Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore na Godišnjem savjetovanju sudija Republike Srbije

10. 10. 2019.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, prisustvuje Godišnjem savjetovanju sudija Republike Srbije: "Sudijski dani - 2019", na poziv v.f. predsjednika Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije, gospodina Dragomira Milojevića, koji se održavaju od 10. do 12. oktobra 2019. godine, u Vrnjačkoj Banji.

Tradicionalno, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je na svečanoj sjednici pozdravila prisutne sudije. Tom prilikom, predsjednica je govorila o višegodišnjim reformama pravosuđa, a naročito o značaju aktivnog učešća predsjednika sudova u reformskom procesu. Naglasila je samostalnost i nezavisnost sudova i sudija, koji su ključni za obezbjeđenje efikasnosti sudskih postupaka i kvalitet pravde, ukazujući na neophodnost podrške države i međunarodnih institucija. Na kraju, predsjednica je uputila poruku svim mladim sudijama da iskoriste znanje i iskustvo starijih kolega, kako bi izgradili svoj pravac na putu jačanja vladavine prava.
 
Pored aktuelnih pitanja o nezavisnosti i efikasnosti sudstva, stanju i položaju sudija i suda, u daljem toku Godišnjeg savjetovanja, sudije će razmatrati teme: "Izmjene Krivičnog zakonika", "Ujednačavanje sudske prakse u građanskoj materiji", "Praksa Evropskog suda za ljuska prava", "Borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma", "Porodično pravo" i "Djelotvornost vanrednih pravnih ljekova u upravnoj materiji".
    
U delegaciji Vrhovnog suda Crne Gore, koju predvodi predsjednica Medenica su i sudije Vesna Begović i dr Vesna Vučković. Na ovogodišnjem savjetovanju sudija Republike Srbije učestvuju sudije, visoki sudski zvaničnici iz regiona, eminentni pravni stručnjaci i međunarodni eksperti.
 
Kabinet predsjednice
 





Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore učestvovala na Regionalnom forumu "Stečaj"

Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice

07. 10. 2019.

Uvažene dame Danilović i Benedeti,
Cijenjeni predsjednici Panzani i Đorđeviću,
Poštovane sudije,
Dame i gospodo,
 
Zadovoljstvo mi je što imam priliku da otvorim regionalni forum na temu stečaja, koji okuplja predstavnike sudova u Crnoj Gori, Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj. U tom pravcu, zahvaljujem sudiji Benedeti, koja je u okviru projekta EUROL II prepoznala prostor za razmatranje ove značajne i kompleksne teme.
 
Na početku, želim da istaknem da se opterećenje stečajnim predmetima u praksi moraju posmatrati u istorijskom ekonomsko-socijalnom kontekstu naše države. Naime, u privrednom ambijentu zemalja u tranziciji, došlo je do prelaza oblika uređenja nad privrednim društvima – iz državne u privatnu svojinu, a mnoge kompanije u tom novom okruženju nijesu postigle željeni ekonomski efekat. Nakon završene transformacije jednog oblika preduzeća u drugi, nastupio je period svjetske ekonomske krize, čiji uticaj se osjetio i u Crnoj Gori.
 
U smislu organizacije pravosuđa, u Crnoj Gori je nakon sprovedene reforme, 2015. godine osnovan Privredni sud Crne Gore za teritoriju cijele države, čime je ukinut Privredni sud u Bijelom Polju. Nakon što su preuzeti predmeti tog suda, nesporno je da je došlo do uvećanja broja predmeta u svim referatima.
 
Pitanje stečajnog postupka postaje još složenije kada se imaju u vidu i posljedice otvaranja stečaja na zaposlene i na njihova prava iz radnog odnosa. Tužbe za zaštitu prava zaposlenih na isplatu potraživanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak, a koja potraživanja predstavljaju imovinu u smislu člana 1 Protokola broj 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, dodatno opterećuju sud i otvaraju prostor za razmatranje, kako u privrednom, tako i u upravnom sporu – kada je u pitanju lex specialis.
 
