Izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, gospođe Vesne Medenice

Konferencija za medije, 20.3.2017. godine

Poštovani predstavnici medija,
 
  • Zadovoljstvo mi je što danas u prisustvu zamjenice predsjednice Vrhovnog suda, predsjednika vijeća i odjeljenja u najvišem sudu u državi, imam priliku predstaviti crnogorskoj javnosti rezultate Vrhovnog suda Crne Gore i opšti učinak crnogorskih sudova u protekloj sudijskoj godini. Sudijska godina za nama bila je izuzetno radna za Vrhovni sud i sve sudove u Crnoj Gori.
  • U skladu sa zakonskim uređenjem sudova, dozvolite da prvo počnem sa analizom rada sudova opšte i posebne nadležnosti u Crnoj Gori, nakon čega ću saopštiti i podatke o prošloj sudijskog godini  Vrhovnog suda.
  • Kod svih sudova u Crnoj Gori, izuzev sudova za prekršaje, bilo je ukupno u radu 130.776 predmeta, od čega je završeno 90.537, a ostalo nezavršeno 32.313 ili 24,71 % predmeta. Upoređujući sa 2015. izvještajnom godinom, priliv predmeta je bio veći za 6,13 %, ali i broj riješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu za 2,45 %.
  • I ove godine su sudije osnovnih sudova u kojima se bije bitka za kvalitet pravde, bile najviše opterećene. U pojedinim osnovnim sudovima, kao što je to slučaj u Podgorici, Kotoru, i još u nekim sudovima, sudije su imale gotovo 900 predmeta u radu, a na državnom nivou sve sudije su bile opterećene sa 531 predmet, od čega su završili 367, dok je 131 predmet ostao nezavršen, na kraju sudijske godine po sudiji.
  • Kvalitet rada ne trpi usljed ovakvog kvantiteta, što je ohrabrujuće i afirmativno za crnogorsko sudstvo. Kada je u pitanju generalna ocjena kvaliteta rada, tokom 2016. godine, sudovi su donijeli ukupno 90.537 odluka,  od kojih je svega 2.748 odluka ukinuto, što je 3,03 % i vraćeno na ponovno odlučivanje. Ako statistiku posmatramo iz ugla načela dvostepenosti postupka, broj izjavljenih žalbi iznosi 14.816. Od strane viših instanci potvrđeno je čak 68,28  % odluka, dok je ukinuto 21,02 % a 5,68 % djelimično potvrđeno-preinačeno, ukinuto.
  • No, ne možemo se, a ne osvrnuti i na pojedine sudove koji urušavaju velike napore cjelokupne sudske grane vlasti da kvalitet pravde bude dobar, jer sa preko 33 % Bar, 38 % Herceg Novi, 31 % Kotor, i Ulcinj 34 %, znatno utiču na konačan utisak i zaključak o kvalitetu sudskih presuđenja, i hitno se moraju preduzeti mjere prema sudijama koji iskazuju očigledno nekvalitetno primjenjivanje i materijalnog i procesnog prava, da se kroz ocjenjivanje, njihov radni učinak u cjelosti evidentira, što će imati i kroz konačnu ocjenu posledice na dalje njihovo sudijsko angažovanje.
  • Poštovanje prava građana na suđenje u razumnom roku, obezbijedili su crnogorski sudovi svojim ažurnim radom. Naime, samo 0,68 % odluka je urađeno van zakonskog roka, što je jedan od glavnih pokazatelja efikasnog postupka. No, još bolju statistiku i konačan zaključak urušavaju Osnovni sudovi Bar, Herceg Novi i djelimično Kotor. Pred osnovnim sudovima, u roku do tri mjeseca završeno je više od 55 % svih predmeta.
  • Kaznena politika osnovnih sudova odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravlja pred tim sudovima. Strukturu krivičnih sankcija čini 44,31 % uslovnih osuda, 33,63 % kazne zatvora i 4,23 % novčane kazne. Ukupno je izrečeno 233 kazni rada u javnom interesu, odnosno 5,76% od ukupnog broja izrečenih kazni.
  • Zaključak je da pred osnovnim sudovima stoje profesionalni izazovi, razmatranje pravca kretanja dalje kaznene politike, jačanje sudijske odgovornosti, a u pojedinim sudovima i podizanje broja riješenih predmeta, poboljšanje kvaliteta i pridržavanje strikno zakonskih rokova, a za sve obavezujuće i uvijek dalje preduzimanje mjera na smanjenju broja zaostalih predmeta, tzv. “crvenih omota”. Njih na kraju sudijske godine je ostalo 3.214 ili 0,48 % po glavi stanovnika.
