INTERVJU AGENCIJI „MINA“, 02.01.2018. godine

dr MLADEN VUKČEVIĆ, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore

Pitanja:
 
  1. Da li su pripremljene izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama? Šta je suština zakona?
 
Na sjednici Sudskog savjeta, održanoj u novembru 2017. godine, razmatran je Predlog ovog zakona, koji smo nakon toga dostavili  Ministarstvu pravde. Od predloženih novina bih izdvojio neke.
 
Predložena je izmjena po kojoj bi predsjednik i članovi Komisije za Etički kodeks imali  zamjenike, koje će birati proširena sjednica Vrhovnog suda, na predlog sjednice sudija svih sudova. Ovo iz razloga što se u primjeni pojavio problem u situacijama kada dođe do potrebe za izuzećem predsjednika ili nekog od članova komisije. Takođe, predložena je mogućnost da se sudija obrati Komisiji u cilju davanja mišljenja da li bi neko njegovo ponašanje predstavljalo povredu Kodeksa.
 
U članu 38, koji propisuje posebne uslove za izbor sudije, predloženo je da se promijene uslovi u pogledu radnog iskustva za izbor sudije  suda za prekršaje. Takođe, predloženo je da se  potrebno radno iskustvo za sudiju Upravnog sa najmanje osam godina,  poveća na najmanje deset godina, imajući u vidu značaj težinu i složenost upravne materije.
Precizirani su i skraćeni rokovi za pokretanje upravnog spora,  kako bi odluka Sudskog savjeta o izboru kandidata za sudije, postala pravosnažna prije stupanja na dužnost sudije.
 
Predložene su izmjene koje se odnose na izbor sudija Upravnog suda, na način da lice koje se prijavilo za sudiju Upravnog suda, a već obavlja sudijsku funkciju u drugom sudu, ne bude birano za kandidata za sudiju već sudiju i umjesto inicijalne obuke, prolazi samo kontinuiranu obuku.
To znači da kandidati za sudije u ovom sudu ne moraju  da prolaze inicijalnu obuku, jer imaju dovoljno sudijskog staža.
 
Novina su i određeni stimulansi za kandidate koji će ići da rade van svog mjesta prebivališta.
Naime predloženo je da sudiji koji je raspoređen u sud koji je udaljen više od 50 km od mjesta njegovog prebivališta, odnosno boravišta, pripada pravo na službeni stan ili na naknadu stanarine, kao i pravo na naknadu troškova za odvojeni život od porodice, o čemu će odlučivati Sudski savjet, a sredstva bi se obezbjeđivala iz budžeta suda u koji je kandidat raspoređen.
 
  1. Kako ocjenjujete činjenicu da već nekoliko godina nijedan sudija nije disciplinski odgovarao?
 
Ta činjenica ne stoji, i u tom smislu daću kraći statistički presjek.
 
U 2015. godini, donijete su tri odluke Disciplinskog vijeća  po predlogu predsjednika jednog od sudova. Utvrđena je odgovornost sudija i kao disciplinska mjera im je izrečena opomena, zbog neurednog vršenja sudijske funkcije. U 2016. godini, nije bilo pokrenutih disciplinskih postupaka, a u 2017. godini,  bio je pokrenut disciplinski postupak protiv jednog sudije Osnovnog suda u kojem je utvrđena odgovornost i izrečena sankcija (umanjenje zarade u visini od 20% u trajanju od tri mjeseca), zato što je bez opravdanih razloga prekoračen zakonom propisani rok za izradu odluke.
 
Na šesnaestoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj u novembru 2017. godine, Sudski savjet je prihvatio zahtjev Disciplinskog tužioca za privremeno udaljenje jednog sudije Osnovnog suda u Podgorici. Protiv sudije je pokrenut krivični postupak zbog produženog krivičnog djela falsifikovanja službene isprave, kao krivičnog djela koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.
Što se tiče povrede Etičkog kodeksa, u toku 2017. godine, podnijeto je ukupno 18 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa od strane sudija. U jednom slučaju je odlučeno da se inicijativa odbaci iz razloga što je u istoj pravnoj stvari već odlučivano, u osam je utvrđeno da je inicijativa nedopuštena i da Komisija nema mogućnosti da odlučuje po zahtjevu, a u sedam je utvrđeno da sudija nije počinio povredu Etičkog kodeksa. U jednom  postupku povreda je utvrđena, ali odluka nije pravosnažna jer je sudija uložio prigovor. Jedan  postupak za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa još nije okončan.
 
