29. oktobar - Dan crnogorskog sudstva

28.10.2015, Hotel „Ramada“, Podgorica

 
POZDRAVNI GOVOR PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA VESNE MEDENICE
 

Misija sudstva u svakoj demokratskoj državi je da garantuje postojanje vladavine prava, obezbijedi pravilnu primjenu zakona na nepristrasan, pravičan i efikasan način i da punu podršku zaštiti ugroženih i povrijeđenih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Od 2007. godine i usvajanja prve Strategije reforme pravosuđa, crnogorsko sudstvo se transformisalo u efikasniji, ažurniji i transparentniji sistem.
 
Potpuna i kontinuirana realizacija mjera iz Strategije reforme pravosuđa i pratećeg Akcionog plana do 2012. godine pokazala je punu posvećenost sudske grane vlasti prevazilaženju uočenih slabosti i problema, ali i ozbiljan pristup procesu petogodišnjih reformi koje su dovele do očiglednog napretka u funkcionisanju nacionalnog sudstva.
 
Završeni reformski ciklus doveo je do efikasnijih i kraćih sudskih postupaka, kvalitetnijeg ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, kao i većoj svijesti o nužnosti poštovanja prava na suđenje u razumnom roku.
 
Uspješnost prethodne reforme i postignuti rezultati rada sudova, koji čine najveći i suštinski dio pravosuđa, nijesu upitni, jer su upravo oni bili ključni za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i Evropske unije.
 
Međutim, opredijeljenost naše države za evropske i evroatlantske integracije nameću potrebu postavljanja novih, izazovnijih ciljeva pred crnogorski pravosudni, a samim tim i sudski sistem. A oni nužno zahtijevaju nove reforme i prilagođavanje evropskim tekovinama i standardima.
 
Nova Strategija reforme pravosuđa za period 2014-2018. godina i drugi važni strateški dokumenti i akcioni planovi, koji prate nova zakonska rješenja, korisni su i neophodni za ostvarivanje primarnih ciljeva kojima težimo - jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i transparentnosti sudske grane vlasti.
 
Efikasnost sudstva kao mjerilo našeg rada tražilo je neminovnu racionalizaciju sudske mreže, skraćenje sudskih procedura, normativne i institucionalne promjene, izmjene organizacionih zakona i zakonskih akata u krivičnoj i građanskoj materiji.
 
Sprovodeći Plan racionalizacije pravosudne mreže, u ovoj godini došlo je do ukidanja Specijalizovanog odjeljenja za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina u Višem sudu u Bijelom Polju i koncentracije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kod Višeg suda u Podgorici. Takođe, došlo je do specijalizacije nadležnosti u privrednim stvarima, odnosno do ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju i formiranja Privrednog suda Crne Gore sa sjedištem u Podgorici. Formirani su i prekršajni sudovi koji su postali dio redovnog sudskog sistema.
 
Ne računajući sudije za prekršaje, Crna Gora ima 260 sudija što je, s obzirom na broj stanovnika i CEPEJ standarde, iznad evropskog prosjeka. Međutim, ako se ima u vidu priliv predmeta koji posljednjih godina ima trend konstantnog rasta onda je postojeći broj sudija prihvatljiv i potreban, jer sudije pojedinačno u radu imaju izuzetno veliki broj predmeta.
 
U prošloj godini nacionalne sudije su bile opterećene prosječno sa po 519,34 predmeta, završili su 379,87 predmeta, dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 139,44 ili 4,46% manje u odnosu na 2013. godinu.
 
Ovi podaci potvrda su napornog rada sudija i posvećenosti obavezi rješavanja predmeta u zakonom propisanim rokovima. Tako je u 2014. godini svega 1,65% odluka izrađeno nakon zakonskog roka, što je rezultat za svaku pohvalu budući da je ovaj procenat u odnosu na 2013. godinu manji za 3,38%.
 
Da je napredak ostvaren ne samo u blagovremenosti izrade sudskih odluka potvrđuje i kvalitet rada sudova koji je poboljšan za 1,37%, koliko je više potvrđenih odluka od strane žalbenih instanci.
 
Na kraju prošle godine kod svih sudova, po svim vrstama predmeta, bilo je svega 3.192 neriješenih predmeta starijih od tri godine. Ovaj podatak svakako ohrabruje jer se s istim ne mogu pohvaliti kako države kandidati za članstvo u Evropsku uniju, tako ni brojne članice EU. Smanjenje zaostalog broja predmeta i dalje će biti naš glavni cilj, a vjerujem i dalje ona osobenost koja će sudstvo Crne Gore u regionu i šire činiti prepoznatljivim, pozitivnim primjerom.
 
Puno poštovanje prava na suđenje u razumnom roku i dalje će biti naša strateška smjernica koja će pretpostavljati poboljšanje sistema praćenja dužine trajanja sudskih postupaka putem informacionog sistema, razvijanje sistema mjerenja radnog opterećenja sudija, efikasniju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, podsticanje i veću primjenu alternativnih načina rješavanja sporova.
 
Osim maksimalnog korišćenja informacionih tehnologija u sudovima, kvalitetne i kontinuirane edukacije sudija i sudske administracije, u narednom periodu posebnu pažnju posvetićemo i unapređenju znanja nosilaca sudijske funkcije o praksi Evropskog suda za ljudska prava i pravu Evropske unije, a sve u cilju ujednačavanja i usklađivanja nacionalne sudske prakse s evropskom.
 
Vjerujemo i da će se konačno spoznati značaj opredjeljenja dovoljnih finansijskih sredstava za infrastrukturno unapređenje, poboljšanje uslova rada i jačanje bezbjednosti zgrada sudova. Na taj način omogućićemo licima sa posebnim potrebama i drugim ranjivim kategorijama nesmetan pristup sudovima i potvrditi da je dostupnost sudova i pravde jednaka za sve građane bez obzira na njihovu posebnost ili lično svojstvo.
 
Uspješnost dosadašnjih reformi u sudstvu potvrđuje našu odlučnost u realizaciji postavljenih zadataka i opredjeljenje da unapređujemo efikasnost, ažurnost i efektivnost svog rada.
 
I dok su rezultati sudova za svaku pohvalu, ne smijemo zaboraviti činjenicu da većina sudija i zaposlenih nema riješeno stambeno pitanje. Polazeći od značaja koji sudovi imaju za cjelokupno društvo i evropsku budućnost Crne Gore, nesumnjivo je da ekonomski položaj nosilaca sudijske funkcije i sudske administracije mora biti ekvivalentan uloženom trudu i radu.
 
Vjerujemo da ćemo uz podršku izvršne vlasti konačno naći rješenje da poboljšamo njihov materijalni položaj i stvorimo potrebne uslove rada dostojne težine uloge dijeljenja pravde, jer kako Magna karta sudija kaže "Nezavisnost i samostalnost sudstva su osnovni preduslovi za funkcionisanje pravosuđa", a "sudska nezavisnost treba da bude statutarna, funkcionalna i finansijska".
 
Uvažene kolege,
 
Dosadašnji uspjesi sudstva jesu mjerljivi, ali nijesu dovoljni i konačni. U vremenu koje je pred nama nastojte da ozbiljno i potpuno odgovorite ciljevima postavljenim pred sudsku granu vlasti i trasiranoj politici sudova, a zauzvrat nadam se da će Vaš integritet, autoritet i nezavisnost biti adekvatno vrednovan.
 
U toj vjeri čestitam Vam 29. oktobar - Dan crnogorskog sudstva.

 


Ostale informacije