Konferencija za medije

KONFERENCIJA ZA MEDIJE - IZLAGANJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA VESNE MEDENICE

 

     Postupajući u skladu sa obavezama iz Akcionog plana za sprovodjenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, te Akcionog plana praćenja sprovodjenja preporuka iz mišljenja Evropske komisije, nakon okončanja sudijske godine i izvršenih pregleda rada svih sudova i pojedinačnog rada sudija u Crnoj Gori danas je upriličena konferencija za medije, na kojoj će se izvršiti prezentacija cjelokupnog rada sudova u prošloj godini i predočiti značaj napora i rezultati sudova vezanih za usvojene Akcione planove.

 

Sudstvo je jedna od tri grane vlasti u svakoj demokratskoj državi pa i našoj. Njegova misija je da garantuje postojanje vladavine prava, a iz toga da obezbijedi pravilnu primjenu zakona na nepristrasan, pravičan i efikasan način. Nezavisnost i samostalnost sudstva su osnovni preduslovi za funkcionisanje pravosudja i ta nezavisnost treba da bude funkcionalna i finansijska. Mora biti garantovana u pogledu drugih vlasti u državi, onima koji traže pravdu, drugim sudijama i društvu uopšte i to sredstvima nacionalnih pravila na najvišem nivou. Država i svaki sudija pojedinačno su odgovorni za unapredjenje i zaštitu sudske nezavisnosti.

 

Sudski savjet kao samostalan i nezavistan organ zadužen je da obezbijedi nezavisnost i samostalnost sudova i sudija najviše kroz odluke o izboru i imenovanju, karijeri zasnovanoj na objektivnim kriterijumima. Da bi učinili pristup pravdi transparentnim, moraju se objavljivati informacije o funkcionisanju sudskog sistema, a sudije da preduzmu sve korake da obezbijede pristup brzom, efikasnom i dostupnom rješavanju sporova time što će doprinijeti i unapredjenju metoda alternativnog rješavanja sporova. Sudske odluke moraju biti izradjene na pristupačnom, jednostavnom jeziku sa dobrim obrazloženjem, pravničkom terminologijom i zakonskim izrazima i odluke će se objavljivati javno u razumnom roku.

 

Ovogodišnji izvještaj o radu kroz statistički prikaz oslonjen je na preporuke Evropske komisije za praćenje efikasnosti pravosudja (CEPEJ), tako da su i rezultati učinka sudske vlasti upravo po novom metodu i prikazani.

 

Crnogorski sudovi su potpuno ažurni jer su završili više predmeta nego što su primili, čak za 1,7 %.  Naime, počeli su sudsku godinu sa 40.766 predmeta, primili 125.079, završili 127.197, a ostalo neriješeno samo 38.666 predmeta ili 23,31 %.

 

Podsjećam Vas da je na kraju 2007. godine ostalo više od 63 % nezavršenih predmeta u crnogorskim sudovima.

 

Priliv predmeta bio je veći u odnosu na prethodnu godinu za 5,8 %, a broj riješenih predmeta takodje veći u odnosu na prethodnu godinu za 1,6 %.

 

Sudije su prosječno bile opterećene sa po 639 predmeta, 490 su završili i ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 149.

 

Kvalitet rada je zadržan na zadovoljavajućem nivou, što znači da je 23 % od svih odluka po žalbama ukinuto.

 

Na današnji dan u Vrhovnom sudu završeni su svi predmeti iz 2010. godine, izuzev jednog za kojeg je zakazana sjednica vijeća. Apelacioni sud je završio, takodje, sve predmete izuzev jednog gdje je zakazan pretres. Oba Viša suda kao žalbeni završili su sve predmete u krivičnom i gradjanskom referatu iz 2010. godine. Upravni sud ima nezavršenih samo 250 predmeta iz 2010. godine i do kraja ovog mjeseca i ti predmeti će biti završeni.