  1. Kako funkcioniše Kancelarija za prijavu korupcije pri Sudskom savjetu i koliko je bilo prijava ove godine?
 
U Sekretarijatu Sudskog savjeta imamo službenika zaduženog za pitanja korupcije kome se mogu prijaviti koruptivna ponašanja. Međutim, u tom smislu nije bilo podnijetih inicijativa ili prijava, ali, svakodnevno Sudskom savjetu građani podnose različite  pritužbe.
 
Tokom 2017. godine, na sjednicima Savjeta je  razmatrano, u prosjeku, po 10-15 pritužbi. U najvećem dijelu iskazano je nezadovoljstvo stranaka načinom vođenja postupka, sadržinom procesnih rješenja donijetih tokom postupka, prvostepenim i drugostepenim odlukama koje su donijete na njihovu štetu, dok se jedan dio pritužbi odnosi na dugo trajanje postupka, odnosno neažurnost postupajućih sudija. Takođe, Agencija za sprečavanje korupcije proslijedila je Savjetu na nadležnost tri prijave o ugrožavanju javnog interesa vezano za postojanje korupcije. Najčešći motiv obraćanja stranaka je nezadovoljstvo sudskom odlukom, o čemu Sudski savjet ne može suditi. Savjet zauzima stav o navedenim pritužbama, a ukoliko podnosilac pritužbe smatra da postoje elementi koruptivnog činjenja, stranka se upućuje da podnese dokaze nadležnom tužiocu.
 
  1. Da li je i u koliko slučajeva utvrđena povreda Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku?  
 
Budući da je adresa za ovo pitanje Vrhovni sud, odgovoriću samo u najkraćem. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku predviđa pravna sredstva za zaštitu ovog prava. Prvo je zahtjev za ubrzanje postupka - kontrolni zahtjev, koji se podnosi sudu koji sudi predmet, dok se  tužba za pravično zadovoljenje  podnosi Vrhovnom sudu.
Tako je, u 2016. godini, bilo 249 kontrolnih zahtjeva, 220 je riješeno, a usvojeno 22. U 2017. godini, broj primljenih zahtjeva je bio 331, riješenih 310, a usvojenih 19.
 
Što se tiče predmeta za pravično zadovoljenje, u 2016. godini, bilo je 50 primljenih predmeta, riješenih 48. U 2017. godini primljeno je 47 predmeta, i 47 je riješeno.
 
  1. Kako ocjenjujete položaj sudija u Crnoj Gori? Da li su ostvareni pomaci u tom dijelu?
 
Kako često ističem, sudstvo je pod stalnom pažnjom, ne samo naše, već i međunarodne javnosti, i rad sudija je mjerljiviji i podložniji sudu javnosti od drugih grana vlasti. Stiče se utisak da se takav monitoring ponekad pretvara u čitanje sudskih odluka po mjeri sopstvenih očekivanja, a to utiče na percepciju građana o sudstvu i čini zahtjevnijim obavljanje ovog poziva.
         
Ovdje, kako sam i rekao na “sudijskim danima", u prvom redu, mislim na ocjenjivanje sudija gdje se krenulo od izrade metodologije, do pilot-projekta, i ocjenjivanja u svrhu napredovanja. Na sjednici Savjeta od 20. decembra, utvrđen je uzorak po kome će se sprovoditi dalji postupak ocjenjivanja sudija. Dakle, radi se postupno, a požurivanje da se to učini jednokratno i dobiju evropski štrikovi, odvelo bi nas u ishitreno bavljenje samima sobom, na uštrb obavljanja osnovnog posla. Od te obaveze ne bježimo, i pažljivo se odnosimo u realizaciji tog zadatka. Od toga ne zavise samo sudijske karijere već ukupna spremnost sudstva da izdvoji, nagradi i izabere one koji će najstručnije i najefikasnije štititi prava i slobode svakog građanina.
U kolikoj je mjeri to važno potvrđuje činjenica da je poštovanje vladavine prava zahtjev koji se nalazi, ne samo u matičnom pregovaračkom poglavlju, već prožima cjelinu našeg evropskog puta, a tu uloga sudija ima centralno mjesto. Vjerujem da će to biti prepoznato i u budžetskim izdvajanjima za nastupajuću godinu, preciznije u svemu što doprinosi jačanju materijalnog statusa sudstva.
 
