SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

23. 06. 2017.


U sklopu projekta „Odgovornost u pravosudnom sistemu“, koji se realizuje u okviru Horizontalnog programa za Zapadni Balkan i Tursku, Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici, u saradnji sa Sudskim savjetom Crne Gore i Vrhovnim sudom Crne Gore organizuje konferenciju na temu: „Uloga predsjednika sudova u ostvarivanju principa nezavisnog i odgovornog pravosuđa“. Konferencija se održava 26. i 27. juna u Bijeloj.

Konferenciji će prisustvovati predsjednici svih sudova u Crnoj Gori, sudije Vrhovnog suda Crne Gore, članovi Sudskog savjeta, predstavnici Ministarstva pravde, kao i predstavnici Savjeta Evrope i Delegacije Evropske unije u Podgorici. Takođe, predviđeno je učešće predstavnika civilnog sektora i Univerziteta Crne Gore.

Tokom konferencije, eksperti Savjeta Evrope će predstaviti relevantne međunarodne standarde i preporuke specijalizovanih tijela u odnosu na nezavisnost i odgovornost u pravosudnom sistemu, sa posebnim fokusom na značaj uloge koju predsjednici sudova imaju u ostavrivanju ustavnog načela o samostalnosti i nezavisnosti sudstva i sudija.

Uvodno izlaganje i pozdravne riječi na Konferenciji imaće, dr Mladen Vukčević, predsjednik Sudskog Savjeta Crne Gore.





SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

19. 06. 2017.

Predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore, dr Mladen Vukčević primio je danas Nj.E. Alison Kemp, novoimenovanu ambasadorku Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori.

Sastanku je prisustvovala i sudija Višeg suda Magdalena Zečević, član Sudskog savjeta.
Na početku sastanka predsjednik Savjeta je poželio dobrodošlicu ambasadorki Kemp, uz želje za uspješno obavljanje njene misije u Crnoj Gori. Iskoristio je priliku da uputi zahvalnost  Velikoj Britaniji za dosadašnju podršku  projektima u sferi vladavine prava i reforme pravosuđa.

Imajući u vidu da jačanje pravosuđa i unapređenje efikasnosti rada pravosudnih institucija ostaje i dalje prioritet u evropskim integracijama Crne Gore, obostrano je ocijenjeno da će i u budućem periodu  podrška i pomoć britanske vlade biti dobrodošla, kao i da će se nastaviti saradnja u dijelu treninga i obuka za sudije i tužioce, gdje je doprinos britanskih eksperata do sada bio veoma značajan.

Tokom razgovora, predsjednik Sudskog savjeta dr Mladen Vukčević je upoznao Britansku ambasadorku sa nadležnostima Sudskog savjeta,  ulogom ove institucije u crnogorskom društvu i ukupnom pravosudnom sistemu, aktivnostima koje su u toku, naročito u odnosu na realizaciju projekata koji su započeti, a odnosi se na  unapređenje rada sudova i sudija, kao i unapređenje primjene pravosudnog informacionog sistema i sprovođenja reformi u IKT sektoru.
 






PARIŠKA DEKLARACIJA O SNAZI PRAVDE


 
EVROPSKA MREŽA SUDSKIH SAVJETA
 
PARIŠKA DEKLARACIJA O SNAZI PRAVDE


Članovi Evropske mreže sudskih savjeta okupili su se u Parizu od 7-9. juna 2017.godine, i izjavili da:

1. Postoji snažna potreba za fleksibilnim pravosudnim sistemima koji se mogu nositi sa  spoljnim pritiskom, dok u isto vrijeme imaju sposobnost prilagođavanja promjenljivim potrebama društva.

2. Rezultati aktivnosti ENCJ-a i razvoja Evrope pokazuju da su ovo izazovna vremena za pravosudne sisteme širom Evrope, a posebno za pravosuđa koja djeluje unutar tih sistema. Poštovanje pravednih i nepristrasnih sudova, kao ključnih komponenti nezavisnog pravosuđa, izazov je u mnogim zemljama. Pravosuđa će se morati držati zajedno kako bi naglasila  ulogu i položaj pravosuđa. Sudski savjeti imaju ključnu ulogu u tom smislu.

3. Primjena indikatora ENCJ o nezavisnosti i odgovornosti pokazuje da još uvijek postoji prostor za poboljšanje u ovoj oblasti. Perspektiva sudskih korisnika u velikoj mjeri nedostaje, dok percepcija korupcije i dalje postoji. Finansiranje pravosuđa generalno nije dobro uređeno, i pravosuđa zavise od diskrecionih odluka vlada. Upravljanje sudom i dalje je često u rukama – direktno ili indirektno - ministarstava pravde, pozitivniju notu imamo u odnosu na stav sudija, koji su generalno u pogledu njihove nezavisnosti pozitivni i gotovo u svim zemljama povjerenje u pravosuđe je veće od povjerenja u druge državne vlasti.
 
