Intervju predsjednice Vrhovnog suda za prvomajsko izdanje Dnevnih novina

01. 05. 2018.

Ne smije doći do blokade izbora Sudskog savjeta, Venecijanska komisija stiže 3. maja

Venecijanska komisija najavila je dolazak u Podgoricu 3. maja, da sa predstavnicima sudske vlasti, kao i crnogorskim poslanicima, razgovara o rješenju kojim će se spriječiti blokada Sudskog savjeta, čijim članovima mandat ističe 2. jula, a za izbor novih potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. Obzirom na bojkot opozicije, koja je svojevremeno i izbor članova Sudskog savjeta uslovljavala novim parlamentarnim izborima, teško je vjerovati da će Venecijanska komisija uspjeti da ih ubijedi da se vrate svom poslu, jer to nije pošlo za rukom niti jednom od evropskih zvaničničnika i institucija.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica u intervjuu za prvomajski broj Dnevnih novina, vjeruje da će eksperti Venecijanske komisije predložiti deblokirajuće rješenje koje će biti prihvatljivo i održivo, naglašavajući da je situacija u kojoj se našao Sudski savjet pokazao svu manjkavost postojeće ustavne norme.

VN: Gospođo Medenica, u kom će pravcu ići predlog Venecijanske komisije?

MEDENICA: Vidjećemo. Njihovi eksperti dolaze 3. maja, i razgovaraće i sa predstavnicima sudske vlasti i poslanicima.  Ja ću sa njima razgovarati istog dana kada stignu. Izložiću im sve ono što sadašnje rješenje čini manjkavim i očekujem od njih puno razumijevanje. Uvijek treba imati na umu da mogu nastupiti okolnosti zbog kojih neće biti moguće u cjelosti ispoštovati normu. U takvim situacijama mora se predvidjeti deblokirajući mehanizam. U našem slučaju Venecijanska komisija to nije uradila. Vjerujem da će, poučena svojim ranijim iskustvima u drugim državama, predložiti deblokirajući mehanizam koji  će biti moguće sprovesti u praksi, dakle, da će se naći uspješno rješenje do mjere da sudska grana vlasti ima Sudski savjet u punom kapacitetu.

DN: Što sadašnje rješenje čini manjkavim? 

MEDENICA: Manjkavim ga čini način izbora članova Sudskog savjeta iz reda istaknutih pravnika. Istaknuti pravnici biraju se u parlamentu dvotrećinskom većinom. Kod nas je na sceni bojkot parlamenta. Međutim, mi radimo svoj posao. Sudska grana vlasti, u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu, formirala je komisiju i već su na oglasnoj tabli svi kandidati od kojih će Konferencija sudija 1. juna, tajnim glasanjem birati iz svojih redova nove članove Sudskog savjeta iz reda sudija. Dakle, mi svoj dio obaveza ispunjavamo, a očekujemo da  će VK predložiti kako da prevaziđeno problem koji se pojavio bojkotom parlamenta.

DN: Koliko država u okruženju i EU ima zakonsku obavezu da dvotrećinskom većinom bira Sudski savjet?

MEDENICA: U okruženju nijedna država nema takvo rješenje. Nema ga ni u zemljama EU. Ja sam u mreži predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije i nijesam čula, odnosno niko mi od kolega iz zemalja Unije nije rekao da imaju slučno rješenje.
DN: Na nedavnoj pres konferenciji na kojoj je predstavljen Izvještaj o radu sudova u prošloj godini upozorili ste na pokušaj obesmišljavanja sudskih procesa, pominjući medije i  nvo sektor u tom kontekstu...

MEDENICA: Vidim da je ta moja poruka izazvala komentare, i pokušaj da se predstavi kao pritisak na javnu riječ i civilni sektor. Radi se o potpuno pogrešnoj interpetaciji. Pozvala sam na uzdržavanje od pokušaja miješanja u sudske procese, a da će sudstvo obezbijediti da ponašanje sudije  bude besprekorno u očima razumnog posmatrača. Kazala sam takođe, i ponavljam, da kako se od sudija očekuje primjereno ponašanje, tako se i od drugih učesnika u sudskom postupku, javnosti, medija i nevladinog sektora, očekuje da se uzdrže od bilo kakvih radnji kojima se podriva samostalnost i nezavisnost sudske vlasti.

DN: Pažnju javnosti nedavno je izazvala informacija Vlade Crne Gore o predmetima u kojima zaposleni u javnoj upravi tuže državu zbog nekoliko eura, stvarajući velike sudske troškove koji na naplatu dođu građanima Crne Gore. Kako napraviti balanas, zaštiti i prava građana i državu?