 
  1. Koje još  standarde Sudski savjet treba da ispuni na putu usklađivanja pravnog sistema sa evropskim?
 
Početkom novembra prošle godine imao sam, zajedno sa kolegama iz Savjeta,  radni sastanak sa Lukom Perilijem, ekspertom Evropske Komisije.
 
I tada sam rekao da je rad eksperta Perilija i njegova misija svakako dobrodošla i veoma korisna, posebno ako se ima u vidu naša obaveza iz Akcionog plana za poglavlje 23 kojim je predviđena izrada Analize zakonodavnog okvira i efekata njegove primjene u pogledu nezavisnosti pravosuđa sa preporukama za unapređenje principa nezavisnosti sudstva.
 
U tom smislu Sudski savjet je nastojao, u mjeri mogućeg,  da ispuni i realizuje sve preporuke koje su date u Izvještaju - „Funkcionisanje Sudskog i Tužilačkog savjeta u Crnoj Gori“, iz decembra 2016. godine, pa čak i u dijelu gdje su, po meni, bile preoštre. Te preporuke su se posebno odnosile na sljedeće: Plan slobodnih sudijskih mjesta; odnos sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu; transparentnost u sistemu stalnog, dobrovoljnog raspoređivanja i premještanja sudija; ocjenjivanje sudija; disciplinske postupke i razrješenja; administrativnu strukturu Sekretarijata Sudskog savjeta i Pravosudni informacioni sistem (PRIS).
 
Učinjeni su pomaci u navedenim oblastima i trudićemo se da i dalje unapređujemo sve elemente i strateške smjernice kako bi jačali povjerenje u pravosudne institucije i stvarali pretpostavke da se sudski sistem percipira kao efikasan sistem.
 
Savjet je nedavno usvojio Uputstvo o izradi statističkih izvještaja sudova za prekršaje, što je novi korak usklađivanja unosa i vođenja ovih podataka shodno standardima Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ). Kao što sam i rekao, nastavljamo aktivnosti na ocjenjivanju sudija. Savjet je sačinio analizu broja sudija u svim sudovima koji imaju od 3 do 5 i 5 do 10 godina sudijskog staža, i na poslednjoj sjednici u decembru donijeli smo odluku da uzorak za ocjenjivanje budu sudije  osnovnih sudova koje imaju  5-10 godina sudijskog staža, ukupno njih 47.
  1. Kakvi su prostorni kapaciteti Sudskog savjeta i da li ste zadovoljni opremljenošću u tehnološkom dijelu?
 
Evidentno je da nemamo adekvatne uslove rada i smještajne kapacitete Savjeta i Sekretarijata, što je više puta isticano. Preciznije, postojeći broj članova i zaposlenih nema ni elementarno pristojne uslove rada, počev od radnog prostora pa nadalje. Paradoks je da nemamo ni salu za sastanke, već se za to koriste prostorije Centralne banke, koje su u istoj zgradi.
 
Napominjem da dvije službe Sekretarijata - IKT sektor i Finansijsko-računovodstvena služba obavljaju sve poslove za 1.700 ukupno zaposlenih u sudstvu. Sve finansijsko - računovodstvene transakcije i poslove za toliki sistem obavljaju zaposleni u Savjetu, dok IKT sektor održava cjelokupnu informatičku mrežu za sve sudove i sudije i pruža podršku u krivičnim postupcima-prezentaciju dokaza, snimanja, on line prenos suđenja, rekonstrukciju krivičnih djela i sl.
Međutim, i pored toga smo ojačali kadrovske kapacitete tako da sada imamo popunjenost od 76 % u odnosu na broj predviđen u aktu o sistematizaciji, dok je ta popunjenost na početku 2017. godine iznosila 55%, čime smo u većoj mjeri ispunili i tu obavezu iz evropske agende.
 





Ostale informacije