Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore učestvovala na Okruglom stolu posvećenom zaštiti prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku i upravnom sporu

Govor predsjednice Medenice

25. 04. 2019.

Uvažena predsjednice Upravnog suda Crne Gore, gospođo Lakočević,
Draga zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom, gospođo Pavlićić,
Poštovana koleginice Otočan,
Draga Ivona,
Uvažene sudije, dragi gosti, dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je što sam danas ponovo sa vama na Konferenciji o primjeni ustavnog prava svakog pojedinca, odnosno zaštiti prava stranke na suđenje u razumnom roku u upravnom sporu.

Posebno me raduje, što je Upravni sud Crne Gore prepoznao potrebu da aktuelizuje ovo pitanje, koje je nametnula praksa, što potvrđuje snažnu opredijeljenost ovog suda da u sistemu jedinstvene zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, značajno doprinese.

U tom pravcu, dragocjena je Analiza uvažene sudije Sanje Otočan, koja pruža vjerodostojan i jasan pregled nacionalne legislative i prakse, kao i uporednih rješenja. 

Prekomjerna dužina trajanja pоstupka, neujednačena sudska praksa i neizvršenje presuda Upravnog suda narušavaju imperativ pravne sigurnоsti i time direktno podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti u sudstvo.

Zahtjev efikasnosti postupka strogo zahtijeva konstantno stručno usavršavanje, razmjenu prakse sa kolegama, posjedovanje vještina, i onu najveću – praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i usvajanje svih relevantnih standarda. Na sve to, upozorava i ova Analiza.

Kada je riječ o razumnom roku, uvijek ističem i da kratki rokovi nijesu uvijek garancija dobre pravde. Evropski sud je stava da član 6 Konvencije propisuje vremensku efikasnost sudskih postupaka, ali garantuje i opšte načelo dobrog vršenja pravde, koje ima veći domet od načela razumnog roka i može opravdati izbog manje brzih, ali pravednijih postupaka. 

Upravni spor po svojoj prirodi, je od specifičnog značaja za svakog građanina. Naime, u upravnom sporu, građanin se okreće ka sudskoj vlasti kako bi ona ispitala zakonitost akata druge grane vlasti, odnosno javnopravnih organa.

Kao što znamo, značaj djelovanja Upravnog suda se od njegovog uspostavljanja konstantno razvijao, uporedo sa povećanjem broja tužbi građana, što nas dovodi do preispitivanja postojećih zakonskih rješenja, ali i prakse u cilju unaprjeđenja efikasnosti upravnog pravosuđa.

Mogućnost rješavanja upravnog spora bez rasprave u određenim slučajevima, koja bi bitno uticala na efikasnost postupka pred sudom, je pitanje koje je od značaja za preispitivanje postojećeg zakonskog okvira u ovoj oblasti.

Edukacija državnih službenika koja postupaju u upravnim postupcima o Konvenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava u vezi poštovanja člana 6 Konvencije, je jedna od preporuka iz Analize, odnosno potreba koju je takođe prepoznao i Vrhovni sud Crne Gore.

Podsjetiću, Vrhovni sud Crne Gore je izradio Analizu presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru, u cilju sagledavanja uticaja ovih presuda na crnogorski pravni poredak i identifikovanja uočenih problema u praksi.

Tako smo analizirali i presude koje se odnose na povredu prava na pravično suđenje iz člana 6 Konvencije, u upravnom sporu.

Naime, Evropski sud za ljudska prava je u četiri predmeta protiv Crne Gore  utvrdio povrede člana 6 stava 1 Evropske konvencije zbog prekomjerne dužine trajanja upravnog postupka, tj. zbog propusta organa vlasti da djeluju u skladu sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i vremenskim rokovima. U ovim predmetima, Sud nije smatrao da su bili toliko kompleksni da bi opravdali toliku dužinu trajanja postupka, pozivajući se na temeljne principe za ocjenu dužine trajanja postupka, koje je Veliko vijeće prvi put zauzelo u presudi Fridlender protiv Francuske, koji je takođe bio predmet upravne prirode.