MEDENICA:  Očigledno je da smo u sudstvu suočeni sa velikim prilivom parničnih predmeta gdje stranke traže određene izostale nadoknade od strane lokalnih uprava, javnih institucija i državnih organa. Svaki građanin Crne Gore  ima pravo da svoja potraživanja, i da to pravo, ukoliko poslodavac to nije dobrovoljno uradio, ostvari preko suda tražeći sudsku zaštitu, a primjećujem i na to upozoravam, da se iz tih tužbi, obzirom na visinu tužbenog zahtjeva, ne vidi namjera da stranke hoće da dobiju ono što im je uskraćeno, već da se radi o lakom bogaćenju određene kategorije advokata, odnosno pravnih zastupnika. Tužiti državu za pet eura, a troškove dosuditi po advokatskoj tarifi na nekoliko stotina eura, je nešto što zabrinjava čime se moramo ozbiljno pozabaviti i čemu moramo naći načina da ovakvim zloupotrbama stanemo na kraj.

DN: Iznijeli ste podatak da u nepoštovanju rokova prednjače Viši sud u Podgorici i Osnovni sud u Herceg Novom. Šta ćete preduzeti?

MEDENICA: Ukazala sam da sam zadovoljna  opštim učinkom crnogorskih sudova i njihovom efikasnošću. Ali, ja sam neko ko uvijek voli ukazati i na ono čime nijesam zadovoljna. Viši sud u Podgorici , Specijalizovano odjeljenje i Prvostepeno krivično odjeljenje nijesu zadovoljlili moja očekivanja. Specijalizovano  odjeljenje  završilo je 51 odsto, a Prvostepeno krivično 52 posto svih predmeta u radu u toku prošle godine.  Dakle, 11 sudija završilo je 149 predmeta od čega su neke sudije završile preko 40 predmeta, a neke nešto više od 10 predmeta ili čak manje. Moglo se i više i brže i ne vidim opravdan razlog da u Prvostepenom krivičnom odjeljenju suđenja traju dvije godine i više.
Za Specijalizovano odjeljenje donekle imam opravdanja jer se radi o vrlo teškim i složenim predmetima sa raznim opstrukcijama u postupku, kao i nemogućnošću ostvarivanja međunarodne saradnje koja je neophodna za donošenje valjane odluke. Ali, se i tu moglo brže.

DN: A mjere?

MEDENICA: U slučaju da sudija trostruko probije zakonski rok izrade odluka i to u tri predmeta, biće izložen disciplinskoj odgovornosti, što je predsjednica suda u Herceg Novom već uradila u prethodne dvije godine.

DN: U izvještaju EK prepoznat je napredak u vladavini prava, dakle i u sudstvu. Jeste li Vi lično, kao predsjednica Vrhovnog suda zadovoljni radom sudova?

MEDENICA: Evropska komisija  jeste prepoznala napredak , što me raduje. Ali, taj napredak i njena konstatacija nijesu slučajni. Iza toga stoji veliki rad, trud, razne edukacije, podizanje nivoa kvaliteta pravde, efikasnost, efektivnost sudskog sistema,  dosljedna primjena prakse Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, ako me pitate da li sam zadovoljna reći ću vam: Da, zadovoljna sam tom konstatacijom, ali to ne znači da su pozitivni rezultati sudstva i samoodrživi. Oni to nijesu, već je potrebno stalno ulaganje napora sudija i sudske administracije u budućem radu, i u tom pravcu Vrhovni sud Crne Gore će kreirati i usmjeravati sudsku politiku u ovoj godini.

DN: Ali, generalno ste zadovoljni radom sudova?

MEDENICA: Tačno, zadovoljna sam. Iznijeću samo jedan podatak -  u prošloj  godini je 91.100 odluka otpremljena  iz crnogorskih sudova, a samo 0,69 odsto tih odluka urađeno je van roka! Koliko van roka – nekoliko dana dana. U Višem sudu u Podgorici imamo 58 takvih odluka, odnosno 150 u hercegnovskom Osnovnom sudu.

DN: Kvalitet sudstva se mjeri i brojem predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Gdje smo danas?

MEDENICA: Danas smo u mnogo boljoj poziciji nego što smo bili ranije, što znači da crnogorsko sudstvo postaje sve kvalitetnije. O tome govori i pad predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ranije je bilo oko 500 predstavki, a u prošloj godini taj sud je primio samo 138 predstavki iz Crne Gore, odnosno 16 odsto manje nego u 2016. godini. Tokom prošle godine Evropski sud je razmatrao 250 predstavki (novoprimljene i one iz ranijeg perioda)  i odbacio 150 kao nedopustive. Oko 80 predstavki je još u radu.

