KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU

povodom Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i sudova za 2014. godinu

Izlaganje prof. dr Mladena Vukčevića, predsjednika Sudskog savjeta

(Podgorica, 8 april 2015. godine)
 
Uvažena gospodo,
pred crnogorskom javnošću na 70 stranica predočavamo uradjeno za prethodnu godinu, uvjereni da tako dajemo doprinos transparentnosti rada sudova i priliku da se uporede zadaci i ostvarenja, da se javno predoči ono  što je bio predmet rada 260 sudija i cjelokupne sudske administracije.

Prije prezentiranja konkretnih rezultata  saopštavam da smo shodno obećanju sa skupštinske rasprave o prethodnom izvještaju ovaj izvještaj uradili, po prvi put,  u skladu sa smjernicama CEPEJ-a (Komisija Savjeta Evrope za efikasnost pravosudja). Na taj način smo  izvještavanje usaglasili sa  najvišim međunarodnim standardima, a to znači, s jedne strane  tekst učinili čitljivijim, preglednijim i kraćim, a s druge strane, otklonili prigovore koji se odnose na moguće različite interpretacije podataka.  Osim toga, statistički podaci su rasčlanjeni po brojnim kategorijama i podkategorijama, a standardizovani izvještaji se ubuduće mogu pratiti na mjesečnom, kvartalnom, polugodišnjem i godišnjem nivou. Na osnovu tako struktuiranog izvještaja moguće pratiti i neke nove pokazatelje kao npr. stopu efikasnosti kao odnos broja zaposlenih i broja riješenih predmeta, kao i pregled troškova po sudovima pojedinačno. Polazeći od svega toga saopštavam da  ćemo osim ove godišnje konferencije, održavati i još jednu, pri kraju kalendarske godine ili u nekom drugom intervalu koji bude značajan za ukupnu javnost, odnosno za medije.

Pravnu osnovu za izradu izvještaja činile su relevantne ustavne odredbe, odredbe Zakona o sudovima, Zakona o Sudskom savjetu i  sudijama, Strategija reforme pravosuđa 2014-2018, Akcionim planom za poglavlja 23 i 24, zaključci i smjernice iz prethodnog izvještaja o radu, a statističku osnovu činili su  podaci dobijeni na osnovu podataka iz PRIS-a koji su prikupljeni i obrađeni u skladu sa smjernicama CEPEJ-a, a na taj način obezbijeđena je puna transparentnost i kvalitet podataka.

Nakon uvodnih naznaka, dajem opštu ocjenu o radu Sudskog savjeta i sudova za 2014. godinu, a ona glasi: uspješno  je nastavljen proces reforme  sudske vlasti, a  sudski sistem je  unaprijeđen u smislu njegove efikasnosti, kvantiteta i kvaliteta rada. To je  zasluga svih onih koji rade u crnogorskom sudstvu, a mi koji smo ovdje imamo samo privilegiju da to saopštimo. Ova ocjena temelji se na doslednom ostvarivanju mjera iz Strategije reforme pravosudja, ne kao formalnog ispunjenja, već kao  razumijevanja da je uvođenje evropskih standarda potreba sudskog sistema i građana koji u tom sistemu štite svoja prava i slobode. Sve je to rezultiralo smanjenjem broja starih predmeta, većom ažurnošću i profesionalnim odnosom sudija. Međutim, u radu sudova u pojedinim segmentima moglo se uraditi više, i ovaj novi model statističkog izvještavanja to ne sakriva, a time i nama daje do znanja gdje smo zakazali i što treba popraviti. U prvom redu to se odnosi na napore koje moramo uložiti da dobri statistički podaci imaju svoj odraz  u povjerenju građana u sudski sistem.

Posmatrano govorom brojki, po težišnim pokazateljima, učinci u sudstvu su sljedeći:
U crnogorskim sudovima je na kraju 2014 bilo 100,18 % završenih predmeta po svim vrstama, u odnosu na ukupni godišnji priliv. Dakle, sudovi su u 2014. godini bili ažurni. Izvještajnu godinu su počeli sa 37.165 predmeta, primili 97.076, završili 97.248, a ostalo je neriješeno 35.697 predmeta.  Priliv predmeta bio je manji  u odnosu na prethodnu godinu za 17,57%.

