Kodeks sudijske etike

14. 05. 2015.

Na osnovu člana 23, stav 1, tačka 10 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG",br. 13/08), Konferencija sudija, na sjednici održanoj dana 26.07.2008. godine, donijela je:

Kodeks sudijske etike

Član 1.

Opšta odredba
Kodeksom sudijske etike (u daljem tekstu Kodeks) utvrnuju se etička načela I pravila ponašanja sudija kojih se sudije moraju pridržavati radi očivanja, afirmacije i unapređenja dostojanstva i ugleda sudije i sudstva.

Član 2.

Zakonitost
Sudije su dužne da sude po zakonu i u skladu sa Ustavom Crne Gore,ratifikovanim medjunarodnim ugovorima i drugim propisima koji su donijeti na osnovu Ustava i zakona.

Član 3.

Nezavisnost
Sudija je dužan da sudi na osnovu sopstvene procjene činjenica, u skladu sasavjesnim tumačenjem i primjenom propisa, bez ograničenja i uticaja zakonodavne i izvršne vlasti, medija i drugih institucija društva, političkih partija,društvenih grupa i pojedinaca.Sudija je dužan da se uzdrži od svakog postupka koji može da izazove sumnju u njegovu apolitičnost i kompromituje nezavisnost sudstva.
Predsjednik suda odnosom prema sudijama ne smije stvarati osjećaj vlastite nadredjenosti.
Predsjednik suda je dužan preduzeti mjere kontrole službenika i namještenika upostupku ostvarivanja prava stranaka na slučajnog sudiju, kako se ne bi dovela u sumnju nezavisnost u postupanju u pojedinim predmetima.
Predsjednik suda se mora uzdržati od dodjeljivanja predmeta u rad sudijama protivno članu 90 i članu 92 Zakona o sudovima kako se ne bi stvorila sumnja u nezavisnost postupanja u pojedinim predmetima.
Predsjednik suda koji obavlja sudijsku dužnost dužan je uzimati predmete u rad po metodi slučajne dodjele.

Član 4.

Nepristrasnost
Sudija sudijsku dužnost obavlja nepristrasno, objektivno i bez predrasuda ili diskriminacije u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, nacionalnu pripadnost, životno doba, bračni status, polnu opredjeljenost, socijalno-imovinski položaj, političku opredjeljenost i svaku drugu različitost, poštujući i štiteći osnovna ljudska prava utvrnena Ustavom Crne Gore, zakonom i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sudija je dužan da se van suda uzdrži od kontaktiranja sa advokatima i strankama u čijim predmetima je zadužen da postupa, ronacima, prijateljima i poznanicima stranaka, kao i svim drugim licima sa kojima bi se moga stvoriti utisak pristrasnosti.
Sudija je dužan da se uzdrži od davanja izjava ili komentara zbog kojih bi se u predmetima koji su u radu mogao stvoriti utisak pristrasnosti i narušiti pravičnost sunenja.
Predsjednik suda se mora uzdržati od dodjeljivanja predmeta u rad protivno članu 90 i članu 92 Zakona o sudovima, kako se ne bi stvorio utisak pristrasnosti.

Član 5.

Stručnost i profesionalnost
Sudija mora imati visoki nivo znanja u poznavanju prava i njegove primjene, kako bi stručno obavljao sudijsku dužnost.
Sudija ima pravo i dužnost kontinuiranog stručnog usavršavanja i obrazovanja, koje podrazumjeva pravo i dužnost učešća u ponunenim stručnim programima.
Sudija je dužan poštovati rokove u toku postupka, uz uvažavanje pravila o prioritetima u rješavanju predmeta i nastojati da primljene predmete istog stepena hitnosti rješava prema redosledu primanja u rad.
Sudija se ne smije baviti davanjem pravnih savjeta ili pružanjem pravne pomoći.

Član 6.

