Konferencija "Zaštita prava na suđenje u razumnom roku i pravni ljekovi u upravnom sporu"

Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice

12. 12. 2018.



Uvažena predsjednice Upravnog suda Crne Gore, gospođo Lakočević,

Poštovana šefice Programske kancelarije Savjeta Evrope, gospođo Longo,

Cijenjena predsjednice Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, gospođo Danilović,

uvažene sudije, dragi gosti, dame i gospodo,
 
Zadovoljstvo mi je što sam danas sa vama na konferenciji o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i pravnim ljekovima u upravnom sporu.  

Prekomjerna dužina trajanja pоstupka, neujednačena sudska praksa i neizvršenje pravоsnažnih sudskih оdluka narušavaju imperativ pravne sigurnоsti, i time direktno podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti u sudstvo. 

Crnogorsko sudstvo se uspješno izborilo sa reformom pravosuđa, u čijem je fokusu efikasnost postupka. Međutim, naša pravosudna borba još uvijek traje, budući da je pred nama rješavanje daljih izazova na polju efikasnog sprovođenja pravde. 

Zahtjev efikasnosti postupka ima svoju cijenu: konstantno stručno usavršavanje, razmjena prakse sa kolegama, posjedovanje raznih vještina, i onu najveću – praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i usvajanje svih relevantnih standarda.

Kada je riječ o razumnom roku, na početku treba podsjetiti i da kratki rokovi nijesu uvijek garancija dobre pravde. Evropski sud u tom pogledu ističe da član 6 Konvencije propisuje vremensku efikasnost sudskih postupaka, ali garantuje i opšte načelo dobrog vršenja pravde, koje ima veći domet od načela razumnog roka i može opravdati izbor manje brzih, ali pravednijih postupaka.   

Upravni spor po svojoj prirodi je od specifičnog značaja za svakog građanina. Naime, u upravnom sporu, građanin se okreće ka sudskoj vlasti kako bi ona ispitala zakonitost akata druge grane vlasti, odnosno javnopravnih organa. 

Istinska reforma našeg upravnog pravosuđa je započela prije 14 godina, kada je Upravni sud Crne Gore osnovan zakonom, a nastavila se izmjenom zakonodavstva i istaknutom težnjom za primjenom standarda evropskog prava u našoj sudskoj praksi. 

U isto vrijeme, uloga sudske vlasti je evoluirala, a broj tužbi građana se znatno povećao, što je dovelo i do preispitivanja raspona uloge sudske vlasti u nadzoru izvršne vlasti. 

Zato, danas sudski postupak pruža svojevrsni demokratski prostor gdje se razmjenjuju argumenti između javnosti i vlasti o pitanjima od važnosti za ostvarenje njihovih prava, obaveza i pravnih interesa. 

U tom kontekstu, već neko vrijeme smo svjedoci velikog priliva predmeta u Upravni sud Crne Gore, što dodatno učvršćuje naše uvjerenje da građani vjeruju crnogorskom sudstvu.

Evropski sud za ljudska prava je u četiri predmeta protiv Crne Gore  utvrdio povrede člana 6 stava 1 Evropske konvencije zbog prekomjerne dužine trajanja upravnog postupka, tj. zbog propusta organa vlasti da djeluju u skladu sa relevantnim domaćim zakonodavstvom i vremenskim rokovima. U ovim predmetima, Sud nije smatrao da su bili toliko kompleksni da bi opravdali toliku dužinu trajanja postupka, pozivajući se na temeljne principe za ocjenu dužine trajanja postupka, koje je Veliko vijeće prvi put zauzelo u presudi Frydlender protiv Francuske, koji je takođe bio predmet upravne prirode. 

Posebno ističem, da Vrhovni sud Crne Gore prilikom odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje u vezi povrede prava na suđenje u razumnom roku u upravnim, ali i drugim predmetima, redovno primjenjuje ove stavove Evropskog suda.

