29. oktobar 2017-Dan crnogorskog sudstva

Izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice na Svečanoj akademiji
"Sudska vlast danas nakon opsežnih reformi"
 
 
 
Uspješnost koju prati reforma sudstva, kao najvećeg pravosudnog organizma, bila je ključna za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i Evropske unije, a u 2017. godini opredjeljujuća za prijem naše države u NATO.
Uskoro već dva završena petogodišnja reformska ciklusa, tekući pregovarački proces i nužnost evroatlantskih integracija nametnula su i nameću stalnu potrebu postavljanja novih izazova pred crnogorski sudski sistem. Zato je puna realizacija ranije i Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2018. godina bila i jeste nužna za ostvarivanje strateških ciljeva kojima u sudstvu težimo – jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i transparentnosti sudske grane vlasti.

Budući da se Strategija reforme pravosuđa u potpunosti oslanja na mjere iz Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23, jasno je da reforma pravosudnog sistema prati proces njegovog usklađivanja sa tekovinom i standardima Evropske unije.

Iako su raniji propisi prepoznavali transparentnost izbora nosilaca sudijske funkcije, usvojeni Zakon o sudovima i Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ojačali su našu nezavisnost. Ipak, nezavisnost koja izvire iz načina izbora nosilaca sudijske funkcije ugrožena je smanjenjem zarada javnim funkcionerima. Ekonomska situacija i deficit budžeta ne smiju uticati na ekonomski položaj sudija i zaradu koja treba da je konstata i osnova njihove nezavisnosti i samostalnosti. Sudska nezavisnost treba da bude statutarna, funkcionalna i finansijska, onakva kako to garantuje Magna karta sudija, jer je adekvatna mjesečna zarada za odgovornost koju donosi sudijska toga brana nezakonitom uticaju.

U godinama koje su za nama odgovoreno je na zahtjeve Brisela za uspostavljanje jedinstvenog sistema izbora sudija, kriterijuma za njihovo dobrovoljno trajno upućivanje, razradu kriterijuma za napredovanje i za uvođenje sistema periodičnog ocjenjivanja sudija. Međutim, na prvi pogled idealna zakonska rješenja u praksi su stvorila drugačiji utisak i nužnost njihove izmjene.
Naime, vrjednosni kriterijumi koji su postavljeni i zakonom utvrđeni ne daju realnu sliku za objektivnost ocjenjivanja. Prevagu nad kvalitetom i kvantitetom sudskog učinka imaju dodatne edukacije koje ni u kom slučaju ne želim osporiti i one su neophodne, ali ne u mjeri da u bitnom utiču na konačnost ocjene svakog sudije pojedinačno.

U primjeni zakona za izbor sudija, takođe su primijećene nedostatnosti u mjeri da po postavljenim uslovima i utvrdjenim kriterijumima Sudski savjet nije u mogućnosti  po sadašnjim rješenjima, izabrati sudiju Upravnog suda.

Ne nalazim neophodnim da idem dalje u detalje jer ih ima mnogo, kod činjenice da je već ponudjen novi tekst nužnih izmjena koje je uradilo crnogorsko sudstvo i na čijem tekstu su dali saglasnost eksperti Savjeta Evrope.
 
Nepristrasnost sudstva vezana je u velikoj mjeri za kontinuiranu reformu pravosudnog informacionog sistema. Uspostavljena je elektronska slučajna dodjela predmeta u svim, pa i malim sudovima, kao i statističko izvještavanje o dužini trajanja sudskih postupaka i sudijskog rada. Međutim, ograničenost sudskog budžeta onemogućava tehnološke inovacije koje bi učvrstile sigurnost i tačnost naših podataka. Zbog toga smo u sudu, a potom i na državnom nivou, uvidjeli potrebu izgradnje novog informacionog sistema u sudovima koji će našu statistiku učiniti pouzdanom i u cjelosti usklađenom sa CEPEJ indikatorima. Upravo nedavno usvojena Strategija informaciono-komunikacionih tehnologija pravosuđa za period 2016-2020 ima za cilj unaprjeđenje rada sudova i uspostavu modernog informacionog sistema prilagođenog potrebama korisnika. I dok su u ostalim segmentima reforme ostvareni rezultati vrlo dobri, očigledno je da nas na polju informacionih tehnologija tek očekuje veliki rad koji će vjerujem olakšati rad sudijama i administraciji, a na drugoj strani osnažiti transparentnost i efikasnost sudstva i ojačati pristup pravdi.

