Saopštenje za javnost

20. 04. 2018.

Delegacija Sudskog savjeta Kosova, u sastavu, Nehat Idrizi, predsjednik, Muhamet Rexha, Manushe Karaqi i Nenad Lazić, članovi  i  Aishe Qorraj, portparolka Savjeta, boravili su u službenoj posjeti Sudskom savjetu Crne Gore.

Pored sastanka sa predstavnicima Sudskog savjeta Crne Gore, oni su imali susrete sa predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom, Vrhovnim državnim tužiocem, Ivicom Stankovićem i članovima Tužilačkog savjeta Crne Gore, predsjednikom Skupštine Crne Gore Ivanom Brajovićem i Željkom Aprcovićem, predsjednikom skupštinskog odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i sa predsjednicom UO Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu Senkom Danilović.
 
Predstavnici savjeta razgovarali su o daljem inteziviranju saradnje na svim nivoima u pravosudnom i zakonodavnom sistemu, sa namjerom da se unaprijedi vladavina prava, nezavisnost, efikasnost, nepristrasnost i odgovornost u sudstvu, kao i o organizaciji, nadležnostima, postupcima i aktivnostima koje sprovode ove institucije.
 






SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

17. 04. 2018.

Predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore, dr Mladen Vukčević  boraviće u Tirani 18. aprila 2018. godine, na poziv predsjednika  Balkanske i Evro Mediteranske mreže sudskih savjeta (BEMNCJ) i Visokog Sudskog savjeta Albanije, gdje će učestvovati u radu prve ovogodišnje sjednice Upravnog  odbora BEMNCJ-a.

Sjednica Odbora je sazvana u cilju priprema organizacije XIII konferencije i Generalne skupštine ove mreže sudskih savjeta, kao i utvrđivanja Nacrta upitnika za savjete.
 
Na prošlogodišnjoj Konferenciji, odlučeno je da Sudski savjet Crne Gore u narednom dvogodišnjem periodu, ima člana u Upravnom odboru ove Mreže, i da  bude domaćin XIII Konferencije BEMNCJ-a, koja će se održati krajem juna 2018. godine u Budvi.
 






Seminar

“Ujednačen pristup primjeni kriterijuma, potkriterijuma i indikatora u postupku ocjenjivanja rada sudija” (Budva, 29. mart 2018. godine)


Pozdravne riječi

Uvaženi predsjednici sudova, uvažene sudije,

dozvolite mi da se na početku zahvalim partnerima na projektu „Odgovornost u pravosudnom sistemu” Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici, koja nam je još jednom dala podršku i kroz organizaciju ovog seminara, sa ciljem unapređenja nezavisnosti i odgovornosti u pravosuđu i podrške sudskoj reformi u Crnoj Gori.

Kao što znate osnovni cilj seminara je da se osnaže znanja i vještine predsjednika sudova i članova vijeća za ocjenjivanje rada sudija o postupku ocjenjivanja i indikatorima za sačinjavanje izvještaja, predlogu ocjene na osnovu kriterijuma propisanih za sudije i predsjednike sudova.

Ovo je prilika da se diskutuje o svim dilemama i predrasudama sa kojima će se suočavati nosioci sudijske funkcije, odnosno u ovom slučaju, kako sudije koje se ocjenjuju, tako i članovi nedavno izabranih  vijeća za ocjenjivanje učinka rada,  u sistemu koji se zasniva na novim evropskim standardima, gdje uloga sudija dobija drugačiji pristup u ostvarivanju temeljnog načela nezavisnosti i samostalnosti sudija i sudova.

Shodno našoj evropskoj agendi i mjerilima koje treba ispuniti, uspješno okončanje  procesa ocjenjivanja sudija je jedna od ključnih aktivnosti. Principi evaluacije nijesu jednostavni, niti perfektni, ali su neophodni u cilju efikasnosti, ažurnosti i nezavisnosti sudija i sudova.

Sudski savjet je ozbiljno pristupio postupku ocjenjivanja, suočavajući se sa izazovima primjene propisanih kriterijuma i indikatora za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova. To će biti  osnov za sveobuhvatno  vrednovanje i analizu sudijskog rada, od nagrađivanja do napredovanja zasnovanog na zaslugama i implementaciji objektivnih mjerila rada.

U uvjerenju da ćemo i ovaj zadatak ispuniti, i doprinijeti podizanju stepena povjerenja u ukupno pravosuđe, još jednom Vas pozdravljam i želim Vam uspjeh u radu.

DOBRICA ŠLJIVANČANIN,
zamjenik predsjednika Sudskog savjeta Crne Gore


 






Saopštenje za javnost

28. 03. 2018.

Novoizabrana  sutkinja Suda za prekršaje u Budvi, Ivana Vukasović potpisala je danas tekst svečane zakletve pred predsjednikom Sudskog savjeta Crne Gore. Na sudijsku funkciju Ivana Vukasović je izabrana nakon uspješno obavljene inicijalne obuke u Centru za edukaciju u sudstvu i državnom tužilaštvu.
 
Čestitajući sutkinji Vukasović, predsjednik Sudskog savjeta, dr Mladen Vukčević poželio joj je uspješno obavljanje ove odgovorne i uzvišene funkcije.
 