4. Istraživanje ENCJ-a  među sudijama iz 2016/2017.godine, pokazuje da su u prosjeku,  sudije  ocijenili svoju  nezavisnost sa  8,9 od 10, a nezavisnost sudija uopšteno u svojoj zemlji sa 8.3. Istraživanje je takođe otkrilo niz drugih važnih pitanja. To uključuje: percepciju sudija širom Evrope, koje su sudije imenovane i / ili unaprijeđene na osnovu drugih razloga a ne na osnovu sposobnosti i iskustva; Percepciju da se nezavisnost pravosuđa ne poštuje adekvatno od strane drugih državnih institucija; Percepciju da su sudije pod pritiskom medija koji slično ne poštuju njihovu nezavisnost; I, konačno, percepciju od strane znatnog broja sudija da njihovom Savjetu  nedostaju odgovarajući mehanizmi i postupci za efikasnu zaštitu nezavisnosti pravosuđa.
 
5. ENCJ smatra da je važno da pravosudni savjeti treba da preduzmu mjere za rješavanje pitanja koja su identifikovana u cilju jačanja i održavanja vladavine prava, posebno pružanjem podrške za nezavisnost pravosuđa, odgovornost i kvalitet pravosuđa. Nastojaće da obezbijede održavanje otvorenog i transparentnog sistema pravosuđa za dobrobit svih.
 
6. Prvo, neophodno je da pravosuđe ima odgovarajuće strukture upravljanja u obliku savjeta za sudstvo.
 
7. Drugo, sudski savjeti treba da podrže svaki pravosudni sistem koji je pod “napadom” i učine sve kako bi uvjerili izvršne i zakonodavne vlasti da podrže akciju koju preduzimaju u tom pogledu.
 
8. Treće, u svakoj demokratskoj državi neophodno je da postoji odgovarajuće, i na dobar način informisanost u odnosu na razumijevanje uloge i odgovornosti svake od grana državne vlasti i potrebe za zajedničkom saradnjom na efikasan i uzajamno poštujući način.
 
9. Četvrto, sudski savjeti trebalo bi da podstaknu promociju kvalitetnog izvođenja svih aspekata rada  pravosuđa.
 
10. Peto, pravosuđe treba da preduzme mjere kako bi se obezbijedilo da javnost razumije centralnu važnost pravde za demokratiju i za dobrobit i prosperitet države. To se može postići edukacijom i pokretanjem inicijativa.
 
11. Šesto, pravosuđe treba da usvoji fokusiranu komunikacionu strategiju za pro-aktivno uključivanje medija i javnosti.
 
12. Treba spomenuti još dva važna pitanja.
 
  • U decembru 2016.godine, ENCJ je suspendovao status posmatrača turskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta zbog neusaglašenosti sa evropskim standardima i sa Statutom ENCJ-a, koji zahtijevaju da su te institucije nezavisne u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast, te da osiguraju konačnu odgovornost za podršku pravosuđa u nezavisnom sprovođenju pravde. Od tada nije zabilježena nikakva pozitivna promjena. ENCJ želi da izrazi svoju solidarnost sa otpuštenim sudijama i tužiocima Turske i poziva na brz, otvoren, pravedan i nepristrasan sudski proces za pritvorene sudije i tužioce.
 
  • Razvoj i planirana reforma pravosuđa u Poljskoj i dalje izazivaju zabrinutost jer se može ozbiljno ugroziti podjela vlasti koja je od vitalnog značaja za održavanje vladavine prava. ENCJ ponavlja da je ključni uslov za održavanje i jačanje uzajamnog povjerenja između pravosudnih organa u EU, kao osnova za uzajamno priznavanje, je nezavisnost, kvalitet i efikasnost svakog pravosudnog sistema i poštovanje principa vladavine prava u svakoj državi.
 
U tim okolnostima Evropska mreža sudskih savjeta poziva evropske institucije i države članice da garantuju nezavisnost pravosuđa u skladu sa vladavinom pravde, i šta više, poziva sudske savjete i sudije da u svakom trenutku budu otporni i čvrsti pred izazovima s kojima se suočavaju.
 
 
Usvojena u Parizu, 9. juna 2017.
 





PREGLED STANJA U PODRUČJU PRAVOSUĐA U EU-i ZA 2017

12. 06. 2017.

EVROPSKA KOMISIJA

 
PREGLED STANJA U PODRUČJU PRAVOSUĐA U EU-i ZA 2017.