Vjerujem da ćemo iz naših predmeta pred Sudom u Strazburu izvući pouku i preduprijediti dalja kršenja prava građana, poštujući princip da svako ima pravo na konačnu odluku u građanskim stvarima i obavezama u razumnom roku, i da ćemo u tom cilju uložiti dodatne napore na unaprjeđenju efikasnosti upravnog postupka i upravnog spora, naročito uz primjenu meritornog odlučivanja u ovim postupcima.

Nadam se da će ova konferencija doprinijeti pronalasku odgovora na pitanje kako pronaći balans između dobrog vršenja pravde i poštovanja rokova u postupku. 

U to ime, zahvaljujem na pažnji, nadam se da ćete imati uspješnu Konferenciju. Dozvolite da vam u ovom lijepom ambijentu uputim iskrene čestitke u susret predstojećim praznicima, sa željama da se uskoro ponovo okupimo!
 
Budva, Hotel "Budva".
Kabinet predsjednice





Potpisan Memorandum o saradnji sa NF "Građanska alijansa"

11. 12. 2018.

U ime Vrhovnog suda Crne Gore, predsjednica Vesna Medenica, potpisala je danas Memorandum o saradnji sa Borisom Raonićem, predsjednikom NF “Građanska alijansa”.

Memorandumom je formalizovana saradnja između Potpisnica kako bi, kroz partnerski odnos, zajedno doprinijele efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti rada osnovnih sudova u Crnoj Gori prema svim građanima i građankama, bez obzira na njihovu nacionalnu, političku ili drugu pripadnost ili opredijeljenost, a u skladu sa  crnogorskim zakonodavstvom, dobrim praksama i preporukama Evropske unije.

Potpisivanju Memoranduma o saradnji prisustvovao je i Zoran Vujičić, pravni savjetnik u NF "Građanskoj alijansi".

Vrhovni sud Crne Gore će u daljem radu nastaviti da podržava rad predstavnika civilnog društva, koji konstruktivnim predlozima doprinose povećanju transparentnosti, odgovornosti i funkcionalnosti državnih institucija.

Tekst Memoranduma možete preuzeti u internet meniju "Memorandumi i protokoli".

 
Kabinet predsjednice





Međunarodni dan ljudskih prava

11. 12. 2018.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, učestvovala je na Konferenciji, koja se povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, održala u Podgorici, 10. decembra 2018. godine.
 
Tom prilikom, predsjednica je čestitala svim građanima i građankama Dan ljudskih prava i izrazila zahvalnost organizatorima što su ove godine okupili predstavnike vlasti i nevladinog sektora u čast proslave ovog praznika i 70 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
 
Predsjednica je istakla da Vrhovni sud Crne Gore, kao stožer ljudskih prava i osnovnih sloboda, uživajući svoj ustavni atribut najvišeg suda u državi, brižljivo prati primjenu svih unutrašnjih i međunarodnih dokumenata kojima se garantuju i štite ljudska prava i osnovne slobode.

U kontekstu prevencije nasilja nad ženama, predsjednica je sa zadovoljstvom konstatovala da smo u ovoj godini značajno doprinijeli zaštiti žena, kao oštećenih u krivičnim i prekršajnim postupcima, čime smo željeli učvrstiti njihovu volju da svoje pravo ne traže u tišini svog doma, već u domu pravde. 
 
U daljem izlaganju, predsjednica je navela da smo sa velikom pažnjom primili prvi GREVIO Izvještaj za Crnu Goru i osvrnula se na njegove ključne nalaze. Predsjednica je naglasila važnost GREVIO konstatacije da postoji hitna potreba za povećanjem svijesti kod nosilaca sudijske funkcije o svim oblicima nasilja obuhvaćenim Istanbulskom konfencijom. Pored toga, predsjednica je govorila i o daljem jačanju Službi za podršku svjedocima u sudovima, obukama za sudije, pravu na pristup pravdi oštećenima krivičnim djelom nasilje u porodoci ili u porodičnoj zajednici, zaštiti djece-svjedoka nasilja u porodici, prevenciji i represiji seksualnog nasilja nad djevojčicama, kao i o broju predmeta i broju izrečenih zaštitnih mjera u ovoj oblasti. Kada je riječ o kaznenoj politici, predsjednica je ponovila stav najvišeg suda u državi, koji u granicama svojih ovlašćenja, a poštujući načela samostalnosti i nezavisnosti sudova, dao preporuke sudijama krivičarima da je neophodno pooštriti kaznenu politiku. 
 