Sudije su bile opterećene prosječno sa po 519,34 predmeta, završili su 379,87  predmeta, dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 139,44 ili 4,46 % manje u odnosu na 2013.godinu.
U toku 2014. godine ispitivano je po pravnim ljekovima ukupno 11.308 odluka od kojih je 66,13% potvrđeno, 4,66 % preinačeno, 6,15 % djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto, dok je 22,86 % ukinuto. Kako je u prethodnoj godini procenat potvrđenih odluka iznosio 64,76 % uočava se porast kvaliteta rada sudova. 

U izvještajnom periodu sudovi su u složenim vrstama predmeta donijeli ukupno 27.977 presuda i 23.659 rješenja, dok je 1.856 predmeta završeno sudskim poravnanjem. Evidentno je da je u 2014, godini samo 1,65 % odluka izrađeno nakon zakonskog roka.

Osnovni sudovi primili su 64.894 predmeta, što je u odnosu na priliv u 2013. godini manje za 10.965 predmeta. Kod osnovnih sudova postoji veći priliv parničnih predmeta u odnosu na prethodnu godinu za 16,63%, odnosno manji priliv krivičnih predmeta za 5,98 % čime je nastavljen trend iz prethodnog izvještaja. To će biti jedan od indikatora da se prijemom novih kadrova i prerasporedom postojećih uvaži ova činjenica i dodatno poveća broj sudija – parničara. Posebnu pažnju  treba posvetiti parničnim predmetima u osnovnim sudovima na  Primorju,  koji zbog naglašene složenosti i njihovog velikog broja uzrokuju duže postupke i drugačije pokazatelje u odnosu na ažurnost i kvalitet.  S druge strane, to uzrokuje i veći kadrovski odliv, pa je primjera radi  kotorski osnovni sud u posljednjih deset godina napustilo 20 sudija.

Ukupni broj riješenih predmeta u osnovnim sudovima u prošloj godini je 64.597 predmeta ili 99,54 % ažurnosti.  

Što se tiče trajanja postupka u složenim predmetima kod svih osnovnih sudova u Crnoj Gori, ukazujemo da je do tri mjeseca završeno 54,05 % svih predmeta, do  šest mjeseci 18,56 % , do devet mjeseci 9,88 %, do godine  5,05 % i preko godine 12,46 %.

Kaznena politika osnovnih sudova, u osnovi, odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravljaju pred tim sudovima. Tako  na uslovne osude od broja izrečenih presuda otpada 56,60%, što je manje u odnosu na prethodnu godinu za 2,23%, novčanih kazni 6,12% odnosno 1,30% manje nego u 2013 godini, dok je kazni zatvora izrečeno procentualno 27,73%, odnosno  5,41% manje nego u prethodnoj godini. Kada je u pitanju izricanje kazne rada u javnom interesu, primjetan je značajan porast sa 24 na 95, odnosno 395,83%.  To  je dobar signal, ali i obaveza  da se moraju stvoriti uslovi za primjenu ovih kazni, odnosno obezbijediti veći broj ustanova u kojima se one mogu izvršavati, ali to nije samo posao sudstva.

Viši sud u Podgorici počeo je izvještajnu godinu sa 3.064 predmeta, primio je 10.181 i ukupno u radu imao 13.245 predmeta,  ostalo je  neriješeno 3.104 predmeta ili 23,44%.

Viši sud u Bijelom Polju počeo je izvještajnu godinu sa 240 zaostalih predmeta, primio je 5.042, riješio 5.148, a ostalo je nezavršeno svega 134 predmeta ili 2,54%.

Stopa ažurnosti viših sudova je 97,47%, a ukupan broj neriješenih predmeta  je manji za 66 predmeta u odnosu na 2013-tu godinu.

