru za Antenu M, Vukčević kaže da je sami njihov dolazak iskorak:

“Otvoren je dijalog na ovu temu. Čulo se više predloga, vjerujem da će to biti dobra osnova da Venecijanska komisija uobliči svoje preporuke. Što se tiče epiloga, rezervisan sam prema tome da se ostvari potrebna skupštinska većina i izabere novi sastav Sudskog savjeta, ali vjerujem da se može doći do prelaznog rješenja koje će onemogućiti blokadu sudske vlasti. U protivnom, tako nešto nije zabilježeno u uporednim ustavnim sistemima i ja ne vjerujem da će se to dogoditi u Crnoj Gori”, navodi Vukčević.

Vukčević napominje da u pronalaženju prelaznog rješenja treba biti pravno-tehnički oprezan.

“Ne može se zakonom produžavati dužina ustavnih mandata niti mijenjati ustavna većina, tako bi se ušlo u opasnost od neustavnog zakona. Ali moguće je definisati prelazno rješenje na primjeru onoga što imamo kod druge dvije grane vlasti. Zato ja ne bih govorio o najboljem i najprihvatljivijem rješenju već o jedinom mogućem rješenju-a to je upravo izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama u dijelu koji bi definisao rad te tehničke sudske vlade u prelaznom periodu, obavljanja minimuma tih funkcija, za koji vjerujem da bi bio što kraći”, objašnjava Vukčević.

Za Vukčevića je blokada rada Sudskog savjeta nezamisliva, zbog toga smatra i da ne može biti posljedica:
“Vjerujem da posljedica neće biti jer ukoliko ne bude izabran novi Sudski savjet ne bih mogao da zamislim da će stati funkcionisanje jednog dijela vlasti, jednog organizma u kome radi oko 1700 zaposlenih, u kome imamo preko 100 hiljada sudskih predmeta, gdje se moraju obavljati redovne funkcije, finansiranja, informatičke podrške, bezbjednosne, međunarodne saradnje itd. To je iz razloga što se treba podsjetiti da su dvije trećine ustanovljene kao sredstvo pojačanog političkog legitimiteta, ne kao sredstvo blokade. Kako bi to imalo odjeka na proces pregovora u poglavljima 23 i 24 je sasvim izvjesno-veoma negativno. Ali upravo to sa druge strane povećava obavezu da se dođe do rješenja makar ono i bilo privremeno”, kaže Vukčević za Antenu M.

Vjeruje stoga da će do rješenja doći te da će se 3. jula nesmetano nastaviti funkcionisanje treće grane vlasti.

Na pitanje kada bi se mogle očekivati preporuke Venecijanske komisije Vukčević kaže da preciznog datuma nema, ali da bi one, po njegovom mišljenju, možda mogle stići krajem ovog ili početkom narednog mjeseca.

Podsjetimo, delegacija Venecijanske komisije se sastala i sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, koja je izrazila bojazan da će mogućim neizborom članova Sudskog savjeta- to tijelo biti u blokadi.

I potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, je, podsjetimo, naglasio da bi blokada izbora članova Sudskog savjeta u Skupštini Crne Gore imala brojne negativne efekte na ključne reforme u oblasti vladavine prava.






SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

03. 05. 2018.

Danas su se u okviru posjete Crnoj Gori, predstavnici Venecijanske komisije – (Evropska komisija za demokratiju putem prava), savjetodavnog  tijela Savjeta Evrope u sastavu Philip Dimitrov, član-predstavnik Bugarske, Marta Cartabia, zamjenica člana - predstavnica Italije i Simona Granata-Menghini, zamjenica sekretara VK, sastali sa predsjednikom Sudskog savjeta Crne Gore dr Mladenom Vukčevićem.

Ovom prilikom razmijenjena su mišljenja o aktuelnim pitanjima izbora predsjednika i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, imajući u vidu da mandat sadašnjem sastavu ističe u julu 2018. godine.

Tokom razgovora, predsjednik Vukčević je podsjetio članove VK na amandmane na Ustav koji su usvojeni 2013. godine, a za čija krajnja rješenja je upravo i uzeto mišljenje VK. On je ukazao da je dijalog u društvu o ovom, kao i o ostalim važnim pitanjima koja se odnose na nesmetano funkcionisanje sudske vlasti i ukupno unapređenja pravosuđa veoma bitan, i ujedno izrazio uvjerenje da će svi predstavnici sistema dati doprinos za prevazilaženje problema i mogućnost izbora novog sastava Savjeta.