  • Uvjerena sam da će već podmlađeno sudstvo, u Osnovnom sudu u Podgorici preko 72 % sudijskog kadra je do 30 godina starosti, nastaviti sa ulaganjem napora na svakom zadatku koji nosi sa sobom funkcija nosioca sudske vlasti u Crnoj Gori.
  • Viši sudovi su u odnosu na priliv završili 103,63 % više od priliva i u roku od tri mjeseca završeno je više od 70,68 % predmeta. Specijalizovano odeljenje je od 70 predmeta ukupno u radu riješilo 38 predmeta, a 32 ili 45,71 % je ostalo nezavršenih. Priliv je bio veći, ali je 12 predmeta u odnosu na broj riješenih u prošloj godini više riješeno. Privredni sud je bio ažuran i završio je 98,52 % u odnosu na priliv. Upravni 88,19 %,  Apelacioni 92,29 %, a Vrhovni 100,55 % u odnosu na priliv.
  • U prethodnoj sudijskoj godini, Vrhovni sud Crne Gore je ostvario ažurnost, efikasnost i blagovremenost u svom radu, uprkos blago većem prilivu predmeta u odnosu na izvještajnu 2015. godinu.
  • Vrhovni sud je ukupno u radu imao 4.407 predmeta, od kojih je do 31.12.2016. godine riješeno 4.175 (94.78%), a neriješenih 227, (5,22%). Time je nastavljen trend opadanja neriješenih predmeta. U odnosu na ukupan priliv predmeta, sudije su riješile 100,53% predmeta, što je za 1,66% više u odnosu na 2015. izvještajnu godinu. Prosječna opterećenost sudija bila je 251,16 predmeta, što je za 19 predmeta više nego 2015. godine.
  • U čak 3.635 predmeta postupak pred Vrhovnim sudom trajao je do tri mjeseca. Dakle, prosječno trajanje postupka pred Vrhovnim sudom iznosi 42,6 dana, što je tri puta kraći rok od prosječnog trajanja koje smo zabilježili 2015. godine.
  • Do kraja ovog mjeseca po planu koji je sjednica sudija usvojila, svi predmeti iz prošle sudijske godine biće završeni.
  • Vrhovni sud je imao ukupno u radu 54 predmeta formirana po tužbi   za pravično zadovoljenje, od čega je riješeno 48, a ostalo neriješeno  6 na kraju godine. U 23 predmeta je utvrđena povreda i dosuđena naknada, dok je 8 tužbenih zahtjeva odbijeno, a ukupno 16 odbačeno. Interesantan je podatak da je visina novčanog iznosa dosuđenog na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku skoro duplo manji nego 2015. godine, a iznosio je 24.000 eura. Napominjem, da vijeće za odlučivanje po TPZ predmetima, u svakom predmetu razmatra dužinu trajanja razumnog roka, u skladu sa relevantnom sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Dâ se zaključiti da je tužba djelotvorno pravno sredstvo koje građani radi pravičnog zadvoljenja zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, podnose Vrhovnom sudu. Na drugoj strani, podatak da je smanjen iznos novčane naknade zbog nematerijalne štete prouzrokovane povredom prava na suđenje u razumnom roku, govori o tome da su sudovi postupali u kraćim rokovima i pojačano pazili na zaštitu člana 6 stava 1 Evropske Konvencije.
  • Svjesni smo da građani nezadovoljni ishodom postupka, ne praštaju nepovoljne odluke za njih i nakon iscrpljivanja domaćih pravnih ljekova, traže zaštitu prava pred Evropskim sudom za ljudska prava. U prethodnoj godini, Evropski sud za ljudska prava primio je 165 aplikacija protiv Crne Gore, što je sa onih 129 iz prethodne godine ukupno u radu imao 294, od čega je kao nedozvoljene odbacio 183 ili čak 62 %. Ostalo je pred Evropskim sudom za ljudska prava 111 aplikacija, što ne garantuje da će svaka biti uvažena. Stoga, što više naši prvostepeni i žalbeni sudovi primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava i inkorporiraju standarde zaštite ljudskih prava u svojim sudskim odlukama, to će naši građani biti zadovoljniji pruženom pravdom pred našim sudovima.
