Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore održala sastanak sa predsjednicima sudova

29. 07. 2019.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, održala je danas sastanak sa predsjednicima svih sudova, u Svečanoj sali Vrhovnog suda Crne Gore.

Na današnjem sastanku je zaključeno da predsjednici sudova moraju štititi sudijski integritet, a time i sudsku granu vlasti. Prepoznati su prioriteti u radu sudova u toku trajanja mandata predsjednika sudova, koji prioriteti se prvenstveno odnose na unaprjeđenje efikasnosti sudstva, na način što će se intenzivirati aktivnosti na smanjenju broja starih predmeta. Pored toga, istaknuta je i potreba za odgovarajućim izmjenama u legislativi, koje će dovesti do napretka u ostvarivanju rezultata u praksi. U tom pravcu, predsjednica je naglasila značaj disciplinske odgovornosti sudija, poštovanja Etičkog kodeksa sudija i sudijskog usavršavanja u skladu sa načelima sudijske profesije.

U cilju osnaživanja povjerenja javnosti u rad sudstva, posebna pažnja će se posvetiti jačanju vidljivosti rada sudova kroz primjenu Komunikacionog protokola sudova, koja će započeti do kraja tekuće godine.

Sastanak predsjednika sudova, kojim rukovodi predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, predstavlja forum na kojem se razmatraju najvažnija pitanja i otvaraju diskusije povodom raznih dilema i izazova, koji se javljaju u redovnom radu sudova. Razmjena iskustava i informacija na nivou predsjednika sudova, naročito u periodu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, doprinosi jačanju jedinstvenog sudskog sistema i održavanju njegove efikasnosti.
 

Kabinet predsjednice





Vesna Medenica izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore

Sudski savjet je na X sjednici, održanoj 16. jula 2019. godine, jednoglasno donio odluku da se za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore izabere gospođa Vesna Medenica, dosadašnja predsjednica.

Izbor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore je sproveden u skladu sa amandmanom VII na Ustav Crne Gore, Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama i Zakonom o sudovima, a nakon što je Sudski savjet razmotrio predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, program rada kandidatkinje za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore i obavio intervju.

Tokom intervjua, predsjednica se osvrnula na svoju dosadašnju karijeru, ističući da se za svoj put u pravosuđu borila samostalno, te da je za najviše funkcije u tužilačkoj organizaciji i sudstvu preporičio dobar rad, snažna zalaganja za reforme, kao i novine u kadrovskim i kvalitativnim rješenjima. Predsjednica je naglasila ostvareni rezultat na polju značajnog unaprjeđenja efikasnosti sudskih postupaka, transparentnosti u radu i kvaliteta obrazloženja sudskih odluka. Pored toga, gospođa Medenica je istakla da prepoznaje izazove u radu, naročito kada je riječ o odnosima između Vrhovnog suda Crne Gore i Ustavnog suda Crne Gore, usvajanju prakse Evropskog suda za ljudska prava, disciplinskoj odgovornosti sudija, ocjenjivanju sudija i infrastrukturnim uslovima u pravosudnim zgradama.

Svi navedeni izazovi su identifikovani u programu rada i predstavljaju svojevrsnu pravosudnu agendu za ostvarivanje daljeg napretka u oblasti reforme sudskog sistema, a u svjetlu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Biografija predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, gospođe Vesne Medenice je dostupna u internet meniju "Predsjednik suda-biografija".

Program rada predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore je dostupan u internet meniju "Biblioteka-propisi i strateška dokumenta".
 

Sa potpisivanja teksta zakletve pred Sudskim savjetom, 29.07.2019. godine
 
Kabinet predsjednice





Saopštenje nakon održane Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore

03. 07. 2019.

Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore nakon tajnog glasanja, na osnovu čl. 35 st. 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u vezi čl. 38 st. 2, 3 i 4 Zakona o sudovima, u sjednici održanoj dana 03.07.2019. godine, na kojoj su prisustvovale sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore, je utvrdila predlog da se za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore izabere Vesna Medenica.
 
Predlog za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, koji je jednoglasno utvrđen od strane sudija Vrhovnog suda Crne Gore, potvrđuje jasno izraženu volju najvišeg suda u državi da predloži Sudskom savjetu kandidatkinju, koja je u prethodnom mandatu ostvarila izvanredne rezultate rada.
 
Naime, cijeneći program rada, kao sastavni dio profesionalne strategije, usmjerene na rješavanje postojećih izazova u praksi i unaprjeđenje kvaliteta, efikasnosti i transparentnosti rada sudstva, te osnaživanja pravnog sistema, zasnovanog na vladavini prava, kandidatkinja je dobila podršku svih 18 sudija Vrhovnog suda Crne Gore.  
 