 

Posebno ukazujem na trajanje postupka u složenim predmetima kod svih Osnovnih sudova u Crnoj Gori, pa je do tri mjeseca završeno čak 41 % svih predmeta, do šest mjeseci 20 % , do devet mjeseci 12 %, do godine 7 % i preko godine samo 16 %.

 

Odluke su, što nije bila karakteristika u ranijem periodu, radjene u zakonskom roku i od svih odluka koje su uradjene kod Osnovnih sudova u krivičnom referatu samo 3,3 % odluka je uradjeno van zakonskog roka, odnosno u parničnom referatu samo 1,7 %, što je još jedan pokazatelj potpune efikasnosti i efektivnosti sa poštovanjem sudjenja u razumnom roku.

 

Potrebno je ukazati da je kod Osnovnih sudova primijećen veći priliv parničnih predmeta u odnosu na prethodnu godinu za 6,53 %, odnosno manji priliv krivičnih predmeta za cijelih 21,5 %.

 

Što se tiče Osnovnih sudova nakon okončanja sudijske godine i pregleda njihovog rada i pojedinačnog rada svih sudija mogu reći da Osnovni sud u Ulcinju, Osnovni sud u Kotoru, Osnovni sud u Herceg Novom su sudovi koji su prošlu sudijsku godinu završili sa manje očekivanom uspješnošću kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu kvantiteta i već se prave planovi i programi kako da se poboljša efikasnost tih sudova, kod kojih postupci nešto duže traju.

 

No, činjenica je da se kod Osnovnih sudova i to kod pojedinih mora u znatnoj mjeri i poboljšati kvalitet odluka na što je ukazano i o čemu će se posebno voditi briga i poseban nadzor.

 

Kaznena politika Osnovnih sudova je u suštini nešto što se statistički prikazuje i može se ocijeniti kao kaznena politika koja odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravljaju pred tim sudovima, tako da na uslovne osude od broja izrečenih presuda otpada 54,61 %, novčanih kazni 12,5 % i kazni zatvora 33,35 %.

 

Sa posebnom pažnjom želim dati osvrt na rad Viših sudova, Višeg suda u Bijelom Polju i Višeg suda u Podgorici.

 

Viši sud u Bijelom Polju počeo je sudijsku godinu sa 134 zaostala predmeta, primio 4.643, riješio 4.663 i ostalo nezavršeno samo 114 predmeta ili 2,30 %.

 

Viši sud u Podgorici počeo je sudijsku godinu sa 3.101 predmetom, primio 12.387 i ukupno u radu imao 15.488 predmeta, riješio 14.205 predmeta, ostalo neriješeno 1.283 ili samo 8,28 %.

 

Znači Viši sudovi su u odnosu na priliv završili čak više 110,79 % i ukupan broj neriješenih predmeta odgovara prilivu manjem od jednog mjeseca.

 

Što se tiče priliva predmeta u krivičnoj materiji taj priliv je bio manji za 7,7 %, ali je zato priliv gradjanskih predmeta bio veći za cijelih 21,67 %.

 

Dozvolićete mi da napravim jedno poredjenje, a ovo obzirom na izvanredne rezultate koje je u prošloj godini ostvario Viši sud u Pdogorici iz čega se jasno može sagledati sa kojim radom i radnim učinkom i postignutim rezultatima se dostiže potpuna ažurnost.

 

Viši sud u Podgorici 2007. godine  je od 12.212 predmeta koje je imao u radu završio samo 6.592 ili 46 %. U prvostepenom krivičnom referatu od 861 predmeta završeno je samo 495 ili 43 %, a ovu sudijsku godinu od 15.488 predmeta završavaju čak 14.205 ili 91,71 %. U prvostepenom krivičnom od 718 završavaju 507 ili 70,61 % u drugostepenom krivičnom završavaju 94 %, a u drugostepenom gradjanskom 92 %.