  • Ustavni sud Crne Gore je postupajući po ustavnim žalbama utvrdio neku od povreda Konvencijskih prava u 7 revizijskih odluka i u po 1 odluci Vrhovnog suda po tužbi za pravično zadovoljenje, po žalbi na odluke Vrhovnog državnog tužioca po predlogu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i vanrednom preispitivanju sudske odluke u upravnom sporu.
  • Predstavka, odnosno pritužba građanina na rad sudova je popularno sredstvo u javnosti, putem kojeg građanin, kao stranka u sudskom postupku, izražava nezadovoljstvo radom određenog suda ili postupajućeg sudije u predmetu. U prethodnoj godini primljene su 263 predstavke građana, od kojih je bilo osnovanih 31, a neosnovanih 125. Pritužbe se u najvećem dijelu odnose na nezadovoljstvo stranaka donijetim odlukama nižestepenih sudova, dok se manji dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su podnosioci pritužbi.
  • Tokom prošlogodišnjeg predsjedavanja sudom osnažen je unutrašnji plan organizacije suda. Naime, Odjeljenja sudske prakse i prakse Evropskog suda za ljudska prava su imala aktivnosti od posebnog značaja na polju unifikacije sudske prakse, jačanja pravne sigurnosti i primjene evropskih pravnih standarda u obrazloženjima naših sudskih odluka. Na taj način, sudije su kroz međusobnu saradnju pratile praksu Evropskog suda u Strazburu, primjenjujući donijete presude kao izvor prava. Vrhovni sud je snažno posvećen ujednačavanju sudske prakse nižestepenih sudova, poštovanju prava na suđenje u razumnom roku i punoj primjeni Evropske konvencije, zbog čega je neophodno dalje jačanje kapaciteta Odjeljenja sudske prakse i Odjeljenja za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije, budući da je primijećen veliki teret rada na tim odjeljenjima.
  • Veliki značaj Vrhovni sud je poklonio saradnji sa nacionalnim državnim organima, diplomatskim korom, medijima i nevladinim organizacijama, o čemu svjedoče učešća na brojnim sastancima i okruglim stolovima. Potpisani memorandumi sa univerzitetima i predstavnicima civilnog sektora, te početak saradnje sa predstavnicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, iskazali su punu predanost Vrhovnog suda obučavanju budućih sudija i kreiranju zdrave klime za prilagođavanje sudskog sistema savremenim izazovima u posebnim oblastima prava i našem društvu.
  • Uključili smo mikrofone i kamere u sudnicama svih sudova u Crnoj Gori, za slučajeve od posebnog interesovanja javnosti i tako smjestili građanina-posmatrača krivičnog procesa u prvi red. Pored toga, svakodnevnim isticanjem novosti na zvaničnoj stranici Vrhovnog suda, doprinijeli smo jačanju transparentnosti rada i kod nižestepenih sudova u zemlji. Potvrda sa najviših međunarodnih adresa, ali i od civilnog sektora, da je Vrhovni sud bio najotvoreniji sud u protekloj godini, promoviše moderno crnogorsko sudstvo, čime smo prekinuli veze sa nekadašnjim zatvorenim sudskim sistemom, a podstakli rast uloge sudstva u demokratskom društvu kao garanta vladavine prava.
  • Želim posebno istaći da je Vrhovni sud ostvario najbolji rezultat ispunivši 90,48 % indikatora transparentnosti, što je utvrđeno Izvještajem CDT-a o transparentnosti sudova. Time je najviši sud u državi postavio primjer nižestepenim sudovima na polju pristupa javnosti. Pored toga, Vrhovni sud će preduzeti mjere na izradi Strategije o odnosima sa javnošću, čiji je cilj da kvalitetnije uredi odnose na relaciji sudovi-mediji i doprinese stvaranju objektivne i istinite slike kod javnosti o sudskim procesima. Imamo i jedan pozitivan pomak u našoj aktivnosti, jer je Američka vlada preko Ambasade u Podgorici prihvatila da učestvuje donatorskim sredstvima na angažovanje eksperata u pomoći da koncipiramo Komunikacionu Strategiju, koja će pomoći lakši rad u našoj komunikaciji. Povodom toga, nastaviće se sa unaprjeđivanjem službi za odnose sa javnošću u sudovima, odnosno portparola, a zadržaće se trend ažurnog objavljivanja informacija na sajtu.