Posebno ističem, da Vrhovni sud Crne Gore prilikom odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje u vezi povrede prava na suđenje u razumnom roku u upravnim, ali i drugim predmetima, redovno primjenjuje ove stavove Evropskog suda.

Vjerujem da će nam Analiza, koja će biti danas predstavljena, i relevantni stavovi iz presuda Suda u Strazburu pomoći da preduprijedimo dalja kršenja prava građana, poštujući princip da svako ima pravo na konačnu odluku u građanskim stvarima i obavezama u razumnom roku, i da ćemo u tom cilju uložiti dodatne napore na unaprjeđenju efikasnosti upravnog postupka i upravnog spora, naročito uz primjenu meritornog odlučivanja u ovim postupcima.

Takođe, nadam se da će radna grupa za izmjenu Zakona o upravnom sporu pronaći dobro zakonodavno rješenje, koje će utvrditi balans između dobrog vršenja pravde i poštovanja rokova u postupku.

U to ime, zahvaljujem na pažnji, nadam se da ćete imati uspješnu Konferenciju.

Dozvolite da svima uputim iskrene čestitke u susret predstojećim vjerskim praznicima i poželim da Praznik rada provedete u miru, ali i da se uskoro vratite predmetima koji vas čekaju u sudu.

Kabinet predsjednice





Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore sa Godišnje konferencije za medije

Predstavljanje Izvještaja o radu Vrhovnog suda Crne Gore i Izvještaja o radu svih sudova

24. 04. 2019.

Poštovani predstavnici medija,
uvažene sudije, dame i gospodo,

Imam posebnu čast i zadovoljstvo podijeliti sa vama Izvještaj o radu Vrhovnog suda Crne Gore i izvještaj o radu svih sudova u Crnoj Gori.

Trenutak za ocjenu rezultata sudova u prethodnoj godini je prilika da se podsjetimo ključnih principa sudske vlasti koji su u osnovi pravosuđa svake moderne i demokratske države: nezavisnost i samostalnost, odgovornost, transparentnost, integritet, moralni autoritet, uz iskazivanje visokog kvaliteta u radu, kao i ponašanja, bliskog idealu.

Svjesni smo da nijedan predmet po svom značaju nije "mali" za sud. Naprotiv, svi postupci predstavljaju prelomne trenutke u životima građana, ili su od bitnog značaja za društvo. Zbog primarne uloge sudstva u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, opravdano smo pod posebnim režimom praćenja od strane javnosti i zbog toga smo i danas ovdje.

Vršenje sudijske funkcije je prvenstveno naš izbor, a zatim je postao i izbor naših porodica, zbog čega smo još više odgovorni prema građanima i Državi, u čije ime vršimo funkciju.   

Zato, želim svim građanima Crne Gore danas predstaviti stanje u sudskoj vlasti, prema sprovedenim aktivnostima, koje konstantno razvijamo i koje ćemo razvijati u narednom periodu, a sa posebnom pažnjom i rezultate u oblastima od značaja za pregovarački proces Crne Gore u Evropskoj uniji.

Prethodna sudijska godina je bila izuzetno radna, dinamična i praćena pozitivnom statističkom slikom, naročito kada su u pitanju kvalitet rada, dužina trajanja postupka pred sudom i kaznena politika, koju su kreirali krivični sudovi.

Crnogorski sudovi su 2018. godinu počeli sa 40.781 predmeta, primili 98.786, završili 97.696, dok je ostalo neriješeno 38.971 predmeta, ili 28,52%. Dakle, sudovi su imali ukupno u radu 139.567 predmeta.

Priliv predmeta je bio manji u odnosu na izvještajnu 2017. godinu za 2,81%, a broj riješenih predmeta veći za 6,89%. Broj riješenih predmeta je u značajnom porastu, imajući u vidu da je broj riješenih predmeta u izvještajnoj 2017. godini bio veći u odnosu na izvještajnu 2016. godinu za 0,95%.