 

Prezentovani rezultati su za svaku pohvalu i rezultati koji ukazuju koliko može pravi odabir u ličnosti prvog nosioca sudske funkcije i predsjednika učiniti da kao dobar menadžer sudije ostvare pod njegovim nadzorom, sa kvalitetnim planom i programom rada, rezultate koje ne pamte i mnogi koji su u tom sudu, a i oni koji su kao nosioci sudijske funkcije odavno pošli iz toga suda.

 

U Višim sudovima čak u 79,64 % postupci su završeni u roku do tri mjeseca računajući na sve predmete u radu.

 

Što se tiče dva Specijalizovana odeljenja pri Višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu bilo 92 predmeta, riješeno je 58 predmeta, ostalo neriješeno 36,96 % ali je i manji priliv bio u izvještajnoj godini u odnosu na prethodnu za 28,57 %. Više je riješeno predmeta u izvještajnoj u odnosu na prethodnu za 31,03 %.   

 

Što se tiče optužnica za krivična djela iz oblasti korupcije njih je bilo 70 u radu protiv 283 lica, od čega je 47 završeno protiv 139 lica. Odluka je pravosnažna u 33 predmeta protiv 55 lica, a na kraju je ostalo nezavršeno 23 predmeta protiv 144 lica.

 

 

Što se tiče organizovanog kriminala u radu je bilo 27 predmeta protiv 219 lica od kojih je riješeno 12 predmeta protiv 61 lica.

 

U sedam predmeta protiv 41 lica odluka je pravosnažna.

 

Na kraju izvještajne godine ostalo je nezavršenih 15 predmeta protiv 158 lica, da bi u prva tri mjeseca imali završena još četiri predmeta za predmet organizovanog kriminala protiv 64 lica, a za predmete korupcije još završena šest predmeta protiv 33 lica.

 

Privredni sudovi su i ove godine potpuno ažurni jer su završili 99, 99 % u odnosu na priliv, a u odnosu na ukupni broj predmeta u radu ostalo je neriješeno samo 5,51 %.

 

Od svih stečaja u radu njih 591 zavreno je 396, a ostalo je nezavršeno 32,99 % dok od parničnih predmeta ostalo je neriješeno 27,58 %.

 

Kvalitet rada je dobar jer je 15,73 % svih odluka koje su ispitane samo ukinuto.

 

Upravni sud je u ovoj godini bio najopterećeniji sud jer je u odnosu na prethodnu imao čak 64 % viši priliv, a završio je 101,66 % predmeta od ukupnog priliva.

 

Kvalitet rada Upravnog suda je izuzetan i samo 8 % je ukinutih odluka.

 

Apelacioni sud je takodje imao veći broj predmeta, u odnosu na prethodnu godinu za 202 predmeta, medjutim završio je 112,70 % predmeta u odnosu na priliv. Kvalitet odlučivanja je iskazan kroz 15,60 % ukinutih odluka, što je dobar kvalitet.

 

Vrhovni sud je od ukupnog broja primljenih predmeta završio 101,67 % , odnosno više je riješio predmeta nego u prethodnoj godini i ostalo mu neriješeno samo 3,6 %.

 

Poseban osvrt, što je i obaveza kroz utvrdjivanje planova i programa rješavanja zaostalih predmeta, jeste koliko je to smanjen zaostatak u starim predmetima, a mi smo procijenili da pratimo 2009. i ranije godine.

 

Znači,  smanjen je zaostatak za sve predmete iz 2009. godine i ranijih godina za 69,40 % na nivou svih sudova i po svim vrstama složenih prdmeta. Na kraju godine ove vrste predmeta ostalo je samo 12.463 od čega krivičnih 773, 87 istraga, dva maloljetnička predmeta, 202 istražne radnje, 3.308 parnica i najviše izvršenja 7.341. Zašto najviše izvršenja, zato što ekonomska situacija koja se ogleda kroz nezaposlenost, nemogućnost ispunjenja obaveza utvrdjenih sudskom odlukom postupke izvršenja čine dugim i iscrpljujućim i zato je kao prioritet u radu za ovu sudijsku godinu upravo inteviziranje izvršenja sudskih odluka.