Sud u Strazburu je u prethodnoj godini imao 56.016 predstavki od 47 zemalja članica Savjeta Evrope. Crna Gora je na 32. mjestu. U 2016. godini bila je na 33. mjestu. Po broju predstavki ispred nas su Srbija, BiH, Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Rumunija... Lihtenštajn  je na posljednjem mjestu, sa jednom predstavkom.

DN:Crnogorska javnost od polovine prošle godine ima prilike da uživo prati suđenje za pokušaj terorizma. Da li je, sa ove vremenske distance do bio dobar potez?

MEDENICA: Dugo mi je trebalo da donesem odluku da li u slučaju pokušaja terorizma koji je vrlo aktuelan, senzibilan i praćen predmet, dozvoliti da u sudnicu uđu kamere. Međutim, odlučila sam se na taj korak iz jednog jedinog razloga, da javnost čuje sadržinu dokaza. Sjećate se koliko je kontroverzi  pratilo podizanje optužnice i da je javnosti bila nametnuta sumnja da je čitav slučaj namješten, da su namješteni dokazi...Upravo zbog tako stvorenog ambijenta, odlučili sam se  za javno prenošenje suđenje, kako bi i crnogorska i šira javnost učestvovala  u postupku kao posmatrači.

DN: Šta je pokazalo suđenje? Kako komentarišete dešavanja u sudnici i ponašanje advokata i okrivljenih?

MEDENICA: Kao predsjednica Vrhovnog suda ne mogu komentarisati suđenje, ali mogu reći ovo - crnogorska i šira javnost ima priliku da se uvjeri da je danas u Crnoj Gori najeteže biti sudija. Svi mogu da vide da taj sudija nema pravnih mehanizama da se zaštiti od neetičnosti postupanja advokata, od njihovog pokušaja da se obračunavaju sa sudskim vijećem, a ne sa dokazima i činjenicama. Vidjeli smo eroziju kulture ponašanja i političke nastupe.

DN: U jednom od ranijih intervjua ste kazali da su sudije protiv najava novih normi o amnestije. Kakav je danas stav sudske vlasti?

MEDENICA: Vrlo često čujemo razne komentare na račun kaznene politike, najčešće da nije adekvatna i da je upitno da li se njom u cjelosti ostvaruje svrha kažnjavanja. Čak nam pojedini i iz izvršne vlasti upućuju bojažljive poruke da možda i kaznena politika u nekoj mjeri ima svog udjela u narušavanju bezbjednosnog stanja u Crnoj Gori. Na suprotnoj strani imamo predlog zakona kojeg su potpisali poslanici i koji treba da uđe u skupštinsku proceduru, kojim je predviđeno da se osuđenima omogući 25 odsto umanjenja već dosuđne kazne. To dvoje ne može ići zajedno. Molila bih da se ne devalvira učinak sudova, jer se umanjenjem kazni kriminalcima utiče da na ukupnu  bezbjednost  građana Crne Gore.
Što se tiče mog stava o kaznenoj politici, mislim da je adekvatna vrsti i težini krivičnih djela i ličnim karakteristikama optuženih. Iznijeću samo jedan podatak u prilog tome - dva viša suda u prošloj godini izrekli su 690 godina zatvora.

DN: Govorite o nepoštovanju sudskog procesa, o lošim porukama, pritiscima na sudije, urušavanju njihovog ličnog i profesionalnog integriteta... Što Vas je, kao predsjednicu Vrhovnog suda najviše pogodilo?

MEDENICA: Skoro smo imali slučaj da je jedna stranka nezadovoljna sudskom odlukom, bez ikakve argumentacije, na osnovu neprovjerenih i proizvoljnih tvrdnji,  sudiju Vrhovnog suda Vesnu Begović, jednog moralnog sudiju i čovjeka, velikog profesionalca, tako izložila medijskom linču da smo svi bili zapanjeni i svi saosjećali sa njom težinu trenutka u kome je bez ikakve krivice bila smještena. To više nećemo dozvoliti. Svi koji budu upućivali kritike na račun rada sudija to moraju uraditi argumentovano. U situacijama gdje postoje valjani dokazi i  argumenti, spremni smo da upotrijebimo sva sredstva i mehanizme koje smo izgradili da se sa takvim sudijama obračunamo.
Ali, isto tako, sa istom snagom i željom obračunaćemo se, kroz krivično pravnu proceduru i krivičnu zaštitu, sa svima onima koji neutemeljeno žele vrijeđati sudije i njima se obraćati ne birajući riječi i ne poštujući kulturu ponašanja. 





Ostale informacije