Prosječni mjesečni priliv po sudiji je iznosio 33,33 predmeta godišnje, a prosječna opterećenost po sudiji je bila 553,31 predmet, od čega je 395,53 završeno. Broj nezavršenih predmeta po sudiji je 157,78 na godišnjem nivou.

Kada je u pitanju kvalitet rada sudova, nastavljen je pozitivan trend konstantnog unaprjeđenja kvaliteta sudskih odluka. Posmatrano u brojkama -  75,33% odluka je potvrđeno, 16,21% je ukinuto po žalbama, dok je 4,24% djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto. Kao potvrda uspješnim rezultatima, svjedoči i podatak da je kvalitet rada ocijenjen kao najbolji u izvještajnoj 2017. godini, kada je zabilježen procenat povrđenih sudskih odluka - 72,62%. U izvještajnoj 2018. godini, procenat potvrđenih odluka je veći za 2,71%, a procenat ukinutih odluka je manji za 0,76%.

Osnovni sudovi su imali blago smanjenje priliva parničnih predmeta u odnosu na izvještajnu 2017. godinu, s obzirom na to da je tokom 2018. godine primljeno ukupno 22.416 predmeta, ili 3,51% manje, dok je krivičnih predmeta primljeno 3.322, što je manje za 18 predmeta u odnosu na 2017. godinu. Stopa ažurnosti, odnosno priliv predmeta u odnosu na broj riješenih predmeta kod osnovnih sudova je iznosila 98.2%.

Viši sudovi su u odnosu na priliv završili 98,72%, pri čemu je ukupan broj neriješenih predmeta veći za 206 predmeta u odnosu na njihov broj na kraju 2017. godine. U višim sudovima, u 58,84% predmeta su postupci završeni u roku do tri mjeseca, računajući sve predmete u radu, odnosno ukupan broj riješenih predmeta.

Specijalizovano odjeljenje u Višem sudu u Podgorici, koje je nadležno za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina je imalo ukupno u radu 84 predmeta, od kojih je riješeno 32 predmeta, a ostalo neriješeno 52, odnosno 61,90%.

Kada je riječ o krivičnim postupcima u Specijalizovanom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, smatram da se ne može tolerisati dužina trajanja postupka u krivičnim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, ali ponavljam da su rezultati sudstva u toj oblasti ograničeni, iz razloga koji su već poznati javnosti.

Privredni sud Crne Gore je bio ažuran i završio 95,89% predmeta u odnosu na priliv, a u odnosu na ukupan broj predmeta u radu, ostalo je neriješeno 22,81% predmeta. Prosječno trajanje postupka pred ovim sudom iznosi 90,19 dana, a postupak traje u najvećem broju predmeta do 3 mjeseca (67,73%). U svega 0,07% (2 predmeta), odluke su izrađene van zakonskog roka.

Upravni sud Crne Gore je u izvještajnoj godini imao priliv od 9.196 predmeta, što u odnosu na prethodnu godinu čini smanjenje od 39,50% ili 3.632 predmeta manje. Uočeno je da je u 2018. godini, ovaj sud riješio više predmeta - ukupno 9.535, što čini 49,60%. U poređenju sa ukupnim prilivom, stopa ažurnosti ovog suda je 96,44%. Kada je u pitanju kvalitet odluka, potvrđeno je 96,86% odluka, a ukinuto svega 3,05% odluka.

Ovaj sud se u izvještajnoj godini "oporavljao" od eksternog šoka koji je pretrpio 2017. godine, kada je nastupio značajan priliv predmeta (12.828), koji je uzrokovan tužbama stranaka radi ostvarenja socijalnih naknada po osnovu rođenja troje ili više djece.

Apelacioni sud Crne Gore je tokom 2018. godine, imao ukupno 2.538 predmeta u radu, od kojih je 90,31% riješenih, odnosno svega 9,69% neriješenih u odnosu na ukupan broj predmeta u radu. Kvalitet odlučivanja je iskazan kroz 81,00% potvrđenih i 11,00% ukinutih odluka.