Što se tiče dva Specijalizovana odeljenja pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu bilo 56 predmeta, riješeno je 32  predmeta, ostalo neriješeno 23 odnosno 41,07%. Evidentno je da ovaj rezultat, iako stoji ocjena o naglašenoj složenosti ovih predmeta, nije na nivou onoga što su rezultati viših sudova u cjelini.
Privredni sudovi su i ove godine potpuno ažurni, jer su završili 113,43 % u odnosu na priliv, a u odnosu na ukupan broj predmeta u radu ostalo je neriješeno 19,16 %. Od 976 stečaja u radu završeno je 591, a ostalo je nezavršeno 39,45 % što je isti procenat kao i u prethodnoj godini. Od parničnih predmeta ostalo neriješeno 49,62  %. Kvalitet rada je dobar jer je 21,03 % svih odluka koje su ispitane ukinuto.
Upravni sud je u ovoj godini u odnosu na prethodnu imao veći priliv za 12,96 %, a završio je 90,73 % predmeta od ukupnog priliva.  Ukupan broj predmeta u radu u ovom sudu je 5.132 jer je primljeno 3.626 novih predmeta, što je u odnosu na 2013.godinu više za 443 predmeta. Kvalitet rada Upravnog suda je 12,35 % ukinutih odluka, što je manje u odnosu na 2013. godinu, kada je bilo 17,45 % ukinutih odluka. 

Apelacioni sud je imao 102  predmeta  manje u radu u odnosu na prethodnu godinu, završio je 105,65 % predmeta u odnosu na priliv.  Kvalitet odlučivanja je iskazan kroz 17,14 % ukinutih odluka, odnosno 4 % manje ukinutih odluka u odnosu na 2013. godinu.

Vrhovni sud je sa 2.976 primljenih predmeta, ukupno u radu imao 3.115 predmeta, što je u odnosu na prošlu godinu više za 1.104 predmeta, odnosno za 34,99%. Broj završenih predmeta je 2.911,  a nezavršeno je ostalo 204 predmeta ili 6,55 %.

Zaostatak za stare predmete smanjen je za 26,78 % na nivou svih sudova, i po svim vrstama predmeta, i to je bio jedan od prioriteta u radu sudova.

Zakon o zaštiti prava na sudjenje u razumnom roku,  predvidja mehanizme za zaštitu ovog prava u toku samog postupka (kontrolni zahtjev za ubrzanje postupka). Tih zahtjeva je bilo podnešeno 310, a na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno 13 predmeta.

Ostvarenju ovih rezultata doprinijeli su dobro utvrdjeni prioriteti, preduzete mjere (upućivanje sudija i dr.), kao i  kontrole rada nižestepenih sudova od strane Vrhovnog suda Crne Gore, pri čemu  ova aktivnost nije ugrožavala njihovu samostalnost i nezavisnost u radu.

U protekloj godini nastavili smo sa dogradnjom PRIS-a  koji je  osnova detaljnog praćenja rada sudova, elektronske dodjele predmeta i osnova brojnih i pouzdanih statističkih  informacija. Zajedno sa odgovarajućim zakonskim propisima, on je informaciona osnova za praćenje učinka svakog sudije, za njegovo nagrađivanje ili odgovornost na objektivnim osnovama.

U prethodnoj  godini su finalizirane, a ove godine realizovane aktivnosti koje se odnose na  racionalizaciju sudske mreže, koje se ogledaju u  ukidanju Privrednog suda u Bijelom Polju i specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Bijelom Polju. Ova aktivnost i reagovanje dijela javnosti potvrđuje da  racionalizacija sudova, u našim uslovima, nije samo sudsko pitanje već ima i druge dimenzije kadrovske, ekonomske, demografske, političke i druge. Svjesni smo da nas to čeka i u daljim reformama sudske mreže, ali ćemo kao u ovom slučaju imati za osnov međunarodne standarde i ono što je zapisano u Strategiji reforme pravosuđa. Samo ako tako budemo sprovodili mjere, i stalno usavršavali sudski sistem  u organizacionom, kadrovskom i tehničkom smislu moći ćemo se i u narednim godinama pohvaliti rezultatima kakvi su prošlogodišnji ili ih poboljšati.