U cilju učvršćivanja nepristrasnosti sudija podsjetiću vas da je izmijenjen Etički kodeks sudija u skladu sa Bangalorskim načelima sudijskog vladanja i drugim relevantnim međunarodnim principima. Kroz dosljedno poštovanje Kodeksa, aktivnosti Komisije za etički kodeks, usvojene planove integriteta i redovna izvještavanja po njima, javnu dostupnost imovnog stanja sudija, nesumnjivo je da smo ojačali integritet sudija, a samim tim i povjerenje javnosti u sudski sistem. Ipak, pojedinačni slučajevi neprimjerenog ponašanja sudija u sudu ili van radnog vremena moraju biti izuzeci s odgovarajućim sankcijama kako bi sačuvali značaj i ponos koji nosi sa sobom sudijska toga. Sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija i moramo biti jaki da u uslovima smanjenja zarada, neriješenih stambenih pitanja i ličnih provokacija ne pokleknemo u očuvanju sudijskog ugleda.

Jačanje odgovornosti nosilaca sudijske funkcije u tijesnoj je vezi sa percepcijom domaće i strane javnosti o radu crnogorskih sudova. Iako je u dosadašnjem periodu Sudski savjet Crne Gore u ovom pravcu učinio mnogo, ipak je bilo neophodno unaprijediti normativne mehanizme kako bi rezultati u praksi bili na još većem nivou. Zbog toga je reforma pravosuđa usmjerena ka zakonskoj uspostavi objektiviziranih razloga za disciplinsku odgovornost, njenih lakših i težih osnova, jasnom pozicioniranju uloge Disciplinske komisije i zakonskoj razradi ustavnih razloga za razrješenje sudija. Sve to neminovno je povezano s unapređenjem transparentnosti disciplinskih i postupaka za razrješenje sudija u skladu s evropskim standardima.

Kao zahtjevna oblast, efikasnost sudske grane vlasti možda je pretrpjela i najveće promjene – neminovnu racionalizaciju sudske mreže i skraćenje vremena trajanja sudskih postupaka. Proces transformacije pravosudnog sistema tražio je normativne i institucionalne promjene, izmjene organskih zakona i zakonskih akata u krivičnoj i građanskoj materiji.

Podsjetiću Vas da je primjenom Plana racionalizacije pravosudne mreže došlo do ukidanja Specijalizovanog odeljenja za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina u Višem sudu u Bijelom Polju i koncentracije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kod Višeg suda u Podgorici. Takodje, došlo je do specijalizacije nadležnosti u privrednim stvarima, odnosno do ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju i formiranja Privrednog suda Crne Gore sa sjedištem u Podgorici. Ipak, velika promjena je bila formiranje prekršajnih sudova koji su postali dio redovnog sudskog sistema. Sudovi za prekršaje moraju što prije poći utabanom stazom uspjeha ostalih sudova, naročito u pogledu efikasnosti rada, upotrebi informacionih tehnologija i jačanju odgovornosti sudija. Jedino  svi zajedno možemo pravdu učiniti predvidljivom.

Višegodišnje aktivnosti Sudskog savjeta i Vrhovnog suda i preduzete mjere - delegacija predmeta, upućivanje sudija, angažovanje stručnih lica, rad subotom i van radnog vremena, mjesečni sastanci predsjednika svih sudova, doprinijele su smanjenju zaostalog broja predmeta koji je opterećivao rad sudova, a samim tim i direktno uticao na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana. Danas se možemo pohvaliti da je u proteklih deset godina napravljen značajan iskorak u rješavanju starih predmeta. Predmeti crvenih omota bili su i biće predmet našeg posebnog interesovanja kako bi u prvom redu zadovoljili zahtjeve stranaka za pravdom i poštovali konvencijska prava. Izrada plana rješavanja zaostalih predmeta u svim sudovima naša je strateška smjernica i obaveza. Upravo završeni i tekući reformski ciklus doveo je do efikasnijih i kraćih sudskih postupaka, kvalitetnijeg ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, kao i do veće svijesti o nužnosti poštovanja prava na suđenje u razumnom roku.