Vrhovni sud Crne Gore je u izvještajnoj godini, primio ukupno 7.572 predmeta, odnosno imao u radu ukupno 8.013 predmeta, što predstavlja najveći broj predmeta u radu, u statističkoj istoriji najvišeg suda. U odnosu na godišnji priliv riješeno je 95,13% predmeta, ostalo nezavršeno 796 predmeta, a na današnji dan svega 24 predmeta.

U odnosu na izvještajnu 2017. godinu, priliv predmeta je povećan za 70% (4.457 predmeta), a ukupan broj predmeta u radu je povećan za 71.1% (4.683 predmeta).

Prosječno trajanje postupka pred Vrhovnim sudom Crne Gore iznosi 43 dana. U najvećem broju predmeta - 6.408, postupak je trajao do tri mjeseca.

U svim sudovima, odluke su rađene u zakonskom roku, odnosno samo 0,6% odluka je urađeno van zakonskog roka u složenim predmetima, što je na nivou izvještajne 2017. godine, i u skladu sa politikom opredjeljenja suda u pogledu obezbjeđivanja efikasnog i djelotvornog sudskog postupka. Od svih odluka koje su izrađene van zakonskog roka, kod osnovnih sudova je 0,85% takvih odluka, a kod viših sudova 0,59%.

Posmatrajući dužinu trajanja postupka na nivou svih sudova, 56,46% predmeta je riješeno do 3 mjeseca, 14,71% je riješeno do 6 mjeseci, 8,05% do 9 mjeseci, 8,72% do godinu, dok je u 12,06% predmeta postupak trajao duže od godinu dana.

Sudovi za prekršaje su u 2018. godini imali ukupno u radu 108.697 predmeta, od čega 58.416 ili 53,74% u PP postupku, 48.145 ili 44,29% u izvršnom (IPS postupku) i 2.136  ili 1,97% u postupku po žalbi (PŽP).

Sudovi za prekršaje su izvještajnu godinu počeli sa 35.963 predmeta prenijetih iz 2017. godine (12.538 PP i 23.425 IPS), dok su u 2018. godini primili 72.734 novih predmeta (45.878 PP, 24.720 IPS i 2.136 PŽP).

Na kraju godine bilo je riješeno 65.793 ili 60,53% predmeta, 139 predmeta je bilo administrativno vraćeno ili 0,13%, 5.023 ili  4,62% ustupljeno, dok je ostalo  neriješeno  37.742 ili 34,72% predmeta. Stopa ažurnosti na nivou svih sudova za prekršaje iznosila je 90,45.

Najviše je bilo u radu predmeta iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i to 40.969 ili 70,13%. Takođe, značajniji procenat u strukturi čine i predmeti iz oblasti Zakona o javnom redu i miru (3.383 ili 5,79%), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (2.035 ili 3,49%), Zakona o PDV-u (2.919 ili 5%), kao i Zakona o sprječavanju korupcije (562 ili 0,96%), dok na sve ostale oblasti (8.548 predmeta) otpada preostalih 14,63%.

U postupku izvršenja novčanih kazni i troškova postupka naplaćeno je ukupno 4.366.439,09 eura. Izvršeno je 324 kazni zatvora u trajanju od ukupno 5.512 dana.

Stopa ažurnosti Višeg suda za prekršaje Crne Gore je 97.98 %, a u odnosu na 2017. godini broj predmeta po žalbi u Višem sudu za prekršaje Crne Gore je ostao skoro na istom nivou,

Prema CEPEJ standardima, Crna Gora ima 51,3 sudiju na 100.000 stanovnika.

Navedeni broj može uticati na stvaranje mišljenja da Crna Gora ima veliki broj sudija, međutim, potrebno je istaći da nijedna zemlja u Evropskoj uniji nema toliki broj predmeta po sudiji, koliko imaju sudije u Crnoj Gori.

Primjenjujući CEPEJ standarde o broju sudija na 100.000 stanovnika, možemo izvesti zaključak da broj starih predmeta (stariji od 3 godine, po inicijalnom aktu) - 3.081 na 100.000 stanovnika iznosi 0,03, što ni u kojem slučaju ne može predstavljati povod za brigu kada je u pitanju efikasnost sudova.