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je istakla da u pojedinim oblastima ima prostora za napredak, te da smo svjesni i sami da je potrebno uložiti još dosta napora kako bi ispunili složene zahtjeve Istanbulske konvencije, kao sveobuhvatnog međunarodnog ugovora u oboj oblasti.
 
"Državna dužnost poštovanja Univerzalne deklaracije, nas obavezuje da se borimo do iskorjenjavanja i posljednjeg stereotipa među pravosuđem, koji proces prati promjene u društvu, koje već uočavamo" - zaključila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica.
 
Kabinet predsjednice 
 





Usaglašene preporuke za unaprjeđenje zaštite djece od seksualnih prestupnika

07. 12. 2018.

Na inicijativu potpredsjednika Vlade Zorana Pažina i NVO "Udruženje Roditelji" održan je danas u Podgorici konsultativni sastanak, na kojem su predstavnici Vrhovnog suda Crne Gore, Ministarstva pravde, Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, "Udruženja Roditelji" i NVO "Građanska alijansa" razmatrali modele unapređenja sistema zaštite djece od seksualnih prestupnika.  

 

U uvodnom izlaganju predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica naglasila je bezrezervnu spremnost crnogorskog sudstva da, u okviru svojih nadležnosti, pruži maksimalan doprinos stvaranju bezbjednog, stabilnog i bezbrižnog okruženja za rast i razvoj djece u Crnoj Gori. 

 

Na sastanku su predstavljeni nalazi i zaključci sveobuhvatne Analize kaznene politike crnogorskih sudova u predmetima seksualnog nasilja nad maloljetnim licima, čiji su autori sudija Vrhovnog suda Radule Kojović i savjetnica u Vrhovnom sudu Ksenija Jovićević. 

 

Po riječima direktorice "Udruženja Roditelji" Kristine Mihailović, konsultativni sastanak je konkretan rezultat saradnje započete početkom godine, kada je dogovoreno da Ministarstvo pravde, Vrhovni sud Crne Gore i Vrhovno državno tužilašto Crne Gore zajedno sa nevladnim organizacijama analiziraju i predlože konkretne promjene u cilju dodatne zaštite djece od seksualnog nasilja, a na čemu će u narednom periodu imati i konkretne aktivnosti u skladu sa usvojenim preporukama.

 

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Nataša Radonjić saopštila je odlučnost Ministarstva pravde da, najprije kroz vođenje adekvatne kaznene evidencije osuđenih lica za krivična djela protiv polne slobode maloljetnih lica i propisivanjem zakonskih posljedica osude za ova krivična djela, doprinese efikasnijoj zaštiti djece od seksualnih prestupnika.

 

Učesnici sastanka su jednoglasno usvojili sljedeće konkretne preporuke za unapređenje pravne i institucionalne zaštite djece od svih oblika seksualnog nasilja:

 

- Crnogorsko zakonodavstvo uskladiti sa UN konvencijom o pravima djeteta i Lanzarote konvecijom Savjeta Evrope, kada je u pitanju značenje riječi dijete. 
 

- Razmotriti pooštravanje kazne za krivična djela nedozovoljene polne radnje i opravdanost novčane kazne za ta djela.
 

- Pozvati sudove da sa pojačanom pažnjom cijene sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti na strani okrivljenih. Kada se pojavi opravdana sumnja da je učinilac krivičnog djela protiv polne slobode iz „kruga povjerenja“ žrtve, preporučiti sudovima da takvu okolnost cijene kao otežavajuću prilikom odmjeravanja kazne.
 