Ukoliko pogledamo polugodišnje rezultate rada crnogorskih sudova za 2017. godinu, može se zaključiti da je kvalitet rada zadovoljavajući jer je od ukupnog broja sudskih odluka po žalbama ukinuto 17,04%, potvrđeno je 72,43% odluka, dok je 5,46% djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto.

Najbolja potvrda efikasnosti crnogorskih sudova predstavlja podatak da je u prvih šest mjeseci tekuće godine svega 0,71% odluka urađeno van zakonskog roka. To ukazuje na veliki trud nosilaca sudijske funkcije i njihovu posvećenost poštovanju zakona.

Za napomenuti je da su Viši sudovi u odnosu na priliv završili 86,66%, dok je Privredni sud završio čak 94,70%.

Apelacioni sud je od ukupnog broja predmeta u radu u prvih pola godine riješio 62,60%, a Vrhovni sud u odnosu na ukupan priliv gotovo 88% predmeta. Najmanje predmeta je riješio Upravni sud - 41,45% od ukupnog priliva, ali je neophodno istaći da je priliv predmeta u tom sudu do jula mjeseca veći za čak 112% u odnosu na 2016. godinu.

Puno poštovanje prava na suđenje u razumnom roku biće i dalje je naša strateška smjernica koja zahtijeva primjenu sistema praćenja dužine trajanja sudskih postupaka putem informacionog sistema, razvijanje sistema mjerenja radnog opterećenja sudija, efikasniju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, podsticanje i veću primjenu alternativnih načina rješavanja sporova. Upravo kroz potpisani Sporazum Vrhovnog suda i Centra za posredovanje nastojaćemo da afirmišemo ovaj institut i vodimo urednu statistiku o broju predmeta koje su sudovi uputili na posredovanje.

Opsežne reforme donijele su sa sobom neophodno unapređenje znanja nosilaca sudijske funkcije o praksi Evropskog suda za ljudska prava i pravu Evropske unije. Potreba ujednačavanja nacionalne sudske prakse na horizontalnom nivou i usklađivanje s praksom suda u Strazburu dovelo je do toga da su u svim većim sudovima formirana odeljenja sudske prakse, a pri Vrhovnom sudu i Odjeljenje za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije. Dalje kadrovsko i stručno jačanje kapaciteta ovih odeljenja jedni su od naših budućih i izvjesnih obaveza.

Obaveze u završnoj fazi petogodišnjeg reformskog ciklusa zahtijevaju i potpunu uspostavu principa slučajne dodjele predmeta u osnovnim sudovima sa četiri sudije i prekršajnim sudovima, ažuran unos podataka o državnim službenicima i namještenicima koji rade u pravosuđu u Kadrovski informacioni sistem, uniformisanje naziva radnih mjesta u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji sudova, činjenje javnim rješenja o postavljenju branilaca određenih po službenoj dužnosti, uključujući i podatke o iznosima naknada koji su im isplaćeni za zastupanje po službenoj dužnosti, kao i vršenje nadzora nad zakonitošću obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notaru povjeri sud.

Transparentnost rada je nešto što je vodilja rada crnogorskih sudova i preduslov jačanja povjerenja javnosti. U proteklih nekoliko godina učinili smo naš rad dostupnim svima i to kroz objavljivanje pravosnažnih sudskih odluka na web stranicama uz mogućnost njihove lake pretrage, imenovali i obučili portparole sudova i učinili vidljivim rad sudova kroz postojanje portala sudovi.me. To sve prate i redovne konferencije za medije predsjednika sudova, učešće u tematskim emisijama i aktivnost otvorenih vrata.

