Izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore

Treći konsultativni sastanak sa sudijama - HF 14- Crna Gora - 24.februar, Hotel Hilton

24. 02. 2017.

Poštovani predsjedniče Sudskog savjeta, dr Vukčeviću,
uvažena gđo Longo,
cijenjeni učesnici sastanka i gdine Dedoviću,
 
  • Zahvaljujem na upućenom pozivu za raspravljanje o temi ocjenjivanja rada sudija u Crnoj Gori. Ova tema je od izuzetne važnosti za sve sudije, budući da nezavisnost nosilaca pravosudnih funkcija nije privilegija data u njihovom sopstvenom interesu, već u cilju vladavine prava i građana koji traže zaštitu svojih prava.
  • Na početku ću vas kratko podsjetiti na Mišljenje Konsultativnog vijeća evropskih sudija o vrednovanju rada sudija, u kojem je naglašeno da vladavina prava u demokratiji zahtijeva ne samo sudijsku nezavisnost, već i uspostavljanje sudova osposobljenih za donošenje sudskih odluka najvećeg mogućeg kvaliteta.
  • Sistem za periodično profesionalno ocjenjivanje, planiran Strategijom reforme pravosuđa, uspostavljen je u cilju jačanja nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa. Jasno je da samo razvijeni kriterijumi za ocjenjivanje sudija pružaju osnov za transparentno i zasnovano na rezultatima rada napredovanje. Pitanje svih pitanja koje postavljaju sudije u Crnoj Gori, ali i u Evropi glasi - da li je sistem napredovanja sudija zasnovan na ocjenjivanju, pravedan?
  • Da bismo došli do tog, za nas jako važnog odgovora, polazimo od zakonskih i podzakonskih pretpostavki koje su zadovoljene u smislu propisanih kriterijuma, potkriterijuma i indikatora za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova. Stručno znanje, sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještina vođenja ročišta, te sudijsko stručno usavršavanje, i ostali kriterijumi propisani za predsjednike sudova, treba da dovedu do rezultata napredovanja sudija u sud višeg stepena i ukažu na profesionalne slabosti sudija, a koje mogu imati za posljedicu dodatno usavršavanje sudija ili njihovu odgovornost. Ono što je trenutno neophodno je uspostavljanje pravilne i djelotvorne primjene ovako postavljenog sistema ocjenjivanja.
  • Ocjena rada treba da bude adekvatna i zasnovana na suštinskoj analizi rada sudija, odnosno, ona ne smije biti puki statistički pokazatelj. Naime, sa tim problemom se suočila Hrvatska, koja je kao članica Evropske unije, uskladila proces vrednovanja rada sudija sa svim evropskim standardima. Međutim, kao nedostatak je već istaknuta činjenica da je težište pri ocjenjivanju na obradi statističkih podataka. Tako je čak 94,32 % sudija ocijenjeno najboljom ocjenom, a na taj način se ne dobijaju neophodne nijanse u ocjeni kvaliteta rada sudija. Naime, propisani kriterijumi nijesu adekvatno odmjereni budući da nije teško dostići najvišu ocjenu. Izazovi u pogledu ocjenjivanja težine predmeta i specifične materije, svakako da postoje i kod nas.
  • U Bosni i Hercegovini se već nekoliko godina primjenjuje formalni model vrednovanja rada sudija, gdje su osnovna pravila i parametri utvrđeni podzakonskim aktima, pa tako nedostaju definisana pravila iz oblasti vrednovanja, zakonom uređena na nivou države. Pored toga, postupak vrednovanja je neujednačen usljed egzistencije paralelnih sudskih sistema. U Srbiji se prigovara neefikasnoj primjeni određenih rješenja u pogledu vremena izrade odluke, propisane mjesečne norme i složenosti predmeta. Zaključno, u sva tri sistema se rad sudije ocjenjuje po unaprijed propisanoj proceduri, sa poznatim, unaprijed  zadatim i preciznim kriterijumima i sa učešćem sudija čiji se rad vrednuje. To učešće se ogleda u mogućnosti uklazivanja na specifične okolnosti sa kojima se sudije susrijeću u radu i u obliku različitih formi prigovora. U našem sistemu, sudija takođe učestvuje u postupku ocjenjivanja i ima pravo izjašnjenja na predlog ocjene u zakonskom roku.
  • Budući da ne postoji standardni model koji jedna država treba da prati da bi uspostavila sistem ocjenjivanja, korisna su nam iskustva zemalja u regionu i država članica Evropske unije, kako bismo efikasno reagovali i postavili sistem ocjenjivanja rada sudija na čvrstim osnovama u praksi.
  • Za kraj, dozvolite da se vratim na početnu tezu o uspostavljanju sudova osposobljenih za donošenje sudskih odluka najvećeg mogućeg kvaliteta. Sistem ocjenjivanja u Crnoj Gori mora uzeti u obzir sve izazove sa kojima su se susrele susjedne države i usredsrijediti se na to da ocjenjivanjem sudija pojačamo kvalitet pravde, bez narušavanja sudijske nezavisnosti, stimulišući svakog sudiju da bolje radi u već složenoj sudijskoj okolini i podižući pitanje odgovornosti u slučajevima gdje je to neophodno.  Izražavam uvjerenje da će Vrhovni sud Crne Gore, kroz učešće svojih predstavnika u Komisiji za ocjenjivanje, nastaviti sa svojim radom na stvaranju pravednog sistema i zdrave klime za ocjenjivanje crnogorskih sudija.

                                                                                                      Kabinet predsjednice

 





Ostale informacije