- Obezbijediti efektivnu brzu zašitu žrtvi krivičnog djela protiv polne slobode u toku krivičnog postupka, i razmotriti prihvatanje člana 14. Lanzarote konvecije koji navodi da, kada su roditelji ili staratelji uključeni u njegovo seksualno iskorištavanje ili seksualno zlostavljanje, preduzimaju se postuci udaljavanja navodnog počinioca/ udaljavanje žrtve od njenog porodinog okruženja, a uslove i trajanje udaljavanja odrediti u skladu s najboljim interesima djeteta. 

 

- Jačati kapacitete stručnih službi u višim sudovima i Vrhovnom državnom tužilaštvu i prostorija u osnovnim sudovima u cilju unapređenja postupka "po mjeri djeteta".
 

- Uspostavljanje registra lica osuđenih za krivična djela protiv polne slobode prema maloljetnim licima.
 

- Organizovati za sudije i državne tužioce obuku posvećenu implementaciji Lanzarot konvencije Savjeta Evrope.
 


 

Kabinet predsjednice 






"Otvorena vrata": Studenti Pravnog fakulteta UCG u posjeti Vrhovnom sudu Crne Gore

06. 12. 2018.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, primila je 5. decembra 2018. godine dekana, dr Velimira Rakočevića, dr Darka Radulovića i studente Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u okviru aktivnosti "Otvorena vrata". Simboličan naziv ove inicijative upućuje na ozbiljnu namjeru Vrhovnog suda Crne Gore da omogući studentima da izbliza vide gdje se donose odluke koje utiču na živote stranaka u krivičnim, građanskim i upravnim postupcima, kao i da dobiju odgovore od najvišeg sudskog zvaničnika - predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, gospođe Vesne Medenice.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je sa oduševljenjem pozdravila studente, ističući da je srećna zbog toga što se crnogorsko sudstvo želi osloniti na pamet, snagu i pravničku vještinu mladih ljudi. Ukazala je da je u našim sudovima gotovo 40% mladih sudija, koji su većinom diplomirali na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, prisjećajući se svojih studentskih dana na tadašnjem Univerzitetu "Veljko Vlahović". Predsjednica je naročito pohvalila aktivizam studenata u izučavanju teme reforme crnogorskog pravosuđa i pozvala ih da uruče Biblioteci svoje radove i time postanu dio istorijata našeg sudstva. U daljem toku prijema, predsjednica je naglasila značaj tereta sudijske toge, osvrćući se na dosadašnje rezultate postignute u procesu pristupanja Evropskoj uniji, primjenu prakse Evropskog suda za ljudska prava od strane naših sudova, pristup pravdi, principe transparentnosti rada, jačanje povjerenja javnosti u rad sudova i savremena zakonska rješenja. Na kraju izlaganja, predsjednica je izrazila nadu da će studenti postati jednoga dana sudije i biti dobri tumači prava.

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dr Velimir Rakočević je sa ponosom istakao da su studenti Pravnog fakulteta predstavili oko 60 radova na studentskoj konferenciji, što potvrđuje dominaciju državnog Pravnog fakulteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja. Dekan Rakočević je podsjetio na dosljednu primjenu Memoranduma o saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore, čime se povezala teorija i praksa kroz funkcionalni model edukacije. "Poštujući crnogorsku pravnu tradiciju, u saradnji sa ključnim institucijama, kreiramo moderan i konkurentan program prava" - zaključio je dekan.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je poručila alumnistima da će vrata Vrhovnog suda Crne Gore ostati širom otvorena za sve studente koji požele da svoju pravničku karijeru započnu u sudovima.

Na kraju prijema, studentima Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore su uručene Monografije Vrhovnog suda Crne Gore sa posvetom.
 
Kabinet predsjednice 
 





Ostale informacije