Nažalost, svjedoci smo da u praksi nije čest slučaj da se stečajni dužnik oporavi kroz reorganizaciju ili prodaju imovine u cilju nastavljanja obavljanja djelatnosti. U tom pravcu, poseban izazov u radu sudija predstavljaju stečajni predmeti, kojih je u prethodnoj godini bilo skoro hiljadu (994).
 
U 59% slučajeva, stečajni postupak traje do 3 mjeseca, što upućuje na zaključak da se stečajni postupak sprovodi na efikasan i ekonomičan način, u cilju namirenja svih povjerilaca. Razlozi za duže trajanje određenih postupaka su nemogućnost unovčenja imovine dužnika, pa se u pojednim postupcima oglas za prodaju imovine stečajnog dužnika raspisuje nekoliko puta, iz razloga što ne postoji zainteresovanost potencijalnih kupaca, zbog čega se ne može predvidjeti okončanje postupka. 
 
Ovom prilikom želim naglasiti da je u cilju poštovanja svih principa stečajnog postupka, od izuzetne važnosti aktivna uloga i stručnost stečajnog upravnika, kao i potreba da njegovo imenovanje u postupku bude transparentno.
 
Sva ova pitanja potvrđuju aktuelnost stečajnog zakonodavstva u savremenom društvu, zbog čega se nadam da će ova konferencija biti dobra osnova za uspostavljanje platforme za buduće susrete.
 
Na samom kraju, dozvolite da vam poželim dobrodošlicu u Crnu Goru. Vjerujem da ćete nakon razmjene iskustava i dobrih praksi u ovoj oblasti, naći vremena nakon konferencije da uživate u našem prelijepom okruženju.
 
Kabinet predsjednice





Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore na Nacionalnoj konferenciji "Rezultati i efekti reforme pravosuđa u Crnoj Gori"

Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice

07. 10. 2019.

Vaša ekselencijo, ambasadore Orav,
Poštovana gospođo Laković Drašković,
Uvažena gospođo Bešić,
Gospodine Vujoviću,
 
Čast mi je i zadovoljstvo što imam priliku da otvorim Nacionalnu konferenciju o rezultatima i efektima reforme pravosuđa u Crnoj Gori.
 
U skladu sa prirodnim slijedom događaja, u jesen se skupljaju plodovi uloženog rada. U sličnom kontekstu, danas smo se okupili, kako bi na partnerskom nivou sagledali rezultate istraživanja, koje su sproveli NVO “CEMI” i NVO “CEDEM”, u oblasti poštovanja prava na pravično suđenje, transparentnosti rada sudova i primjene pojedinih krivično-pravnih instituta.
 
Razmatrajući “Prvi godišnji izvještaj praćenja suđenja”, koji je nastao na osnovu zajedničkog Memoranduma o saradnji, primjećujem da su izazovi prisutni od ranije i u bitnom smanjeni, upoređujući ih sa ranijim periodom.
 
Postizanje višeg nivoa vladavine prava u Crnoj Gori je u mandatu svih nas, ovdje prisutnih. Vjerujući da budućnost crnogorskog pravosuđa u porodici evropskih pravosuđa, insistiramo na dosljednoj realizaciji svih preuzetih aktivnosti u okviru reformskog procesa.
 
U tom pravcu, pozdravljam rad nevladinih organizacija, koje svojim, na činjenicama zasnovanim istraživanjem, pružaju doprinos procjeni stanja u oblasti profesionalnosti, efikasnosti, transparentnosti, integriteta i odgovornosti pravosuđa.
 
Dozvolite da se u ovom obraćanju osvrnem na nekoliko ključnih nalaza u vašem izvještaju. Prvenstveno, da bi se osiguralo pravo na pravično i javno suđenje u razumnom vremenskom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, potrebna je podrška cijelog državnog sistema.
 