U cilju boljeg razumijevanja funkcionisanja pravosuđa u Crnoj Gori, potrebno je istaći sljedeće činjenice: u Crnoj Gori ima ukupno 1.160 zaposlenih (sudije+administracija). Na početku izvještajne godine, ukupno je neriješen 40.781 predmet. U izvještajnoj godini, ukupno je riješeno 97.696 predmeta, riješeno je 30.477 zaostalih predmeta, a ostao neriješen na kraju izvještajne godine 38.971 predmet. Koeficijent protoka predmeta je 2,51. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta iznosi 145,60 dana, a stopa efikasnosti je 84,22. Ukupan broj zaostalih predmeta je 10.304, vrijeme potrebno za rješavanje ukupnog broja zaostalih predmeta u mjesecima iznosi 8,49.

Zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kao i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku se ostvaruje u sudskom postupku, a na način i pod uslovima propisanim Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su zahtjev za ubrzanje postupka (kontrolni zahtjev) i tužba za pravično zadovoljenje.

U 2018. godini sudovi su imali u radu 346 kontrolnih zahtjeva, od čega je riješeno 336, dok je neriješenih ostalo 10. Broj kontrolnih zahtjeva je na nivou izvještajne 2017. godine.

Pravo na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, stranka može ostvariti u postupku pred Vrhovnim sudom Crne Gore.

Vrhovni sud Crne Gore je u prethodnoj godini primio 66 predmeta po tužbi za pravično zadovoljenje, dok je imao ukupno u radu 69 predmeta. Od ukupnog broja predmeta u radu, riješena su 63 predmeta, a neriješeno je 6 predmeta, ili svega 8,7%. Kada je u pitanju način odlučivanja suda, 12 tužbi je odbijeno, 11 tužbi je odbačeno, a na drugi način je riješeno 12 predmeta, u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama. U 28 predmeta je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, pa je na ime naknade nematerijalne štete dosuđeno ukupno 41.500,00 eura, koji iznos je nešto niži od iznosa dosuđenog u izvještajnoj 2017. godini - 42.700,00 eura.

Postupak po tužbama za pravično zadovoljenje traje u prosjeku - 44,71 dan.

Na osnovu navedenih podataka, može se uočiti blago povećanje predmeta u radu, imajući u vidu da je u izvještajnoj 2017. godini, Vrhovni sud Crne Gore imao ukupno u radu 54 predmeta ove vrste.

Besplatnu pravnu pomoć građani sve više koriste. Naime, u izvještajnoj godini, na ime troškova angažovanja advokata u postupku pružanja besplatne pravne pomoći, pred nadležnim sudovima je utrošeno ukupno 169.586,708 eura.

Imajući u vidu podatak da se više od polovine sudskih postupaka (56,46%) okonča u periodu do 3 mjeseca, i dovodeći ga u vezu sa podatkom o broju potvrđenih sudskih odluka (75,33%), može se zaključiti da je uspostavljen fer odnos između dužine trajanja postupka i visokog kvaliteta rada. Navedeni indikatori su od vitalnog značaja za sudstvo, jer direktno pokazuju kako sudovi obezbjeđuju, poštuju i štite pravo građana na suđenje u razumnom roku i kvalitetnu sudsku odluku u njihovim pravnim stvarima.

U 2018. godini, Vrhovni sud Crne Gore je bio i biće posvećen ujednačavanju sudske prakse nižestepenih sudova, poštovanju prava na suđenje u razumnom roku i drugih konvencijskih prava, kao i razmatranju pitanja od značaja za rad sudova i vršenje sudske vlasti.

Zbog toga, je u Vrhovnom sudu Crne Gore i dalje veliki teret rada i odgovornosti na Odeljenju sudske prakse i Odeljenju za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije. Rad ovih odeljenja odlučujuće doprinosi jačanju pravne sigurnosti, jedinstvenoj primjeni zakona od strane sudova, ali i harmonizaciji nacionalne sudske prakse sa praksom Suda u Strazburu.

