CEELI Institut

 

Izlaganje predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore na Konferenciji šefova pravosuđa Istočne Evrope

 

 

Rješavanje zaostalih predmeta

Prag, 07 - 09. 07. 2011. godine

CEELI Institut

 

 

Naša država je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Sedam uslova iz preporuka iz Mišljenja Evropske komisije kroz poglavlje vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije obuhvatilo je i sudstvo. Odgovoriti na ova ključna pitanja jeste strateški cilj i prihvaćena obaveza, pri čemu sudska vlast ima izuzetno značajnu ulogu.

 

Sudska vlast i sudovi počivaju na Ustavnim načelima obnovljene države i suštinski sa sobom nose vrlo visok stepen odgovornosti, naročito ako se ima u vidu da nova državno-pravna pozicija Crne Gore korespondira s obavezom integracije države u medjunarodni pravni poredak i sljedstveno tome prihvatanje načela i standarda koji su imanentni takvom poretku.

 

Obezbijediti suštinsku nezavisnost i nepristrasnost, materijalnu opremljenost, autoritativnost i posebno adekvatno pozicioniranje u sistemu podjele nadležnosti različitih vidova vlasti je primarni interes i cilj svake države koja pretenduje na puni demokratski kapacitet.

 

Pravo na pravično sudjenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom su fundamentalni principi koji moraju gradjanima omogućiti sudske institucije kao jake stubove i čuvare temeljinih principa zakonitosti i jednakosti gradjana pred sudom.

 

U skladu sa strategijom reforme pravosudja i jačanjem nezavisnosti i samostalnosti, a uz to i jačanjem efikasnosti, utvrdjene su mjere i aktivnosti u smislu stvaranja pretpostavki za brže rješavanje sporova i smanjenje sudskih zaostataka. Da bi se imala prava evidencija tzv. starih predmeta izmijenjen je i Sudski poslovnik tako da se evidencija, kako u upisnicima tako i na omotima spisa, mora voditi na način što svaki spis na svom omotu mora imati oznaku godine u kojoj je gradjanska tužba podnešena, odnosno godine kada je stavljen zahtjev za sprovodjenje istrage. Bez obzira što nakon odluke žalbenog suda takav spis dobija broj i oznaku godine u kojoj je donijeta odluka po žalbi, mora imati i novu evidenciju, pa spisi dobijaju poseban omot jako crvene boje za sve predmete gdje su tužbe i zahtjevi za sprovodjenje istrage podnijeti u 2008. i ranijim godinama. Ovi predmeti imaju prioritet prilikom odlučivanja. Za njih se uradila posebna evidencija i svi predsjednici sudova su na mjesečnim sastancima sa predsjednikom Vrhovnog suda i Sudskog savjeta bili obavezni dostaviti izvještaj o broju riješenih predmeta iz tih godina.

 

Sastanci predsjednika svih sudova sa predsjednikom Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, te predsjednicima odjeljenja Vrhovnog suda, je mjesečna obaveza, na kojima su raspravljana sva sporna pitanja rješavanja zaostalih predmeta i smanjenja njihovog zaostatka, time utvrdjivane mjere i prioriteti, odredjivani rokovi za preduzimanje konkretnih aktivnosti, u pravcu što većeg smanjenja zaostatka.

 

Uz mjere koje je Sudski savjet utvrdio, a koje traju već tri godine i koje se odnose upućivanja sudija u sudove opterećene sa velikim prilivom predmeta, iz ažurnih sudova, delegiranje predmeta, takodje, iz preopterećenih sudova u manje opterećene, povećanje orjentacionih mjerila koji obuhvataju sudijsku normu, uvodjenje prekovremenog rada i nagradjivanje za završetak "duple norme", angažovanje penzionisanih sudija Vrhovnog suda kao stručnih konsultanata na obradi sudskih odluka, sprovodjenje kontrola rada svih sudova i pojedinačnog rada sudija, imale su izuzetan efekat koji se očitava kroz broj riješenih predmeta iz 2009. i ranijih godina za cijelih 69,40%, za koliko je smanjen zaostatak, te je ostalo samo 12.463, od čega krivičnih 773,87 istraga, dva maloljetnička predmeta, 202 istražne radnje, 3.308 parnica i najviše izvršenja 7.341. Zašto najviše izvršenja? Zato što ekonomska situacija koja se ogleda kroz nezaposlenost, nemogućnost ispunjenja obaveza utvrdjenih sudskom odlukom, postupke izvršenja čine dugim i iscrpljujućim i zato je kao prioritet u radu za ovu sudijsku godinu upravo inteziviranje izvršenja sudskih odluka.

 

Za napomenuti je da na kraju izvještajne godine u Vrhovnom, Apelacionom i Upravnom sudu nije bio nijedan predmet nezavršen iz 2009. godine, u Višem sudu u Podgorici čak je zaostatak smanjen za 95,13%, u Bijelom Polju 92,54%, u Privrednom sudu u Podgorici 86,28%, u Privrednom sudu u Bijelom Polju 68,97%, i u 15 Osnovnih sudova 62,73%.