Dostupnost sudova i ravnopravnost stranaka
U vršenju sudijske dužnosti sudija je dužan da se pristojno, obzirno, s poštovanjem i na jednak način odnosi prema svim učesnicima sudskog postupka, afirmišući dostojanstvo suda i sudije, uvijek poštujući dostojanstvo drugih.
Sudija ima pravo i dužnost da zahtjeva od zaposlenih u sudu i svih drugih koji su pod njegovim službenim uticajem, da se prema učesnicima postupka i grananima koji se obraćaju sudu ponašaju i postupaju u skladu sa stavom 1 ovog člana, i uzdrže od svakog vida komentara, ponašanja i postupaka, koji bi doveli u pitanje ugled sudske institucije ili onemogućili građane da se u ostvarenju prava obrate sudu.

Član 7.

Radna posvećenost
Sudija je dužan uložiti sav trud i znanje u ostvarivanju najboljih radnih rezultata, pazeći pri tom da broj završenih predmeta ne bude na štetu njihovog kvaliteta.
U skladu sa svojim mogućnostima i interesovanjima sudija je dužan posvetiti se i drugim zadacima od važnosti za sudijski poziv, unapređenje i afirmaciju sudijske dužnosti, vodeći računa da tim izvan sudijskim aktivnostima ne dovodi u pitanje redovno i uredno obavljanje sudijske dužnosti, a posebno vodeći računa da ne smije obavljati ni jednu javnu, privatnu, plaćenu ili ne plaćenu dužnost koja nije u skladu sa sudijskom funkcijom.

Član 8.

Poštenje i nepodmitljivost
Sudija ne smije primati poklone i besplatne usluge od stranaka i drugih učesnika u postupku, ali i svih onih zbog kojih bi se mogla izazvati sumnja u njegovu nezavisnost i objektivnost.
Sudija ne smije dozvoliti da članovi njegove porodice zaposleni u sudu ili bilo ko podređen autoritetu sudijske dužnosti, prihvati poklon, zajam ili uslugu za ono što bi sudija u obavljanju svoje dužnosti bio dužan učiniti ili je učinio.
Ukoliko je poklon, usluga i druga pogodnost učinjena protivno njegovoj volji, sudija će odmah po saznanju za to, pismeno, uz navođenje okolnosti u kojima je uslijedio poklon ili pogodnost, obavjestiti predsjednika suda ili državnog tužioca ukoliko su se takvom radnjom stvorili elementi krivičnog djela. Na isti način sudije će postupiti ukoliko se radi o pokušaju davanja poklona ili činjenju usluga.
Sudija se ne smije koristiti svojim pozivom, službenim položajem i ugledom radi ostvarivanja imovinske koristi za sebe ili drugoga ili da bi unaprijedio svoje privatne interese, interese članova svoje porodice ili bilo čije druge interese.
Sudija je dužan svoje privatne poslove obavljati pošteno i na način kojim bi se isključila mogućnost sumnje u njegovu nezavisnost i nepristrasnost u obavljanju sudijske dužnosti i neće dozvoliti da njegovi finansijski interesi, kao i finansijski interesi članova njegove uže porodice negativno utiču na dignitet funkcije koje obavlja.

Član 9.

Dostojanstvo sudijskog poziva
Sudija je dužan čuvati ugled sudijskog poziva i sudstva kroz pisanu i izgovorenu riječ.
Sudija se ne smije ponašati nedostojno i stvarati utisak neprimjeren sudijskom pozivu, prihvatajući u svom ponašanju ograničenja koja bi drugim građanima bila opterećavajuća.
Sudija je dužan u vršenju sudijskog poziva i u ponašanju izvan suda razvijati standarde ponašanja koji doprinose očuvanju ugleda i dostojanstvu suda i sudijskog poziva.
Sudija je dužan za vrijeme rada u sudu poštovati kodeks poslovnog odijevanja primjeren sudijskom pozivu i biti prikladno odjeven u svim ostalim prilikama.
Sudija ima pravo i dužnost da od službenika i namještenika, kao i od stranaka i građana koji pristupaju sudu, zahtjeva da se oblače primjereno sudijskoj instituciji i njenom ugledu.

Član 10.