 

Sudska vlast se u cjelosti ne ostvaruje samo kroz sudjenja već ona ima daleko veću ulogu koja se ogleda i u medjunarodnoj saradnji koja je bila u prošloj godini intenzivna i ostvarena na visokom nivou.

 

Vrhovni sud je uz pomoć OSCE-a bio organizator prve Regionalne konferencije predsjednika Vrhovnih sudova republika bivše Jugoslavije, uz to i Kosova, kao i generalnih tužilaca.

 

Prva konferencija ovoga tipa je učinila mnogo na utvrdjivanju modeliteta buduće saradnje i potpisivanju Memoranduma na sledećoj konferenciji. Intevizirana je saradnja i obavljena zvanična posjeta Vrhovnom sudu Republike Albanije, zatim Republike Hrvatske, a ono što je najznačajnije jeste da će predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu g-din Žan Pol Kosta na poziv predsjednika Vrhovnog suda biti u zvaničnoj posjeti Vrhovnom sudu i državnim institucijama u septembru. Od strane toga suda i njihovog zahtjeva pozitivno smo se odredili da u Registraru pošaljemo jednog sudiju koji će radeći za Registgrar ujedno biti u prilici da se edukuje sa praksom toga suda i da iskustva i znanja prenese domaćem pravosudju. Poslali smo tri aplikacije i na njima je da izaberu pravog kandidata. Takodje, predsjednik Vrhovnog suda Madjarske, koji je bio i sudija toga suda, biće u zavničnoj posjeti Vrhovnom sudu Crne Gore, kada će se uspostaviti medjusobna saradnja i razmijeniti iskustva. Na poziv predsjednika Vrhovnog suda Narodne Republike Kine zvanična delegacija crnogorskog sudstva biće u posjeti sa posebnim interesovanjem prema informacionim tehnologijama i prepoznavanju utvrdjenih modela borbe protiv korupcije u samom sudstvu. Takodje u organizaciji OSCE-a Vrhovni sud će biti  u posjeti Vrhovnom sudu Republike Austrije .

 

Ispunjajući Akcioni plan sprovodjenja preporuka iz mišljenja Evropske komisije posebnu pažnju smo posvetili kao što se moglo vidjeti presudjenju krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije, modernizaciji sudnica, gdje je u Višem sudu u Podgorici sudnica tehnički opremljena za brže sudske procedure, dok će koristeći sredstva iz kapitalnog budžeta direkcije javnih radova vrlo brzo raspisati tender kako bi se ti isti radovi završili i u Bijelom Polju i za veliku sudnicu Osnovnog suda u Podgorici.

 

Centar za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija je značajna institucija gdje se kroz programe inicijalne i permanentne edukacije čini obaveznost za sve sudije da svoja znanja moraju unaprijediti i usvojiti praksu evropskog prava, prava Evropske unije i Suda u Strazburu. U susretu tim zahtjevima Opšta sjednica Vrhovnog suda je na svojoj sjednici od 29.03.2011. godine donijela i Načelni pravni stav koji se odnosi na odgovornost novinara i medija i odmjeravanje visine pravične naknade zbog povrede prava ličnosti, te da dosudjena nadoknada po pravilu treba da bude u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i da dosudjena naknada ne bude u iznosu koji bi obeshrabrujuće uticao na novinare i medije u obavljanju njihove uloge u očuvanju demokratskih vrijednosti društva. 

           

Posebno je značajno za sudsku vlast saradnja sa OSCE-om kroz projekat praćenja sudjenja, što je izuzetno pomoglo da se uoče odredjene slabosti koje su odmah i uklonjene.