 

Već je treća godina kako se primjenjuje Zakon o zaštiti prava na sudjenje u razumnom roku, koji predvidja mehanizme za zaštitu ovog prava u toku samog postupka (kontrolni zahtjev za ubrzanje postupka). Tih zahtjeva je bilo podnešeno 95, od kojih je samo jedan zahtjev ostao neriješen.

 

Nakon okončanja sudskog postupka u skladu sa standardima Evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda stiče se pravo tužbe za pravično zadovoljenje, a tužba se podnosi Vrhovnom sudu Crne Gore. U izvještajnom periodu takvih tužbi je bilo podnešeno 14 i sve su riješene.

 

Znači Zakon se pokazao kao djelotvorno pravno sredstvo za zaštitu navedenog prava na nacionalnom nivou, čime će se smanjiti broj slučajeva obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.

5.1 Pregled predmeta po tužbi za pravično zadovoljenje

 

 

 

TPZ

Primljeno u 2010. godini

Riješeno na dan 31.12.2010.g

Neriješeno na dan 31.12.2010.g

14

14

0

 

 

 

 

 

 

 

 

U 2010. godini primljeno je 14 tužbi za pravično zadovoljenje, što je za 3 tužbe više nego u 2009. godini, kada ih je bilo 11.

 

Odluke po zahtjevu:

1.       tužbe odbačene - 9 predmeta

2.       tužbe odbijene - 2 predmeta

3.       tužbe djelimično usvojene – 2 predmeta

4.       na drugi način - 1 predmet

  

Akcioni plan Sudskog savjeta indentifikovao je 12 strateških ciljeva koji su korespondirali sa Mišljenjem Evropske komisije o statusu kandidata Crne Gore u EU. To dovoljno govori da je sudska vlast kroz svoje samoupravno tijelo - Sudski savjet na vrijeme spoznala koji su strateški ciljevi, da bi se dobilo na jačanju institucije sudstva i njene vlasti, kapaciteta i sudskog integriteta.

Strateški ciljevi su sledeći:

            *unaprijediti postupak imenovanja sudija,

            *obezbijediti finansijsku nezavisnost sudova i Sudskog savjeta,

            *ojačati kapacitet Sudskog savjeta,

            *unaprijediti postupak za utvrdjivanje disciplinske odgovornosti sudija,

            *ojačati povjerenje javnosti u Sudski savjet i sudije,

            *unaprijediti mehanizme za ocjenjivanje sudija i stručnih saradnika,

            *informatizacija mreže sudova,

            *racionalizacija mreže sudova,

            *poboljšati efikasnost sudskih postupaka,

            *obezbijediti stručno usavršavanje sudija, stručnih saradnika i pripravnika,

            *osigurati dostupnost sudova,

            *unaprijediti statističke i druge sisteme izvještavanja.

Najbitnije od svih ovih strateških ciljeva jeste obezbijediti finansijsku nezavisnost sudova i Sudskog savjeta, koja je uslov svake nezavisnosti i time poboljšati materijalni položaj kako nosilaca sudske funkcije, tako i materijalni položaj stručno saradničkog kadra, te svih službenika i namještenika kojima su lični dohoci veoma niski.

             

Da bi se ovo postiglo svi nosioci sudskih funkcija i službenici moraju iskazati punu posvećenost poslu, komunikacionu sposobnost i odgovornost.

 

Najznačajniji cilj jeste potpuna transparentnost rada sudova koja se mora unaprijediti do mjere da omogući svakom gradjaninu spoznaju svojih prava i očekivanja, čime će se doprinijeti na jačanju povjerenja gradjana u sudski sistem.

 

I konačno i ova sudska godina završava se sa većem brojem završenih predmeta od primljenih za čak 1, 7% (primijenjena Uputstva o vodjenju sudske statistike CEPEJ-a), odnosno počela je sudsku godinu sa 40.766 predmeta, primila 125.000, imala preko 165.000 predmeta u radu, završila preko 127.000, ostalo nezavršeno 38.000, ili 23,31 % ukupno nezavršenih predmeta. Kvalitet odluka je ocijenjen kao dobar jer je samo 22,92 % po višim istancama ukinuto.

 

Ovaj podatak ukazuje da je iskazana težnja na poboljšanju kvaliteta, takodje, jedan od glavnih ciljeva.

 

Medjutim, izazovi tek predstoje - izmjene Ustava, zakona, što stvara dosta prostora da rad bude još kvalitetniji i efikasniji, uz to i obaveza primjene prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije, a sve samo sa jednim ciljem - da se prava i interesi gradjana zaštite, da to bude imperativ koji sudovi moraju ostvariti kroz svoj fundamentalni i suštinski/cilj.



Ostale informacije