UVODNO IZLAGANJE PROF. DR MLADENA VUKČEVIĆA, PREDSJEDNIKA SUDSKOG SAVJETA CRNE GORE

Okrugli sto Savjeta Evrope i Ministarstva pravde
Reforma pravosuđa u Crnoj Gori - dostignuća, izazovi i perspektive”
(Podgorica, 26. mart 2018.)

 
Uvažena gospodo,

počastvovan sam što mogu da Vam se obratim.

Okosnicu svih reformi treba da čine ljudi sa puno znanja o datoj materiji. Tako i reformu pravosuđa nose sudije i sudovi, jer, bez njihove posvećenosti nema vladavine prava kao principa koji sublimira obavljanje ove uzvišene funkcije.  Onako kako je to rekao lord Bingham: “Suština principa vladavine prava je da sva lica i organi u državi, bilo javni ili privatni, treba da se obavežu i polažu pravo na dobrobit koja proističe iz usvojenih zakona i njihove primjene u budućnosti, a na osnovu kojih će se upravljati sudovi”.
 
I na početku reforme znalo se da recept za njen uspjeh nije jednostavan, da je to sveobuhvatno pitanje i uvijek aktuelna tema. Znajući da nijedan sudski sistem nije savršen, pa ni naš, trebalo ga je prilagođavati zahtjevima vremena i pravima građana. Zato je resorno ministarstvo konsultovalo struku, ljude koji se razumiju u pravosuđe i njegove domete, one koji imaju viziju i iskustvo u mijenjanju i poboljšanju okruženja u kojem treba realizovati reformske procese. To je značilo i koordinaciju i saradnju sa Sudskim savjetom, koja je u proteklom periodu, bila na nivou koji je omogućavao da se ispunjavaju obaveze iz Strategije.
 
U dijelu obaveze Sudskog savjeta ove četiri godine uradili smo više nego što mogu saopštiti u ovih 7 – 8 minuta, ali u obrisima navodim neka od dostignuća. Prvo i najvažnije, novi način izbora sudija na osnovu rezultata rada prilikom napredovanja, odnosno poslije statusa kandidata za sudije, za one koji tek stupaju u sudijski red. Dalje, izgrađivali smo pravila odgovornosti i snažili sistem nezavisnog djelovanja i odlučivanja u obavljanju sudijske funkcije. Poštovali smo preporuke da je sudsko upravljanje neophodno za reformu pravosudnog sistema, ali da to nije dovoljan uslov. Za uspjeh reformi bila je nužna saradnja sa svim karikama u pravosuđu i društvu u cjelini, i mislimo da smo kao sudska vlada to činili.

Dograđivan je pravosudni informacioni sistem, omogućeno je usavršavanje sudija, unapređenje njihovih specijalističkih znanja, i osnažena primjena prakse Evropskog suda za ljudska prava.
 
Poštuju se i primjenjuju uputstva o izradi statističkih izvještaja sudova, od prošle godine i sudova za prekršaje, kojima se uređuje način prikupljanja i obrade podataka, izrada izvještaja o radu sudova, obimu posla, i drugi elementi u cilju veće efikasnosti u rješavanju predmeta. Ostvareni su i značajni koraci u cilju poboljšanja kvaliteta i kvantiteta komunikacije sa javnošću, uključujući redovno izvještavanje u odnosu na sprovedene disciplinske postupke ili postupke utvrđivanja povrede etičke odgovornosti sudija. Osim toga, korisnicima sudskih usluga je dostupnija zaštita njihovih prava i sloboda i  bolja  informisanost o mogućnostima koje su im na raspolaganju.
 
To daje osnova za zaključak da je u oživotvorenju Strategije reforme pravosuđa i Akcionog plana za njeno sprovođenje učinjen iskorak, koji je konstatovan i sa prestižnih evropskih adresa.
 
Dozvolite mi da istaknem i ono što nijesmo do kraja ispunili. Postojali su mnogobrojni razlozi zbog kojih se nije mogao u cjelini sprovesti postupak vrednovanja učinka za sve sudije, ali Savjet je bio posvećen i tom zadatku, svjestan da se sistem ocjenjivanja mora sprovesti i da se radi o utvrđenoj preporuci Evropske komisije. Tako je Sudski savjet  krajem 2017. godine, donio Odluku o redovnom ocjenjivanju sudija u 2018. godini, po kojoj  će se ocjenjivati 48 sudija osnovnih sudova, koji imaju 5-10 godina sudijskog staža, za period prethodne tri godine. Ocjenjivaćemo i sve sudije koje budemo birali u postupku napredovanja. Na taj način,  pored zakonske obaveze, Sudski savjet ispunjava i mjeru iz Akcionog plana za poglavlje 23.

Ostvareno nam daje za pravo da ukažemo - ako društvo i država žele efikasno i produktivno sudstvo, koje funkcioniše radi građana, onda se moraju stvoriti adekvatni uslovi rada, praćeni  vrednovanjem rada i sudijske profesije. Jer, jedino tako možemo imati sudije koji su motivisani, stručni, savjesni, samostalni i nezavisni.
 
Sudski savjet se tokom četvorogodišnjeg mandata, na koji se i odnosi Strategija, trudio da u mjeri naših mogućnosti, u datim zakonskim okvirima ispunjava obaveze iz Akcionog plana, uvjeren da nijedna mjera sama po sebi nije dovoljna, već ih je neophodno ispunjavati u određenom skladu i kontinuitetu, kako bi pomaci u pravosudnoj oblasti bili vidljivi, a rezultati održivi na duži rok
 
I na kraju, uvjeren sam da će i Sudski savjet u novom sastavu, biti fokusiran na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti sudstva, što je temelj vladavine prava i evropskih vrijednosti kojima Crna Gora teži i što s pravom očekuju njeni građani.
 
 
 





Ostale informacije