Odgovornost
U pogledu redosleda postupanja, sudija ne smije davati prednost nekoj od stranaka u postupku i dužan je predmete sa kojima je zadužen rešavati po redosledu prispijeća osim u slučaju hitnih predmeta, koje je takođe dužan rješavati po redoslijedu prispijeća.
Sudija je dužan voditi računa da nema nepotrebnog zastoja u radu na pojedinim predmetima i dužan je u najkraćem mogućem roku provesti postupak u kom odlučuje.
Sudija je dužan racionalno raspoređivati posao u okviru pune iskorišćenosti radnog vremena.

Član 11.

Sloboda udruživanja
Sudije imaju pravo da se strukovno udružuju radi zaštite i promocije sudijskog poziva, zastupanja njihovih interesa, te zaštite nezavisnosti i položaja sudske vlasti.

Član 12.

Odnos sa javnošću i medijima
Sudija je dužan da se van ročišta i pretresa uzdrži od davanja mišljenja o predmetu sa kojim je zadužen, o drugim predmetima i sudskim postupcima koji su u toku, kao i o odlukama sudova.
Sudija može učestvovati u javnim raspravama o pravu, pravnom sistemu i funkcionisanju pravosuđa.
Sudija ne treba da uzima učešće u javnim debatama političke prirode, osim kada se radi o pitanjima koja se direktno tiču rada sudova, nezavisnosti sudova ili osnovnih aspekata sprovonenja pravde.
Kada istupa u javnosti ili kada komentariše društvene pojave putem medija, pisanih članaka, na javnim skupovima, predavanjima i sl., sudija je dužan nastojati da njegov istup bude zasnovan na propisima, a izneseni stavovi i ukupno ponašanje u skladu sa odredbama ovog Kodeksa.
Sudija je dužan uzdržati se od davanja bilo kakvih obavještenja medijima i zaintresovanim licima o konkretnim predmetima ukoliko za to nije ovlašćen.
Predsjednik suda ili sudija koji je ovlašćen da dâ obavještenje medijima, dužan je dati što je moguće objektivniju informaciju, vodeći računa da je takvu informaciju u trenutku saopštavanja opravdano i dopušteno dati, obzirom na stadijum postupka, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a posebno potrebu za zaštitom ličnog i porodičnog života stranaka i drugih učesnika u postupku, interesa maloljetnika i zaštite ličnog i porodičnog života oštećenog i okrivljenog, kako njihova prava ne bi bila povrijenena.
Sudija je dužan promovisati ugled sudijskog poziva.

Član 13.

Odnos prema kolegama i zaposlenim u sudu
Sudija je dužan održavati i razvijati dobre kolegijalne odnose i stručnu saradnju sa kolegama.
Sudija je dužan pomagati sudijskim saradnicima i pripravnicima u njihovom stručnom obučavanju i usavršavanju.
Sudija je dužan kod sudijskih saradnika i pripravnika razvijati nivo ponašanja u skladu sa ovim Kodeksom.
Sudija je dužan korektno se odnositi prema svim zaposlenim u sudu.

Član 14.

Završne odredbe
Sudije su dužne poštovati Kodeks sudijske etike.
Svako ima pravo ukazati na ponašanje sudije koje je suprotno ovom Kodeksu.
Predsjednik suda, u kom sudija, na kog se pritužba odnosi, obavlja sudijsku dužnost, omogućiće sudiji da se izjasni o pritužbi.
Ako predsjednik suda u kom sudija obavlja sudijsku dužnost ili predsjednik višeg
suda nađe da je pritužba osnovana, obavijestiće o tome Sudski savjet.
Sudski savjet utvrdjuje povredu Kodeksa sudijske etike i evidentira je u personalni dosije sudije.
Nepoštovanje kodeksa sudijske etike predstavlja osnov za pokretanje disciplinskog postupka ili postupka za razrješenje sudije, u skladu sa Ustavom i Zakonom.

Član 15.
Ovaj Kodeks donijet je na Konferenciji sudija održanoj dana 26.07.2008.godine i istog dana je stupio na snagu, a biće objavljen u "Službenom listu Crne Gore" i na web-stranici Sudskog savjeta.


PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA CRNE GORE,
Vesna Medenica