Kada je riječ o poštovanju prava na pravično suđenje, sudovi su tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti, kako svojim ponašanjem na pretresu, tako i u službenim obraćanjima javnosti. Zabrinjava podatak da mediji, prilikom izvještavanja o krivičnim postupcima, i dalje krše pretpostavku nevinosti, odnosno štampani mediji u 16% slučajeva, televizije u 13.8%, a portali u 6% slučajeva. Učestala pojava o kršenju pretpostavke nevinosti u naslovu teksta, ukazuje da mediji ne žele istinski da distribuiraju informacije o radu krivičnog pravosuđa, već da teže senzacionalizmu.  
 
Takođe, istakli ste važna pitanja, koja su prepoznata unutar same sudske vlasti – prostorni nedostaci, nezadovoljavajući materijalni položaj sudija i nizak nivo bezbjednosti sudija, sudske administracije i imovine u sudovima. Ovi faktori, u svojoj ukupnosti dovode u pitanje autoritet i redovno funkcionisanje suda, obavezu poštovanja i zaštite prava na pravično suđenje, te efikasnost postupka.
 
Zbog toga je u interesu pravde obezbijediti što prije prostor namijenjen sudovima u Podgorici, kao i sudovima na teritoriji Opštine Bijelo Polje, i na tome intenzivno radimo.
 
Na taj zaključak upućuje i podatak iz vašeg istraživanja – da je od ukupnog broja, posmatranih ročišta – 263, odloženo 100 ročišta, ili 38%. Takođe brine podatak da je u jednom krivičnom predmetu zbog krivičnog djela teško ubistvo suđenje odloženo, jer sudnica u kojoj je trebalo biti održano suđenje nije bila slobodna u zakazanom terminu. Stoga, postavlja se pitanje svrsishodnosti rasprave o drugim temama iz oblasti reforme pravosuđa, kada osnovni preduslov u vidu potrebne infrastrukture nije ispunjen. S tim u vezi, ističem da će od stepena uvažavanja ovog preduslova zavisiti i rezultati sudstva.

Imajući u vidu da smo u praksi primijetili i da se ročišta odlažu zbog neodgovornog odnosa vještaka prema sudovima, a što ste i vi prepoznali u vašem izvještaju, nadam se da ćemo time dodatno podstaći sudije da primjenjuju mjere, koje su propisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da ćemo kroz otvoreni dijalog sa “Udruženjem vještaka Crne Gore” otkloniti ovaj često zastupljeni razlog trajanja sudskih postupaka.
 
Pored toga, ponašanje branilaca u predmetu koji je bio predmet monitoringa, a istovremeno i dostupan javnosti u televizijskom prenosu, govori takođe u prilog tvrdnji o postojanju procesne nediscipline, koju sudovi ubuduće moraju češće sankcionisati, jer sudnica nije “medijski cirkus”, već mjesto, u kojem se ukrštaju argumenti optužbe i odbrane, cijene dokazi i na kraju, donosi odluka.  
 
Koristim priliku da istaknem da računam na aktivizam svih predsjednika sudova, kako bi uložili dodatne napore, u granicama mogućnosti, imajući u vidu infrastrukturne prilike, u pravcu postizanja višeg stepena transparentnosti.
 
Na kraju, dozvolite da vas podsjetim da su u prethodnom periodu sudovi mnogo postigli na polju jačanja transparentnosti. Trenutno, Vrhovni sud Crne Gore priprema osnivanje Službe za odnose sa javnošću, u čijoj nadležnosti će biti distribucija svih relevantnih informacija od sudova prema građanima. No, da bi komunikacija sudova i medija bila uspješna, cijenim da su potrebne dodatne obuke za novinare, kao i njihova specijalizacija.
 
Takođe, bilo bi korisno istaći, u svrhu nastavka vaših aktivnosti, da ćete podatke o predmetima i rasporedima suđenja, uskoro moći da pronađete na novom internet sajtu sudova, u okviru platforme pravosuđe.me.
 
U uvjerenju da će konferencija podstaći učesnike na diskusiju o ovim značajnim pitanjima, zahvaljujem na pažnji.
 
Kabinet predsjednice
 





Saopštenje za javnost

26. 09. 2019.

Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore je na sjednici održanoj 26. septembra 2019. godine, povodom inicijative NVO "Mreža za afirmaciju nevladinog sektora-MANS" za pokretanje disciplinskog postupka protiv predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore - Vesne Medenice, jednoglasno zauzela stav da je u konkretnom slučaju nastupila zastarjelost vođenja postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i da se sa tog razloga Opšta sjednica neće upuštati u ocjenu osnovanosti ili neosnovanosti podnijete inicijative.

 
Kabinet predsjednice 





Završna konferencija "Pristup pravdi za osobe sa invaliditetom"

Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore

19. 09. 2019.

Draga gospodo Vojičiću i Guberiniću,
Poštovani gospodine Smailoviću,
dame i gospodo,
 
Sa velikim zadovoljstvom sam se odazvala vašem pozivu da učestvujem na završnoj konferenciji o pristupu pravdi za osobe sa invaliditetom.

Vrhovni sud Crne Gore ostaje otvoren za ispunjenje svih ciljeva koje smo zamislili u našem proljećnom Memorandumu o saradnji. S tim u vezi, uvjeravam vas da u najvišem sudu imate iskrenog partnera za promociju u sudstvu, unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava, osnovnih sloboda, dostojanstva i integriteta ličnosti osoba sa invaliditetom.

Želim da vas ovom prilikom podsjetim da smo o pristupu pravdi za osobe sa invaliditetom razgovarali i prije tri godine. Tom prilikom sam istakla da se pravo na pristup pravdi ne svodi na puki fizički pristup zgradama u kojima su smješteni pravosudni organi, te da ima prostora za napredak.

Danas, smatram da su postignuti vidljivi rezultati, međutim, garancije djelotvorne primjene odgovarajućih politika u pravcu zaštite osnovnih prava ranjivih kategorija, među kojima i osoba sa invaliditetom, je kontinuiran proces, imajući u vidu složenost usaglašavanja nacionalne legislative sa relevantnim međunarodnim konvencijama. U tom pravcu, pitanje regulisanja poslovne sposobnosti ostaje i dalje poseban izazov.

Osim toga, treba imati u vidu i da nijesu sve norme iskazane u propisima, već da postoje i moralne norme, koje oslikavaju našu svijest o tome da su osobe sa invaliditetom itekako prisutne u društvu i da moramo iskazati veći stepen senzibiliteta za njihov položaj.

Posebno ističem da se od nosilaca pravosudne funkcije ne očekuje samo dobro poznavanje relevantnih zakona i drugih propisa, već i sposobnost da ostvaruju efikasnu interakciju sa osobama sa invaliditetom. 

Upravo je projekat "Korak bliže pravdi" osnažio komunikaciju sudova sa osobama sa invaliditetom i vjerujem da su treninzi, na kojima su učestvovali predstavnici sudstva bili plodonosni za vaše dalje aktivnosti.

Takođe, čestitam na izdatoj publikaciji "Vodič za advokate i sudije o institutu besplatne pravne pomoći za osobe sa invaliditetom", u čijoj izradi su učestvovale cijenjene autorke. Vodič, koji sadrži sveobuhvatan pregled i analizu nacionalnog pravnog okvira u oblasti besplatne pravne pomoći je dostavljen svim sudovima u Crnoj Gori i objavljen je na našem internet sajtu.

Na kraju, dozvolite da zaključim da osobe sa invaliditetom mogu učiniti velika djela u našem društvu. Snažno vjerujem da je svijet zaista bolje mjesto, zbog onih ljudi koji imaju volju da stvaraju, napreduju i ohrabruju jedni druge.

Stoga, koristim priliku i da čestitam našem paraolimpijcu Filipu Radoviću na osvajanju srebrne medalje na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom. Postignutim rezultatom, Filip je pokazao da u životu nema prepreka da mladost, talenat i rad zasijaju na značajnom sportskom događaju. Ostajući u tom uvjerenju, poručujem da crnogorsko sudstvo ne poznaje barijere u komunikaciji sa osobama sa invaliditetom i preduzeće sve što je u njegovoj moći kako bi pristup pravdi bio olakšan i brži.

Hvala na pažnji.
Kabinet predsjednice





Ostale informacije