Time je Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore izrazila stav da najviši sud u državi, koji predstavlja značajan dio jedinstvenog sistema zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, u čijem je središtu građanin, nastavi da ostvaruje svoju funkciju pod liderstvom dosadašnje predsjednice Vesne Medenice.
 
"Jasna vizija, novi talas energije i kreativnost u novom obliku, u radu Vrhovnog suda Crne Gore će biti moja vodilja tokom predsjedavanja sudom, ukoliko dobijem povjerenje Sudskog savjeta" - naglasila je kandidatkinja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica tokom razgovora na Opštoj sjednici.
 
Vrhovni sud Crne Gore predlaže Sudskom savjetu da u narednih pet godina, crnogorsko sudstvo nastavi da teži dosljednom poštovanju principa nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti, uz punu posvećenost ispunjavanju svih obaveza koje smo preuzeli u dosadašnjem procesu pristupanja Evropskoj uniji.

U prilogu saopštenja možete pronaći Predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore.
 
Kabinet predsjednice

 





Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore sa predsjednicima vrhovnih sudova i generalnim tužiocima na prijemu kod premijera Duška Markovića

Konferencija "Međunarodni terorizam i ilegalne migracije"

27. 06. 2019.

U okviru konferencije predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca "Međunarodni terorizam i ilegalne migracije", koja je održana 24.-26. juna u Budvi, predsjednik Vlade Crne Gore, gospodin Duško Marković primio je na Cetinju predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore, gospođu Vesnu Medenicu i predsjednike vrhovnih sudova i generalne tužioce.
 
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je izrazila zadovoljstvo povodom održanog prijema, ističući značaj aktuelnih pitanja u Crnoj Gori i međunarodnoj zajednici, koja su razmatrana tokom višednevne konferencije. Međunarodna konferencija, u organizaciji Vrhovnog suda Crne Gore, kao i posjeta predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca Crnoj Gori, potvrđuje snažnu opredijeljenost našeg pravosuđa da aktivno učestvuje u međunarodnoj saradnji u oblasti borbe protiv globalnih prijetnji terorizma i ilegalnih migracija.
 
Premijer Duško Marković je istakao da je pravosudni sistem unaprijeđen u skladu sa najvišim pravnim normama, te da danas naša zemlja pruža punu pravnu sigurnost svojim građanima, turistima i investitorima. "Crna Gora bilježi impresivan razvoj sa jednom od najviših stopa rasta u Evropi u protekle dvije godine. A u temelju tog razvoja su vladavina prava i efikasno i profesionalno pravosuđe kao osnovni preduslovi za stabilnost i napredak svakog društva" - naveo je premijer, ocijenivši da je uspjesima naše zemlje značajno doprinio kvalitetan rad sudstva i tužilaštva.
 
Sastanku je prisustvovao i vrhovni državni tužilac, gospodin Ivica Stanković.
 


Kabinet predsjednice
 





Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore

Konferencija predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca "Međunarodni terorizam i ilegalne migracije"

24. 06. 2019.

Dragi gosti, sudije i tužioci,
Poštovani potpredsjedniče Vlade, vrhovni državni tužioče, ministre,
Uvažena ekselencijo, 
 
Dozvolite da prvenstveno našim gostima poželim dobrodošlicu u Crnu Goru i zahvalim sto ste svojim dolaskom iskazali jasnu namjeru da u društvu kolega raspravljate o ovoj značajnoj međunarodnoj temi i time učinite ovu konferenciju reprezentativnom. Nadam se da će teme koje su izabrane za diskusiju doprinijeti razvijanju zajedničkog razumijevanja ključnih izazova sigurnosti i identifikovanju novih pristupa u rješavanju ovog globalnog izazova. 
 
S obzirom na to da se između koncepta sigurnosti i koncepta demokratije ne moze podvući linija, saradnja između država u cilju obezbjeđenja bezbjednosti građana predstavlja zajednički napredak. 
 
Glavna dužnost predsjednika države i vlade je da čine da se građani osjećaju bezbjednim, a najodgovornija obaveza predsjednika najvišeg suda u državi je da učini da se u slučaju narušene bezbjednosti građana pod prijetnjom terorizma, ta lica osude. 
 
Terorizam i nasilni ektremizam podrivaju unutrašnji i međunarodni mir i stabilnost, destabilizuju šire prostore i nastoje osujetiti naše napore u pružanju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. 
 
Promjena međunarodnih prilika nakon 2001. godine, od kada traju zahtjevi terorističkih grupa za stvaranjem novog svjetskog poretka je uzrokovala stvaranje novih saveza, udruženih u poštovanju zakonâ i opšteprihvaćenih moralnih načela. Isključivi motiv stvaranja novog svjetskog poretka, koji počiva na osnovama masovnog razaranja, je potiranje demokratije - zajedničke vrijednosti savremenih društava, zasnovanih na principu vladavine prava, poštovanja i promocije ljudskih prava i osnovnih sloboda. I dok država pod ozbiljnom prijetnjom terorizma nije birala bitku, na njoj je obaveza da odgovori na ovo uznemirujuće pitanje, odnosno da u masi ljudi koja prelazi državne granice, identifikuje one pojedince koji ne misle dobro državi koja ih prima.

