IZLAGANJE NA PANEL DISKUSIJI CDT i COSDT

„Izbor i napredovanje sudija i tužilaca: uslovi znanja, obuke i obrazovanja“

11. 01. 2019.

Uvaženi gosti, poštovane kolege,

na početku želim da se zahvalim Centru za demokratsku tranziciju (CDT) i Centru za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu što su mi pružili priliku da budem jedan od današnjih panelista.

I ovo je mogućnost da se diskutuje, ne samo o temi ovog panela, nego i o drugim pitanjima koja se tiču kvaliteta rada sudija, kvaliteta pravde i poštovanja nezavisnosti pravosuđa, ali  i o problemima sa kojima se suočavaju nosioci sudijske funkcije.

Način izbora sudija je važan pokazatelj kojim se određuju standardi nezavisnosti, integriteta i odgovornosti sudija. Razvoj sudske vlasti u Crnoj Gori potvrđuje postojanje različitih modela „ulaska u sudijski red“. Oni datiraju od izbora sudija među „uglednicima“,  preko izbora u Parlamentu i sve do danas, kada je izbor sudija, saglasno uporednom iskustvu, povjeren posebnom tijelu, u našem slučaju Sudskom savjetu, u kome sudije  značajno participiraju.

Polazeći od člana 16 Ustava, položaj Sudskog savjeta i način i postupak izbora sudija bliže je uređen u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, usvojenom 2015. godine, kao i u Poslovniku Sudskog savjeta.Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama su uređeni: način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta; organizacija i način rada u Sudskom savjetu; postupak izbora sudija i sudija - porotnika;  prava i dužnosti; način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije; disciplinska odgovornost i razrješenje sudija kao i druga pitanja o kojima Sudski savjet odučuje.

Pod pojmom izbor sudija, u širem smislu može se svesti i napredovanje sudija, čiji su uslovi, takođe, propisani Zakonom. Kriterijumi napredovanja su, kao i kod "prvog izbora" ocjena rada sudije i ocjena intervjua sa kandidatom. 

Sastavni dio napredovanja i ukupnog vrednovanja rada sudija jeste njihovo ocjenjivanje koji ima za cilj da se vrednuje njihova stručnost, kvantitet i kvalitet rada, spremnost za usvajanje novih znanja i etičnost. Na taj način se pristupa formalnom i obavezujućem ocjenjivanju sudija, što naša pravna tradicija nije poznavala kao normativni okvir za napredovanje sudija. Ovo vrednovanje zasnovano je na relevantnim dokumentima međunarodnog prava koji su bili osnova za pisanje zakona, a u prvom redu na Mišljenju br. 17 Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) iz 2014. godine. Jedna od preporuka iz pomenutog Mišljenja je da “Principi i procedure na kojima se vrednovanje sudija zasniva moraju biti dostupni javnosti. Međutim, postupak i rezultati pojedinačnih vrednovanja moraju, u načelu, ostati povjerljive prirode kako bi garantovali sudijsku nezavisnost i sigurnost sudija.”

Sudski savjet sprovodi ocjenjivanje po zahtjevnim standardima i preporukama Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE), Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ-a), i Evropske mreže pravosudnih savjeta (ENCJ). Tome ne pristupamo formalistički. To je potvrdio pilot – projekat u Osnovnom sudu u Nikšiću i ocjenjivanje koje smo do sada sprovodili u slučajevima napredovanja sudija.

Postupak izbora sudija shodno zakonskim odredbama traje najmanje 18 mjeseci, pa je samim tim i proces ocjenjivanja na početku tekao sporije nego što smo očekivali. Svakako treba imati u vidu i činjenicu da je veliki broj ljudi angažovan tokom procesa ocjenjivanja, ne samo sudije koje se ocjenjuju, nego i sudije i predsjednici sudova, koji su članovi vijeća za ocjenjivanje, zatim članovi Komisije za ocjenjivanje, što u neku ruku predstavlja manjak efikasnog vremena za njihov redovni sudijski posao.

Tokom protekle godine ocijenjeno je 41 sudija koji imaju od 5 do 10 godina sudijskog staža, a ove godine ćemo ocjenjivati oko 80 sudija koji imaju od 3 do 5 godina staža. Ovi podaci potvrđuju našu spremnost da odgovorimo na zahtjevna mjerila iz pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU, što je i iskazano u izvještajima sa evropskih adresa o određenom napretku u oblasti reforme pravosuđa.

Jedan od zahtjeva jeste i jedinstveni izbor sudija na nivou države prilikom prvog izbora. Cilj uvođenja ovog rješenja bio je obezbjeđivanje ravnomjernog rasporeda kvalitetnih kandidata za sudije i namjera da se sudijska funkcija u početku, u principu, obavlja van mjesta prebivališta, da bi se protekom vremena, putem horizontalnog pomjeranja (internog oglasa) kandidat mogao rasporediti u drugi sud.Međutim, ovakav pristup, uspješan u praksi nekih država, na primjeru Crne Gore  pokazuje početne slabosti. One proističu iz razlika u ekonomskom i drugom razvoju između pojedinih djelova Crne Gore, što utiče na motivisanost dijela kandidata da se prijave na oglas.

U zaključku treba voditi računa i o činjenici da izbor sudija nije isključivo ustavno pitanje i problem sudskog organizacionog zakonodavstva, već širi društveni fenomen. Ono je začetak sudijske nezavisnosti i potvrda njene dvojake prirode, budući da ovaj ustavni princip nije ustanovljen samo radi sudija, već u cilju zaštite sloboda i prava građana. Pored toga, imenovanje u skladu sa ustavnim i zakonskim propisima implicitno dodjeljuje svakom sudiji i početni autoritet. 

Dakle, evropsko iskustvo potvrđuje različite modele izbora sudija, nudi brojne normativne izazove i probleme njihove primjene u praksi. U tom smjeru se odvija i stalna rasprava o "najboljem modelu izbora sudija" koja treba da ponudi rješenja čija je mjera kvaliteta prilagođenost društvenom kontekstu i pravnoj tradiciji države za koju se normativno kreira.

U uvjerenju da će i današnje diskusije dati doprinos iznalaženju najboljeg modela, još jednom Vas pozdravljam i želim uspješnu finalizaciju regionalnog istraživanja koje sprovodite.
 
dr MLADEN VUKČEVIĆ, 
predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore
 





Ostale informacije