Polazeći od toga da je kompetentnost važan osnov sudijske nezavisnosti nastavljeno je sa  kontinuiranom edukacijom sudijskog  kadra i stručnih saradnika,  tj. onih  iz čijih se redova sudije najčešće regrutuju. Svjesni da i u pravu postoji svojevrsna globalizacija,  oličena u činjenici  da je danas više neko ikada potrebno poznavanje međunarodnog prava, u prvom redu prakse ESLJP i evropske pravne tekovine, organizovani su različiti oblici obuke sudija. Raduje nas  da  analiza presuda govori da pozivanje na direktnu primjenu  međunarodnog prava  više nije sporadičan slučaj, već praksa u postupanju.

Na istom planu, jačanja nezavisnosti i transparentnosti rada suda, bila je i saradnja sa NVO. Vjerujem da ima još prostora za njeno proširenje, posebno u dijelu izrade analiza o pojedinim segmentima  rada sudova,  praćenje sudskih postupaka, izradi publikacija kojima će građani biti bliže  upoznati sa načinima ostvarenja i zaštite svojih prava u sudskim  postupcima. To važi  i za saradnju sa  pravnim fakultetima  i zajedničku organizaciju pravnih klinika, jer,  za kvalitetan sudijski rad nije dovoljno formalno  fakultetsko obrazovanje, već i  njegova stalna nadogradnja. U ovom smislu treba nastaviti već tradicionalan i provjereno dobar oblik komunikacije sa svim subjektima oličen u onome što nazivamo „Dani otvorenih vrata“. To je i preduslov  da postanemo dio evropskog pravnog prostora,  da obaveze iz poglavlja 23  ne shvatamo kao formu,  već kao priliku da popravimo naše ukupne kapacitete – kadrovske, materijalne i sve druge. 

Iz korpusa evropskih obaveza  proističe većina  naših budućih  zadataka. 

U prvom redu tu vidim jačanje  samostalne uloge Sudskog savjeta.  Za to  nije dovoljno usvojiti ustavne promjene  i Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, već treba  stvarati uslove za optimalniji rad.  Za prvih pola godine  rada Sudskog savjeta u ovom sastavu, ti uslovi nijesu stvoreni (prostorni, kadrovski, finansijski) i to treba otvoreno reći. Nije bilo  razumijevanja da se to prepozna u budžetu, ni u rješenjima novog zakona, ni u profesionalizaciji rada ovog organa. To je s pravom nedavno konstatovala ekspertska misija EU, koja je istakla pozitivne stavove o našem radu, jer su Sudski savjet, njegove komisije i zaposleni  izvršili sve svoje obaveze,  iako je ovo  jedan od rijetkih organa u kojima nije popunjena trećina sistematizovanih radnih mjesta.

Dalje, naredna godina ne treba da bude samo godina usvajanja novih zakona iz ove oblasti, već mnogo više godina sprovođenja važećih zakona. Odgovor na probleme ne može  biti - donijećemo novi zakon, već – sprovodićemo ono što je usvojeno. Prvi korak u tom pravcu je napravljen sačinjavanjem izvještaja ove vrste koji je ogledalo našeg rada, ali i putokaz šta nam je činiti.  To znači da moramo jačati  ukupan položaj sudija,  kako bi  stvorili  još bolje uslove za njihov rad a time i pravo  da očekujemo još bolje rezultate rada. Treba nastaviti i proces racionalizacije ili bolje rečeno optimizacije sudske mreže, rad pravosudnog menadžmenta, kao i u skladu sa novim zakonskim rješenjima implementirati novi način obezbjeđivanja sudskih objekata formiranjem sudske policije. U dijelu međunarodne saradnje treba nastaviti postojeće oblike komunikacije i širiti razmjenu iskustava i sudske prakse. Na unutrašnjem planu očekuje nas reforma „sudskog zakonodavstva“, u organizacionoj i materijalnoj ravni i veća primjena alternativnih načina rješavanja sporova.

I na kraju, očekuje nas rad na jačanju onoga što  su  polazišta modernog evropskog sudovanja – nezavisnost i samostalnost, efikasnost i transparentnost rada suda, a mjera naše uspješnosti biće ostvarivanje prava i sloboda građana i jačanje njihovog povjerenja u sud i sudije.





Ostale informacije