Projekat AIRE Centra iz Londona, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, kao i Horizontalni program Savjeta Evrope i Evropske unije, značajno pomažu realizaciju ključnih aktivnosti ovih odjeljenja i unaprijed se radujemo nastavku saradnje u periodu koji je pred nama.

Na unutrašnjem planu, u posljednje tri godine rad najvišeg suda u državi karakteriše trend konstantnog rasta priliva predmeta u Građanskom odjeljenju, dok je Upravno odjeljenje imalo priliv predmeta kakav do sada nije registrovan u našoj statističkoj istoriji. Samo u 2018. godini, priliv predmeta je uvećan za 70 % u poređenju sa izvještajnom 2017. godinom.

U Krivičnom odjeljenju su nastavljene aktivnosti na sagledavanju i ujednačavanju kaznene politike, koje će se dodatno pojačati u 2019. godini. U tom pravcu, sačiniće se Analiza kaznene politike za najteža krivična djela u praksi i u skladu sa nalazima te analize, preduzimaće se adekvatni koraci.

U prethodnih pet godina predsjedavanja Vrhovnim sudom Crne Gore, unaprijeđeni su rezultati rada u svim vitalnim oblastima sudstva - kako na unutrašnjem planu u organizaciji Vrhovnog suda, tako i u odnosima sa drugim sudovima i javnošću. Na internacionalnom planu, danas je Vrhovni sud Crne Gore član ili posmatrač svih relevantnih sudskih međunarodnih tijela, čije aktivnosti se cijene sa posebnim poštovanjem. Naročito izdvajam učešće Vrhovnog suda u Mreži predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, Mreži predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Jugoistočne Evrope, kao i u Mreži najviših sudova pri Evropskom sudu za ljudska prava i izuzetnu saradnju koju smo ostvarili sa predsjednikom Evropskog suda, gospodinom Rajmondijem.

Nepokolebljivi su rezultati ostvareni u oblasti efikasnosti svih sudova, sprovođenja reforme institucionalnog okvira sudova, kao i novih rješenja u sistemu odgovornosti sudija, etike, a značajno je pojačan rad u oblasti primjene standarda konvencijskog prava u praksi nacionalnih sudova.

Kada je riječ o transparentnosti rada Vrhovnog suda Crne Gore, već duže vrijeme u našoj praksi sudske odluke nijesu jedini način komuniciranja sa javnošću, zbog čega smo sproveli brojne aktivnosti na unaprjeđenju nivoa otvorenosti najvišeg suda u državi i time podsticali nižestepene sudove na slične akcije.

Pored toga, prepoznali smo da je u ovoj godini pravi momenat da saradnju sa medijima, kroz koju ćemo prenositi informacije o radu sudstva građanima, uzdignemo na viši nivo i donijeli Komunikacioni protokol sudova. Očekujemo da će primjena ovog dokumenta i njegovi mehanizmi uskoro otpočeti, o čemu ćemo vas blagovremeno obavijestiti.

I da zaključim, sudstvo je bilo i biće posvećeno ispunjavanju svih ključnih principa koje ga čine vlašću, ali, ne može realizovati sve aktivnosti bez podrške drugih aktera u državnom i međunarodnom sistemu, u kojem je svaki sudija više učen nego dosjetljiv, više poštovan nego omiljen i više obazriv nego samopouzdan.

Zahvaljujem svim sudijama Vrhovnog suda Crne Gore i svim sudijama u Crnoj Gori, kao i našoj sudskoj administraciji na predanom, profesionalnom i savjesnom radu. Posebno zahvaljujem predsjednicima sudova, koji su u prethodnoj godini i tokom ranijih godina, vodili sudove i stvarali uslove za obezbjeđenje kvalitetne pravde građanima.

Zahvaljujem na pažnji.



 
VIDEO: ♠ 24-04-2019-mediji24042019.mp4 ♠

 

 
 Kabinet predsjednice 
 





Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore učestvovala na predstavljanju Inicijative

Govor predsjednice Vesne Medenice

24. 04. 2019.