  • Vrhovni sud Crne Gore je imao brojne aktivnosti koje su put Crne Gore u Evropsku uniju učinile bržim i bližim. Kontinuiranim izvještavanjem, učestvovanjem u radnim grupama u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 i realizovanjem mjera iz svoje nadležnosti u pogledu obaveza iz Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa, Vrhovni sud je uspješno ispunio svoje obaveze na planu EU integracija. U narednoj sudijskoj godini, Vrhovni sud će nastaviti sa svojim planom na daljem ispunjenju ciljeva u oblasti pravosuđa. I u tom pogledu ohrabreni smo posljednjim Izvještajem Evropske Komisije o napretku. Zadovoljni smo što je najviša sudska instanca ostala prepoznata kao kuca žilavica crnogorskog pravosudnog sistema i nastojaćemo da i u ovoj godini tako ostane.
  • Međutim, uprkos nalazu Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru o zabilježenom poboljšanju na polju efikasnosti pravosuđa, treba nastaviti sa mjerama na povećanju efikasnosti sudova, praćenju zaostataka u rješavanju predmeta i daljem smanjivanju broja neriješenih predmeta. Podsjetiću vas da je u prethodno objavljenom Izvještaju o napretku za 2015. godinu, crnogorsko sudstvo najbolje ocijenjeno od svih država kandidata za članstvo u EU, čemu je znatno doprinijela uloga Vrhovnog suda, kao nosioca pristupnih pregovora u ime crnogorskog pravosuđa.
  • U narednoj godini, jako je bitno pratiti razvoj Horizontalnog programa Savjeta Evrope i Evropske unije u Crnoj Gori i podržavati aktivno učestvovanje predstavnika Vrhovnog suda u realizaciji pojedinačnih projekata. U esenciji Programa su teme sprječavanja i kažnjavanja korupcije i organizovanog kriminala, disciplinske odgovornosti sudija, izbor, napredovanje i ocjenjivanje sudija, profesionalizma i etičkog kodeksa sudija, što je od naročite važnosti za crnogorsko sudstvo. Pored iznijetog, Vrhovni sud je zacrtao i druge ciljeve koje odlučno namjerava ispuniti u ovoj godini. Jedna od značajnih novina jeste da je u dogovoru sa vladom Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Vrhovnog suda, na putu rješavanje gorućeg problema – nadostajućeg radnog prostora. Naime, zgrada koja je bila namijenjena Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, biće ustupljena crnogorskim sudovima. Vrhovnom sudu Crne Gore.
  • Posvećenost, spremnost i odlučnost sudija i sudske administracije, pružaju čvrst osnov da vjerujemo da će rad Vrhovnog suda Crne Gore biti jednako istrajan i još više uspješan i u narednoj sudijskoj godini.
  • Vama zahvaljujem na pažnji i izražavam nadu da će se kontinuirana spona između crnogorskog sudstva i medija koji prenose informaciju javnosti, održati i unaprijediti koliko je to moguće, budući da nam je zajednička misija da građani imaju tačnu, objektivnu i brzu informaciju, a da sa druge strane pružimo zaštitu ljudskih prava strankama u postupku, pogotovo onima protiv kojih se vode postupci pred sudom.
  • Pritom upozoravam da sudska grana vlasti u svom ostvarivanju sudijske misije mora biti lišena svih pritisaka, uz garantovanu i nesmetanu samostalnost i nezavisnost i punu zaštitu nosilaca sudske funkcije, kako pojedinačno njihove lične sigurnosti i njihovih porodica, tako i profesionalnog postupanja i digniteta sudske funkcije. Na javnoj sceni je građanska nedisciplina, dupli aršini i neprimjereni napadi koji pokušavaju urušiti samostalnost i nezavisnost, a i ugroziti ličnu i porodičnu sigurnost sudija, čime se želi izazvati nestabilnost i dovesti u pitanje pravni poredak ove države, kroz ometanje vladavine prava.
  • Preduzimaju se sve mjere od strane određenih političkih grupacija koje žele dovesti do erozije prava, a time i likvidacije samostalnosti i nezavisnosti sudskog odlučivanja.
  • Poručujem svima da sudije stoje na braniku prava i pravde i tako će biti dok god nose sudijsku togu. Njihova je misija da građanima Crne Gore omoguće nesmetan pristup sudu, zakonitu i pravičnu sudsku odluku lišenu svih političkih pritisaka i na tome će istrajati.
  • Zahvaljujem još jednom svim sudijama, sudskoj administraciji i očekujem uspješnu narednu sudijsku godinu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 





Ostale informacije