UVOD
Efikasni pravosudni sistemi podrška su ekonomskom rastu i zaštiti  osnovnih  prava. Zato Evropa promoviše i brani vladavinu prava. Ova uloga pravosudnih sistema država članica, koju je naglasio Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije, ključna je u osiguravanju da pojedinci i preduzeća mogu u potpunosti uživati svoja prava, jačanju uzajamnog povjerenja te izgradnji povoljnog okruženja za preduzetništvo i ulaganja na jedinstvenom tržištu. Osim toga, kako je naglasio Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Evropske komisije, efikasnim se pravosudnim sistemima ujedno podstiče primjena prava EU: Evropska unija izgrađena je na zajedničkom skupu vrijednosti koje su ugrađene u Ugovor. Te vrijednosti uključuju poštovanje vladavine prava. Tako funkcioniše ova organizacija, tako naše države članice osiguravaju jednaku primjenu prava EU na čitavom području Evropske unije.
 
Zbog tih je razloga poboljšanje efikasnosti nacionalnih pravosudnih sistema naglašeni prioritet evropskog semestra – EU-ova godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomske politike. Nezavisnost, kvalitet i efikasnost glavni su elementi djelotvornog pravosudnog sistema. Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. pomaže se državama članicama u ostvarivanju tog prioriteta pružanjem godišnjeg uporednog pregleda nezavisnosti, kvaliteta i efikasnosti nacionalnih pravosudnih sistema. Na osnovu takvog uporednog pregleda pomaže se državama članicama oko utvrđivanja mogućih nedostataka, poboljšanja i dobrih praksi, te trendova u funkcionisanju nacionalnih pravosudnih sistema tokom vremena. To je od ključne važnosti i za efikasnost prava EU-a. Kad nacionalni sudovi primjenjuju pravo EU-a, djeluju kao sudovi EU-a i obezbjeđuju efikasnu primjenu prava i obaveza predviđenih na temelju prava EU-a. Zbog toga se u Pregledu stanja pomno posmatra funkcionisanje sudova pri primjeni prava EU-a u posebnim područjima.

U izdanju iz 2017. dodatno se razvija taj pregled te se ispituju novi aspekti funkcionisanja pravosudnih sistema:
 
- radi boljeg razumijevanja načina na koji korisnici pristupaju pravosudnom sistemu u pregledu se ispituje koje kanale upotrebljavaju za ulaganje prigovora protiv privrednih subjekata (npr. sudovi, vansudske metode), kako pravna pomoć i sudske takse utiču na pristup pravosuđu, posebno za osobe u stanju siromaštva, trajanje postupaka pred sudovima i tijelima za zaštitu potrošača, te koliko potrošača upotrebljava platformu za internetsko rješavanje sporova (ODR) koja je sa radom počela u 2016. godini;
- radi praćenja stanja u vezi s nezavisnošću sudova u državama članicama u ovom se izdanju predstavljaju rezultati nove ankete o percepciji građana i privrednih subjekata. U njoj su prikazani novi podaci o mjerama za zaštitu nezavisnosti sudova;
- u ovom se izdanju i dalje ispituje način funkcionisanja nacionalnih pravosudnih ssistema u posebnim područjima prava EU-a koja su relevantna za jedinstveno tržište i povoljno okruženje za ulaganja. U izdanju se predstavlja prvi pregled funkcionisanja nacionalnih pravosudnih sistema pri primjeni zakonodavstva EU-e o sprečavanju pranja novca u području krivičnog pravosuđa. Ispituje se i trajanje postupaka u vezi s privremenim mjerama za sprečavanje neposrednih šteta u određenim područjima prava;
- radi dobijanja jasnije slike o trenutnoj upotrebi informativnih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u pravosudnim sistemima u ovom se izdanju predstavljaju rezultati ankete među advokatima o načinu na koji komuniciraju sa sudovima i razlozima zbog kojih upotrebljavaju IKT;
- s obzirom na to da se standardima o funkcionisanju sudova može povećati kvalitet pravosudnih sistema u ovom se izdanju detaljnije ispituju standardi usmjereni na poboljšanje upravljanja sudovima i informisanja stranaka o napretku u njihovim predmetima.
S obzirom na to da se radi o petom izdanju u Pregledu stanja analizira se i napredak ostvaren tokom vremena.

Iako podaci za određene države članice i dalje nedostaju, praznine u podacima se smanjuju, naročito za pokazatelje efikasnosti pravosudnih sistema. Uspješnom saradnjom s kontaktnim tačkama država članica za nacionalne pravosudne sisteme te raznim odborima i Evropskim pravosudnim mrežama znatno je poboljšan kvalitet podataka. Preostale poteškoće oko prikupljanja podataka obično su posljedica nedostupnih statističkih kapaciteta ili činjenice da se nacionalne kategorije za koje se podaci prikupljaju ne podudaraju u potpunosti s kategorijama koje se upotrebljavaju u Pregledu stanja. U vrlo malom broju slučajeva praznine u podacima posljedica su nedostatka volje pojedinih nacionalnih tijela da pridonose tome. Komisija će nastaviti podsticati države članice da dodatno smanje te praznine u podacima.
 