Dakle, u globalnoj atmosferi provociranja uspostavljenih pravila, državne vlasti moraju djelovati na način kojim će se osigurati vladavina prava i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, uz ona ograničenja koja su propisana međunarodnim pravom. 
 
Terorizam nije ništa drugo nego čin masovne agresije jednog pojedinca ili grupe. Poseban izazov u raspoznavanju takvog akta predstavlja ubrzani preobražaj tradicionalnih oblika terorizma i izmještanje prve linije borbe u sajber prostor, u kojem se razmjenjuje kriptovana komunikacija, vrši regrutacija novih članova grupe i širi subverzivna propaganda. 

Zbog toga je dominantna obaveza svih sudija da konstantno ulažu napore u cilju unaprjeđenja svojih znanja i vještina, koji izlaze iz okvira tradicionalne sudske obuke, a direktno utiču na kvalitet vođenja sudskog postupka i odlučivanja.  

Crnogorsko sudstvo je znacčajno unaprijedilo efikasnost sudskog postupka, ali se nećemo zadovoljiti sadašnjim stepenom uspješnosti, već ćemo nastaviti sa predanim radom na daljem skraćivanju trajanja sudskih postupaka, sto naročito podrazumijeva suđenja za krivična djela terorizma, koja imaju prioritet u radu svakog sudije u nadležnom sudu. Od krucijalnog značaja je kvalitet dokaza na osnovu kojih će sud donijeti osuđujuću presudu i izreći kaznu, kojom će se postići svrha kažnjavanja i preventivni ciljevi, a uz puno poštovanje prava okrivljenog na pravično suđenje, ali i prava žrtava. I treći, ali ne i manje važan aspekat toka sudskog postupka u ovoj oblasti jeste njegova transparentnost, odnosno vidljivost postupka u kojem se učinioci privode pravdi.  

Predstavnici pravosuđa takođe učestvuju u relevantnim nacionalnim tijelima, koja sprovode strateške aktivnosti u pravcu prevencije i suzbijanja terorizma i nasilnog ekstremizma. Prepoznajući ovo pitanje kao zajednički interes, time je sudska vlast pružila podršku izvršnoj vlasti u očuvanju nacionalnog bezbjednosnog sistema.

Svjedoci smo da su zbivanja na prostoru Bliskog istoka uzrokovala kretanje clanova raznih terorističkih grupa, koje žele da nastave sa svojim djelovanjem na teritoriji Evropske unije, ili se čak nekada vrate svojim kućama. Rizici od ilegalnih migracija su višestruki, u humanitarnom, krivično-pravnom i ekonomskom smislu. U oblasti krivično-pravne zaštite, država mora pružiti garancije da će pružiti adekvatan odgovor na izazove koji proističu iz takvog kretanja ljudi, a koji uključuju sumnju u postojanje krivičnih djela trgovine ljudima, trgovine drogom i oružjem, te moguća kršenja prava djece, kao najranjivije kategorije migranata. 

Imajući u vidu da su terorizam i ilegalne migracije zajedničke prijetnje, cilj ove Konferencije je da unaprijedi pravosudnu saradnju, kako bi njena svrha bila u potpunosti ostvarena, te da osnaži razmjenu iskustava i izgradi nova partnerstva koja će pronaći praktična rješenja. 

U tom pravcu, Crna Gora je pouzdan saradnik u pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima državama regiona, članicama Evropske unije, Sjedinjenim Američkim Državama, Turskoj i svim drugim državama sa kojima dijeli brigu o suzbijanju ovog fenomena.

Zato predlažem da iskoristimo zajedničke instrumente i mreže koje nam stoje na raspolaganju, te da radimo zajedno u duhu partnerstva, učeći jedni od drugih.

Uvjerena sam da cemo na kraju ove Konferencije biti saglasni u jednoj usmenoj deklaraciji da

Mi, najvisi predstavnici pravosuđa u međunarodnoj zajednici:
 
pozdravljamo posvećenost univerzalnim vrijednostima koje zajedno njegujemo,

potvrđujemo nedvosmislenu podršku  strateškoj perspektivi očuvanja međunarodnog mira i stabilnosti i
 
priznajemo da je u cilju postizanja rezultata u borbi protiv terorizma, ilegalnih migracija i nasilnog ekstremizma, naš doprinos ključan u sprovođenju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda i unaprjeđenju pravosudne saradnje. 

Zahvaljujem na pažnji.
 


Kabinet predsjednice