Poštovani vrhovni državni tužioče, gospodine Stankoviću,
uvaženi potpredsjedniče Vlade i ministre pravde, gospodine Pažin,
Vaše ekselencije, gospodo Orav i Kogali Makavi,

Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime Vrhovnog suda Crne Gore i u svoje lično ime, povodom predstavljanja inicijative "Jednak pristup djeteta pravdi".

Zaštita prava djeteta je tema kojoj se uvijek odazivam sa posebnim entuzijazmom, jer vjerujem da konkretnim aktivnostima možemo zajedno doprinijeti sveobuhvatnijoj zaštiti i kvalitetnoj promociji prava djece u Crnoj Gori, a uz pomoć ovakvih inicijativa i šire.

Trideset godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta je poziv da se najodgovorniji predstavnici pravosuđa i svi odrasli ljudi zapitaju šta smo to uradili za naše ugrožene članove društva, kojima je potrebna naša posebna briga i zaštita. Jesmo li mogli više i jesmo li mogli bolje u ime Države koja ima jasne obaveze, uključujući i obaveze prema djeci?

Prije nego pokušam dati odgovor na ovako složeno pitanje, želim ukazati da Vrhovni sud Crne Gore čini sve što je u njegovoj moći da unaprijedi koncept zaštite prava djeteta, uključujući i kreiranje adekvatnog prostora u sudu, kako za djecu koja su u sukobu sa zakonom, tako za djecu koja su u kontaktu sa zakonom.

Vrijeme je od posebnog značaja u predmetima koji se odnose na djecu, jer uvijek postoji opasnost da svako kašnjenje može rezultirati odlučivanjem Evropskog suda za ljudska prava o povredi prava na pravično suđenje. Drugi faktor koji je podjednako važan, je način omogućavanja učešća djeteta u sudskom postupku.

Po prirodi, djeca se ne mogu nositi sa složenošću pravosudnog sistema, zbog čega naša uloga još više dolazi do značaja. Zato, ne dozvolimo da postoje barijere u pristupu djeteta pravdi i prilagodimo naše profesionalno ponašanje djeci. Sudije, državni tužioci, branioci, policajci, socijalni radnici moraju slušati djecu, jer imaju pravo da izraze svoje mišljenje, pri čemu se u svakom trenutku moraju osjećati sigurno, prijatno i uvaženo. Svjesni smo da to nije lak zadatak, i da moramo rigidne pravne procedure pojednostaviti dječijem uzrastu i stepenu zrelosti, ali je to naš sadašnji okvir djelovanja, koji moramo oslikati bojama djeteta. 

Dijete, koje je više puta ispitivano na sudu, kao oštećeni i svjedok krivičnih djela, može lako pomisliti da mu sistem ne vjeruje i da nema podršku odraslih. Pri tome, treba naglasiti da su u praksi najčešće zastupljena krivična djela različitih vrsta nasilja nad djecom i maloljetnicima, uključujući seksualno nasilje. U takvoj atmosferi, moramo uložiti djelotvorne napore na kreiranju posebnog prostora u sudu, u kojem će sa djetetom boraviti samo sudija i stručno lice. Imajući u vidu postojeće stanje u trenutnoj infrastrukturi sudstva, naši napori se graniče sa maštom.

Gospodine Kogali Makavi,
 
na moje zadovoljstvo, imali smo priliku da se nekoliko puta sretnemo u posljednjih mjesec dana i razmjenjujemo ideje o unaprjeđenju sistema zaštite djece u Crnoj Gori. U to ime, dozvolite da još jednom pozdravim sve aktivnosti nosilaca Inicijative "Jednak pristup djeteta pravdi" i unaprijed obećam da će sudstvo organizovati svoj sistem, jer zajedno dijelimo brigu za dobrobit djece i činimo dodatne napore kako bi obezbijedili kvalitetniji pristup djece pravdi, koji će ih sačuvati od preranog odrastanja.

Zahvaljujem na pažnji, i učesnicima želim uspješno predstavljanje Inicijative.
 