Govor prof. dr Mladena Vukčevića na promociji knjige „Ustavne teme na stranicama pravnog zbornika (1933 - 2017)“

27. 03. 2018.

Uvažena gospodo,
 
u ulozi sam predsjednika Udruženja čiji časopis slavi 85-ti rođendan i autor ove ustavne hronike koja mu je vršnjakinja. To me obavezuje da čestitam jubilej i zaustavim se, uvjeren da su riječi suvišne nakon izlaganja kolege Prelevića o jubileju, kolege Dožića o jubilarnom broju, i kolege  Radulovića o mom radu. To me čini ispunjenim i daje podstreka za proučavanje tema iz naše ustavne prošlosti, odnosno radova onih koji su svoje pravno stvaralaštvo podarili Pravnom zborniku. Zato ću Vam se obratiti kroz odgovore na tri upita:
  1. zašto sam pisao na ovu temu;
  2. kako sam je obradio, i
  3. koje su pouke našeg ustavnog inženjeringa,
 
U odgovoru na prvi upit apostrofiram svoju obavezu da kao predsjednik Udruženja dam doprinos obilježavanju našeg jubileja. Pored toga, monografija profesora Stojanovića iz 1983. godine bila mi je inspiracija i metodološki okvir koji sam slijedio, mada se ona prevashodno odnosi na radove iz građanskopravne materije. Još jedan jubilej uticao je na moju odluku, a to je činjenica da smo 2017. godine obilježili i deceniju od donošenja sada važećeg Ustava. Možda se svi ti povodi najbolje mogu sublimirati riječima iz predgovora ove knjige - da poseban izazov predstavlja istraživanje u laboratoriji državnopravnih oblika u kojima je Crna Gora živjela, u nešto više od vijeka svoje ustavnosti.
 
U odgovoru na pitanje - kako sam obradio ovu temu, ističem da sam se trudio da u većoj mjeri budem hroničar nego komentator ustavnog stvaralaštva. Predočio sam to kao Roršahov test, preklopio listove i ostavio čitaocima da tumače trag mastila koji su autori ostavili na stranicama Pravnog zbornika. Jednostavno, o ustavnim projekcijama sudilo je i sudiće vrijeme, a na meni je bilo samo da to predočim. Zato nijesam vrednovao društvena uređenja Crne Gore, ona su bila dobra koliko su bila prikladna vremenu, a prikladna onoliko koliko su bila dugovječna. Nijesam secirao zablude pojedinih autora, među njima i moje, već obratno, posmatrao sam ih kao traganja za savršenijom organizacijom vlasti i novim prilozima za katalog ljudskih prava. Doživio sam ih kao stremljenje našeg ustavnog hoda ka našem ustavnom kodu, kao potvrdu da društvena dešavanja imaju odraz u ustavnim temama i pravilima igre koja utvrđuje Ustav.
 
Umjesto potrebe da sudim radovima koje sam predočio u knjizi, ističem neka zapažanja. Ako apstrahujemo ideološku obojenost, jednopartizam i sve drugo i osvrnemo se na samu tehniku izrade Ustava uvidjećemo da su naši prethodnici bili temeljniji nego mi danas. Uvijek je donošenju najvišeg pravnog akta prethodila ideološka rasprava, jer je Ustav i izraz ideologije jedne vlasti. Nakon toga su utvrđivane ustavne smjernice, da bi ih u finalu uobličavali najbolji ustavni znalci čija imena i danas pominjemo kao reper ustavne nauke. Kritički osvrt ne može zaobići opasku da je posebno u poslednjoj deceniji bilo i „obrade obrađenog“, da smo primjera radi, više nego „utvrdili“ ustavnu žalbu, instituciju  ombudsmana i još neke teme. Zapažamo i da su pojedini autori više pisali dok su njihovi članci u Zborniku bodovani za izborno zvanje, moje nije da ulazim u motive, ali statistika to potvrđuje. Da ne budem samokritičan, primjetno je i to  da su u okviru istog ideološkog koncepta i pravne škole, znali da zaiskre i tekstovi naglašene stvaralačke svježine, koji su po meni bile prekretnice, kakav je članak Ljubomira Tadića iz 60-tih godina prošlog vijeka, posvećen fenomenu ljudskih prava.
 
 U odgovoru na treći upit - koja je pouka ovog rada, podsjećam da nas iskustvo uči da Ustav ne treba da bude akt jedne generacije, partije ili nacije, već dobro svih. Stoga, ako ovaj rad bude još jedan prilog uvažavanju Ustava biću zadovoljan. Vjerujem da će on biti skica za naš ustavni ljetopis, mjesto gdje su grupisane naše ustavne vizije, znakovi našeg ustavnog puta, možda i podsticaj da se napiše istorija ustavnosti Crne Gore koja čeke svoje mjesto u biblioteci našeg ustavnog stvaralaštva.
 
Vjerujem da će knjiga biti od pomoći i u savladavanju novih ustavnih izazova, kakvi su: globalizacija ustavnih tema; ograničena suverenost kao uslov integracija; neograničeni prostor povrede ljudskih prava u svijetu društvenih mreža; stabilokratija kao model vladanja; dizajniranje novih institucija i još mnogo toga. Vjerujem da će na sve te izazove naša, oduvijek mala, zajednica ustavnih pravnika u budućnosti uspješno odgovarati.