Inicijativa Ministarstvu pravde

Su. I. br. 40/12
Podgorica, 27.02.2012. godine
 
VLADA CRNE GORE
Ministarstvo pravde
-potpredsjedniku i ministru pravde,  gdinu Dušku Markoviću-

Uvaženi,
 
            Vrhovni sud Crne Gore održao je Opštu sjednicu 23.02.2012. godine u smislu čl. 27 Zakona o sudovima (Sl. list "RCG br. 39/11") od 04.08.2011. godine, na kojoj sjednici su sudije Vrhovnog suda razmatrali pitanja u vezi sa radom sudova, primjenom zakona i drugih propisa u vršenju sudske vlasti, posebno primjenom Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore u odnosu na odluke sudova, prevashodno odluke Vrhovnog suda Crne Gore.
 
            Zaključak Opšte sjednice je da se uputi Inicijativa Vladi Crne Gore- Ministarstvu pravde za izmjenu Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i njegovog čl. 56, koji daje ovlašćenja Ustavnom sudu da usvajajući ustavnu žalbu može ukinuti čak i odluke Vrhovnog suda u cjelini ili djelimično i predmet vratiti na ponovni postupak.
 
            Član 56 glasi: "Kad Ustavni sud utvrdi da je osporenim, pojedinačnim aktom povrijedjeno ljudsko pravo ili sloboda zajamčena Ustavom, usvojiće ustavnu žalbu i ukinuti taj akt u cjelini ili djelimično i predmet vratiti na ponovni postupak organu koji je donio ukinuti akt". Treba samo dodati "osim sudovima".
 
            Ovo sa razloga jer se čl. 56  Zakona o Ustavnom sudu kosi sa Ustavom Crne Gore i njegovim čl. 124, jer je Vrhovni sud najviši sud u Crnoj Gori i sudije Vrhovnog suda smatraju da Ustavni sud ne može imati ovlašćenja višeg instancionog suda u odnosu na Vrhovni sud.
 
            Uspostavom ovakve nadležnosti, kroz Zakon i član koji osporavamo, ugrožen je pravni poredak ove zemlje, jer je Ustavni sud izašao iz svoje nadležnosti koje mu čl. 149 Ustava daje, pa je kroz Zakon stekao veća ovlašćenja.
 
            Kako su izmjene Zakonika o parničnom postupku u toku, to treba u Zakonu ugraditi obavezu da nakon što Ustavni sud postupajući po ustavnoj žalbi utvrdi da je strankama u postupku povrijedjeno neko od konvencijskih prava, sudovi moraju obnoviti postupak i utvrdjenu povredu u postupku  otkloniti.
 
            Želeći da damo potporu ovakvom stavu i inicijativi osvrnućemo se na praksu Ustavnog suda Crne Gore koji se bavi ocjenom dokaza, što ni u kom slučaju ne može da čini, jer je ovaj nazovimo problem tzv. "četvrte istance" bio i predmet seminara organizovanog u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, koji je održan 27. januara ove godine, gdje je kroz perspektive sudske prakse u pogledu procjene dokaza i rezultata postupka pred domaćim sudovima, u skladu sa čl. 19 Konvencije, obaveza medjunarodnog suda da obezbijedi poštovanje obaveza koje su preuzele države potpisnice Konvencije i njegova funkcija nije da ispravlja greške u činjenicama ili zakonu koji je navodno počinio domaći sud, osim u mjeri u kojoj oni mogu povrijediti prava i slobode koje štiti Konvencija.
 
            Analogno utvrdjenim nadležnostima medjunarodnog suda nije prirodno da Ustavni sud raspravljajući po ustavnoj žalbi aplikanta ocjenjuje činjenice i bavi se dokazima koje su redovni sudovi prikupili i dali razloge o njima u svojim sudskim odlukama.  
 
            Mišljenja smo, u konačnom, da su sudije Vrhovnog suda kroz Opštu sjednicu iznijeli svoj stav i kroz ovu inicijativu očekuju, radi zaštite pravnog poretka ove zemlje, da se pozitivno odredite i predložite dopunu čl. 56 Zakona o Ustavnom sudu jer je većina pravne struke u Crnoj Gori upravo na stanovištu i sudija Vrhovnog suda.
 
            S poštovanjem.
 
                                                                                        PREDSJEDNIK SUDA
                                                                                              Vesna Medenica





Ostale informacije