Kabinet predsjednice






Panel diskusija o organizovanom kriminalitetu

Fakultet pravnih i humanističkih nauka na Univerzitetu Donja Gorica; 17.04.2019.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je učestvovala na panelu o organizovanom kriminalitetu na Fakultetu pravnih i humanističkih nauka, na Univerzitetu Donja Gorica, koji je održan za studente osnovnih i postdiplomskih studija, u cilju predstavljanja dostignuća i izazova u radu crnogorskog pravosuđa, tužilaštva i policije, kao i ostalih značajnih aktera kada je u pitanju oblast borbe protiv organizovanog kriminaliteta i implementacija evropskih standarda.
 
U obraćanju studentima, predsjednica je govorila o sprovedenim reformama u pravosuđu, kaznenoj politici sudova, ostvarenim rezultatima koji su od odlučujućeg značaja za napredak Crne Gore u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i poštovanju  ljudskih prava i osnovnih sloboda u krivičnom postupku, sa posebnim osvrtom na svrhu kažnjavanja organizovanih kriminalnih grupa. Predsjednica je naglasila da borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva kontinuiran rad, te da je u represiji ove vrste kriminala ključna primjena instituta oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Učešćem predsjednice Medenice na panelu je nastavljena uspješna saradnja Vrhovnog suda Crne Gore i Univerziteta Donja Gorica. Pored predsjednice Medenice, na panelu su govorili i vrhovni državni tužilac, gospodin Ivica Stanković, direktor Uprave policije, gospodin Veselin Veljović i predsjednik Advokatske komore Crne Gore, gospodin Zdravko Begović.
 

 
Kabinet predsjednice

 





Sastanak sa predstavnicima Granskog sindikata sudstva Crne Gore

16.04.2019.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica je na zahtjev Granskog sindikata sudstva Crne Gore održala sastanak sa njihovim predstavnicima.
 
Sastanku su prisustvovali gospodin Nikola Ćipović, predsjednik sindikata sudstva, gospodin Dejan Đukić, predsjednik sindikata Osnovnog suda u Podgorici, gospodin Milenko Šušić, predsjednik sindikata Osnovnog suda u Nikšiću i gospođa Biserka Ivanović, predsjednica sindikata Višeg suda u Podgorici.
 
Tokom jučerašnjeg susreta sa predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore, razmijenjena su mišljenja o problemima zaposlenih u grupi poslova "D", konkretno savjetnika i namještenika, koji nijesu dobili uvećanje zarade na koeficijent u iznosu od 0.45%, odnosno određenim rješenjima utvrđenim važećim Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Razgovaralo se i o zajedničkom nalaženju mogućnosti rješavanja pitanja statusa savjetnika u sudstvu, polazeći od značaja i odgovornosti posla koji obavljaju, ali i o povećanju zarada ukupne sudske administracije.
 
Povodom pokrenutih inicijativa za izmjene Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i tim povodom već formiranih radnih grupa, sindikalni predstavnici su upoznali predsjednicu Medenicu sa namjerom da sindikat svojim predlozima u vezi ovih aktivnosti doprinese u dijelu svojih nadležnosti unaprjeđenju postojećih normi. Posebno je ukazano na potrebu izrade novog, posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u sudstvu.
 
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je podržala aktivnosti Granskog sindikata sudstva Crne Gore i iskazala spremnost da se uključi u rješavanje pitanja u pogledu zarada zaposlenih u grupi poslova  "D", te da će shodno svojim nadležnostima obaviti razgovor sa ministrom pravde, gospodinom Zoranom Pažinom, sa posebnim akcentom na član 22 stav 1 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
 
Dogovoreno je i da se dostavi nacrt posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u sudstvu, pa da se nakon toga formiraju dva pregovaračka tima sastavljena od članova Sudskog savjeta i Granskog sindikata sudstva Crne Gore, radi njegovog potpisivanja.
 
Predstavnici Granskog sindikata sudstva su takođe informisali predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore i o preduzetim aktivnostima za organizovanje prvih rekreativno-sportskih susreta zaposlenih u sudstvu, planiranih za septembar 2019. godine.
 
Kabinet predsjednice