 
Što je Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u?
 
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u uporedni je informativni alat kojim se EU i državama članicama pomaže poboljšati efikasnost njihovih nacionalnih pravosudnih sistema jer se njime osiguravaju objektivni, pouzdani i uporedivi podaci o kvalitetu, nezavisnosti i efikasnosti pravosudnih sistema u svim državama članicama. Pregled stanja nije opša jedinstvena ljestvica, nego pregled funkcionisanja svih pravosudnih sistema na temelju različitih pokazatelja koji su od zajedničkog interesa za sve države članice.

Pregledom stanja ne promiče se nijedna posebna vrsta pravosudnog sustava i prema svim se državama članicama postupa jednako.

Poštovanje rokova, nezavisnost,  dostupnost i jednostavan pristup za korisnike neki su od glavnih parametara efikasnog pravosudnog sistema, bez obzira na model nacionalnog pravosudnog sistema ili pravnu tradiciju na kojoj se temelji.

Pregled stanja uglavnom je usmjeren na građanske i privredne parnice te na upravne predmete kako bi se državama članicama pomoglo u njihovim nastojanjima da utru put većim ulaganjima i okruženju koje je povoljnije za građane i preduzetništvo. Pregled stanja uporedni je alat koji se razvija dijalogom s državama članicama i Evropskim parlamentom i cilj mu je utvrditi osnovne parametre efikasnog pravosudnog sistema.
 
Koja se metodologija upotrebljava u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u?
 
Pregledom stanja objedinjuju se podaci iz različitih izvora. Velik dio kvantitativnih podataka dostavlja Komisija Savjeta Evrope za ocjenu efikasnosti  pravosuđa (CEPEJ), s kojom je Evropska komisija sklopila ugovor za sprovođenje posebne godišnje studije. Ti su podaci iz razdoblja 2010. – 2015., a države članice dostavile su ih u skladu s metodologijom CEPEJ-a.

U studiji su dostupne i detaljni komentari i primjedbe, kao i obrasci s informacijama po državama kojima se pruža širi kontekst. Treba ih čitati zajedno s brojčanim podacima. 

 U podacima o trajanju postupaka koje je prikupio CEPEJ prikazano je vrijeme potrebno za donošenje odluke, a radi se o izračunatoj dužini trajanja sudskih postupaka (na osnovu razmjera između predmeta koji su u postupku i riješenih predmeta). U podacima o efikasnosti sudova u primjeni prava EU-a u posebnim područjima prikazano je prosječno trajanje postupaka izvedeno iz stvarnog trajanja predmeta pred sudovima. Treba napomenuti da se trajanje postupaka može znatno razlikovati u geografskom smislu unutar države članice, osobito u gradskim središtima gdje zbog privrednih aktivnosti opterećenost brojem predmeta može biti veća.
 
Ostali izvori podataka su: grupa osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sisteme, Evropska mreža sudskih savjeta (ENCJ), Mreža predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije (NPSJC), Udruženje državnih savjeta i vrhovnih upravnih sudova Evropske unije (ACA-Europe), Evropska mreža za tržišnu konkurenciju (ECN), Odbor za komunikacije (COCOM), Evropska  tijelo za praćenje kršenja prava intelektualne svojine, Mreža za saradnju u području zaštite potrošača (CPC), Ekspertska grupa za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (EGMLTF), Eurostat, Evropska mreža za pravosudnu obuku (EJTN), Savjet advokatskih komora Evrope (CCBE) i Svjetski ekonomski forum (WEF). Metodologija koja se upotrebljava u Pregledu stanja dodatno je poboljšana bliskom saradnjom sa grupom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sisteme, posebno putem upitnika i prikupljanja podataka o određenim aspektima funkcionisanja pravosudnih sistema.

na ovom linku možete pročitati kompletan Pregled stanja





Saopštenje za javnost

08. 06. 2017.

Tokom održavanja generalne Skupštine Evropske mreže sudskih savjeta (ENCJ)u Parizu, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore, dr Mladen  Vukčevic,  imao je danas razgovor sa gospođom Nurijom Diaz Abad, predsjednicom ENCJ.
 
Tom prilikom akcentiran je značaj saradnje u okviru ENCJ, koja ima za cilj unapređenje rada sudskih savjeta i funkcionisanja sudstva u cjelini, kako u državama članicama, tako i u zemljama kandidatima.
 
Gospođa Diaz Abad je predložila da u budućim aktivnostima radnih tijela ENCJ učešće uzmu i predstavnici našeg Sudskog savjeta, bez obzira na činjenicu što u ovoj međunarodnoj asocijaciji Crna Gora ima svojstvo posmatrača.