 

Transparentnost je veoma značajna komponenta u kreiranju javnog mjenja o radu sudova, tako da se i na tom planu dosta uradilo i uradiće se još. Pored već uspostavljenih web stranica za Vrhovni, Apelacioni i dva Viša suda i Upravni, web stranice će se uspstaviti i za veće Osnovne sudove i ubuduće će sve odluke biti na sajtovima, kao i godišnji raspored poslova, pregled sudjenja i njihov raspored i još mnogo značajnih tema koje su od interesa za potpuno funkcionisanje i transparentan prikaz rada sudske vlasti.

 

Sudski savjet je u svom punom kapacitetu do sada kroz strateške ciljeve, sprovodjenje brzih procedura za izbor i razrješenje, utvrdjivanje odgovornosti i upućivanje sudija na ispomoć doprinio ovakvim rezultatima.

 

Od svog konstituisanja Sudski savjet je kroz postupak izbora sproveo procedure za 428 aplikanata, ukupno izabrao 111 nosilaca sudijske funkcije, od čega 87 sudija i 24 predsjednika. 249 kandidata je testirano za sudije Osnovnih sudova, a od 19.04. prošle godine testovi su anonimni i njih je prošlo 49 kandidata. U Sudskom savjetu postoji Kancelarija za prijavu korupcije koja je u 2010. godini primila 99 prijava - pritužbi i one su se odnosile na iskazano nezadovoljstvo donijetom odlukom u sporu, a neke i na dužinu trajanja postupka. Samo jedna pritužba je procisuirana specijalnom tužiocu od koga nemamo povratnu informaciju.

 

Inače, od svih aplikanata nije upućena nijedna pritužba niti javno oglašavanje da je prilikom izbora kandidata primijećen bilo kakav politički uticaj. Naprotiv, nakon utvrdjenih i objektiviziranih kriterijuma koji su u cjelosti primijenjeni i kandidati imali uvid u ocjene kandidata dovoljno govori da je Sudski savjet na jedan po sve profesionalni način čisto rukovodjen kvalitetom rada kandidata i njihovim preporukama vršio izbor, što se i kroz kontrole i pokazalo da su novoizabrane sudije medju najboljim sudijama u sudovima u kojima obavljaju sudijsku funkciju.

 

Što se tiče Kancelarije za pritužbe gradjana pri Vrhovnom sudu ista je prošle godine imala 562 pritužbe koje su riješene i to je znatan pad pritužbi u odnosu na 2008. godinu kad ih je bilo 916, što ukazuje na bolju efikasnost i kvalitetniji rad sudova.

 

Medijacija kao alternativno rješavanje sporova je i u prošloj godini bila značajna - čak 742 predmeta su poslata na medijaciju, od čega je 570 na ovaj način riješeno, čime su troškovi i za stranke i za sud smanjeni i brže se došlo do rješavanja spornog odnosa.

 

Završena je procedura Komisije za postavljanje vještaka i više od 100 novih vještaka položiće zakletvu 08. aprila čime će se dati mogućnost sudovima da izaberu bolje vještake i da vještaci kao bitni činioci u sudskom postupku ne budu smetnja efikasnosti sudstva.

 

Najznačajniji projekat jeste informatizacija sudstva i uspostava informaciono-komunikacionih tehnologija na nivou elektronskog šifrovanja predmeta i elektronske dodjele. Gotovo u svim sudovima okončana je procedura evidencije svih predmeta i u sudovima sa većim brojem sudija rasporedjenih po istom referatu stvoreni su tehnički preduslovi za elektronsku dodjelu predmeta.

 

I konačno zaključujem, sudska vlast je sa potpunom efikasnošću ostvarila misiju kao garant vladavine prava, pritom sačuvala potpunu samostalnost i nezavisnost kao osnovne preduslove za njeno funkcionisanje.



Ostale informacije