Poštujući principe prava na pravično suđenje i garanciju javnosti sudskih postupaka, nedavno smo donijeli odluku da je neophodno da glavni pretres u krivičnom predmetu koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici, a koji je izazvao veliku pozornost javnosti, bude audio-vizuelno sniman tokom cijelog postupka. Ipak, dostignuća na polju transparentnosti iako mjerljiva ne smatramo dovoljnim, pa smo u proceduri izrade Komunikacionog protokola sudova kako bi javnosti u najvećoj mogućoj mjeri naš rad učinili otvorenim. Iako je profesionalizacija rada sudova u odnosima sa javnošću imperativ, ne manje važno je i da taj proces uporedo prati profesionalizacija medija i kontinuirana edukacija novinara koji izvještavaju iz sudnice.

Ranjive kategorije lica i poštovanje njihovih prava tokom svih ovih godina uživaju našu posebnu pažnju pa smo samostalno, a kasnije i u saradnji sa civilnim sektorom, publikovali informatore sa jasnim i razumljivim informacijama o pravima i obavezama žrtava koje se pojavljuju kao svjedoci u sudskom postupku u predmetima porodičnog nasilja, trgovine ljudima i ratnih zločina. Takođe, u svim osnovnim sudovima funkcionišu kancelarije za pružanje besplatne pomoći koje omogućavaju da njihovi korisnici u potpunosti budu informisani na koji način mogu besplatno ostvariti svoja prava u postupku pred sudom dobijajući istovremeno potrebnu pravnu uslugu.
 
Kao predsjednica Vrhovnog suda vjerujem da će se iznaći potrebna finansijska sredstva kako bi u konačnom ostvarili ciljeve infrastrukturnog unapređenja i jačanja bezbjednosti zgrada sudova, a licima sa posebnim potrebama i drugim ranjivim kategorijama omogućili nesmetan pristup pravosudnim institucijama, sa ciljem jednake dostupnosti pravde svim građanima bez obzira na njihovu posebnost ili lično svojstvo. Upravo prostorno rasterećenje sudova u Podgorici, ali i rješavanje stambenih potreba sudija i sudske administracije, poslije dužeg niza godina je konačno izvjesno.

Crnogorsko pravosuđe se sada može pohvaliti mnogo boljim rezultatima rada nego 2007. godine. To nesumnjivo ukazuje na uspješnost dosadašnjih reformi, ali i na našu odlučnost da realizujemo postavljene zadatke. Uspjesi nacionalnog sudstva, a koji su srž evroatlantskih integracija, nisu konačni ni dovoljni. Zbog toga ćemo nastojati da do kraja 2018. godine ozbiljno ostvarimo sve preostale strateške ciljeve, ali da i one realizovane realizujemo u kontinuitetu. U tom pravcu ćemo usmjeravamo politiku sudova.

U integracionom procesu Crne Gore sudovi se susreću sa velikim, ali ne i nepremostivim izazovima. Njih moramo percipirati kao iskušenja koja vode ka nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, nepristrasnosti i transparentnosti sudskog sistema, a koja trebamo zajedno prevazići – sa velikim radom i trudom svih sudija i sudske administracije.

Ne smijemo stati jer nas na to obavezuju dosadašnji rezultati i naša posvećenost  za punu primjenu zakona, poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda.

Kvalitetan završetak sveobuhvatnih reformi pravosuđa pretpostavka je uspostave pune vladavine prava i pravne sigurnosti i naš doprinos izgradnji Crne Gore kao moderne demokratske države. Stoga će nam u predstojećoj realizaciji ciljeva sudske politike biti neophodna podrška izvršne i zakonodavne vlasti, nevladinog sektora i crnogorskih građana.

Na kraju, želim reći da su neki od postavljenih strateških ciljeva bili više izazovni od drugih, no to nije umanjilo naše stečeno iskustvo koje nam je pomoglo da za budućnost osmislimo nove aktivnosti u cilju dostizanja rješenja. Uostalom, u tome se i ogleda kreativna uloga koju veliki nosioci reforme pravosuđa na čelu sa Vrhovnim sudom mogu preuzeti na sebe.
 
 





Ostale informacije