KONFERENCIJA ZA MEDIJE 23.04.2014.

IZLAGANJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA

 
 
 
Crnogorsko sudstvo je u proteklih pet godina pošlo putem pozitivnog procesa preobražaja u efikasniji, ažurniji i transparentniji sistem. Uspostavljanje Sudskog savjeta kao samostalnog i nezavisnog organa u čijoj primarnoj nadležnosti je izbor i razrješenje sudija, nesumnjivo je doprinjelo bržem i objektivnom izboru nosilaca sudijske funkcije, jačanju njihove odgovornosti i kvalitetnijem sudijskom radu.
 
Kontinuirana i potpuna realizacija mjera iz prethodne Strategije reforme pravosuđa i pratećeg Akcionog plana pokazala je punu posvećenost sudske grane vlasti u prevazilaženju uočenih slabosti i problema, ali i ozbiljan pristup reformskom procesu koji je nesumnjivo doveo do očiglednog napretka u fukcionisanju crnogorskog sudstva.
 
Završeni petogodišnji ciklus reforme pravosuđa doprinio je izgradnji crnogorskog sudstva u ažurniji, efikasniji i transparentniji sistem, uspostavljanju objektivnog i transparentnog izbora sudija, jačanju njihove odgovornosti, smanjenju zaostalog broja predmeta i kvalitetnijem sudijskom radu.
 
Međutim, proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji pred našu državu neminovno postavlja potrebu kontinuiranog i potpunog usklađivanja cjelokupnog društvenog sistema sa vrijednostima Unije.
 
S aspekta sudske grane vlasti, tekući pregovarački proces podrazumijeva usvajanje i punu primjenu evropske pravne tekovine i standarda, ali i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda garantovanih domaćim i međunarodnim pravnim aktima.
 
Iako su rezultati rada crnogorskih sudova svakako bili ključni za otvaranje pregovora, sam proces evropskih integracija pred domaći sudski sistem postavlja nove, izazovnije ciljeve. Usvojeni Akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 kao naše primarne zadatke predviđaju dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i transparentnosti sudske grane vlasti, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
 
Kako je  usvajanja nova Strategija reforme pravosuđa, ista će se nedvojbeno suštinski oslanjati na mjere iz navedenih akcionih planova, što ukazuje da će predstojeća pravosudna reforma biti uvezana s evropskim integracionim procesom.
 
Stoga, strateški ciljevi u vremenu koji su pred nama podrazumijevaju jačanje samostalnosti, nezavisnosti, efektivnosti i pouzdanosti sudskog sistema na način da isti bude u ravni sa sudskim sistemima država članica Evropske unije. Nastojaćemo da ozbiljno i potpuno odgovorimo na zahtjeve koji će se u tom pravcu, u narednim godinama, postaviti pred sudsku granu vlasti.
 
Bliže odredjeno, nakon nedavnih ustavnih promjena kojim je elimisan politički uticaj na izbor predsjednika Vrhovnog suda, nezavisnost sudstva ojačaće se uspostavljanjem jedinstvenog sistema izbora sudija, kriterijuma za njihovo dobrovoljno trajno upućivanje, razradom kriterijuma za napredovanje i uvođenjem sistema periodičnog ocjenjivanja sudija. Sve to pratiće i podsticajne mjere unapređenja profesionalizacije članova Sudskog savjeta, jačanje finansijske nezavisnosti sudstva, administrativno i finansijsko jačanje kapaciteta Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, kao krovnog tijela za usavršavanje i obuku postojećih sudija i državnih tužilaca, ali i onih koji to namjeravaju postati.
 
Osnaživanje nepristrasnosti sudstva podrazumijeva nastavak reforme pravosudnog informacionog sistema (PRIS) kao osnove za elektronsku dodjelu predmeta bez uticaja ljudskog faktora i izvora pouzdanih statističkih izvještaja. Jačanje odgovornosti nosilaca sudijske funkcije usmjerena je ka zakonskoj uspostavi objektiviziranih razloga za disciplinsku odgovornost, unapređenju transparentnosti disciplinskih i postupaka za razrješenje sudija u skladu s evropskim standardima.
 
Efikasnost sudske grane vlasti zahtijeva i racionalizaciju mreže sudova. Kako je Vlada Crne Gore usvojila Plan racionalizacije pravosudne mreže, neminovno će doći do ukidanja Specijalizovanog odeljenja za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina u Višem sudu u Bijelom Polju i koncentracije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kod Višeg suda u Podgorici. Takodje, predviđena je specijalizacija nadležnosti u privrednim stvarima, odnosno ukidanje Privrednog suda u Bijelom Polju čije predmete će preuzeti Privredni sud u Podgorici.
 
Crnogorski sudovi su i u 2013. godini ažurni. Izvještajnu godinu su počeli sa 35.546 predmeta, primili 114.128, završili 112.549, a ostalo je neriješeno samo 37.125 predmeta ili 24,80%.
 
Priliv predmeta bio je veći u odnosu na prethodnu godinu za 18,13%, dok je broj riješenih predmeta takodje veći u odnosu na prethodnu godinu za 14,86%.
 
Sudije su bile opterećene prosječno sa po 580,13 predmeta, završili su 436,24 dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 143,90.
 
 
I u 2013. godini kvalitet rada je bio na zadovoljavajućem nivou, pa je od ukupnog broja odluka po žalbama ukinuto njih 23,46%, 64,76% je potvrđeno, a 5,60% djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto.
 
Osnovni sudovi primili su 75.859 predmeta, što je u odnosu na priliv u 2012. godini više za cijelih 21.714 predmeta, odnosno 28,62 %.
 
Ukupni broj riješenih predmeta u izvještajnoj godini je 74.728 predmta ili 98,51 % priliva što je izuzetan rezultat.
 
Primjera radi 2009. godinuj su Osnovni sudovi počeli sa 7.746 nezavršenih krivičnih predmeta , a izvještajnu završavaju sa 2.646 nezavršenih predmeta.  Imali su takodje nezavršenih IKS  predmeta odnosno neizvršenih sudskih odluka 2110, a sada 1117. Najveći pomak je uočen u izvršenju sudskih odluka - izvršni predmeti kada je 2008. godina početa sa 29.233 neizvršene sudske odluke, a ovu godinu završavamo sa 6.455 neizvršenih sudskih odluka. Osnovni sudovi su  u parničnom postupku koristili i Centar za posredovanje u kome je uključeno 511 predmeta u kojima je postignut sporazum u 262 predmeta, u 104 nije došlo do sporazuma a u 110 predmeta stranke nijesu prihvatile medijaciju.
 
Kada je riječ o dužini trajanja postupka u složenim predmetima kod svih osnovnih sudova u Crnoj Gori ukazujemo da je do tri mjeseca završeno čak 42,34% od svih predmeta, do šest mjeseci 20,13%, do devet mjeseci 12,36%, do jedne godine 8,17%, a preko jedne godine 17,01%. 
Kod osnovnih sudova primijećen je veći priliv parničnih predmeta u odnosu na prethodnu godinu za 7,60%, odnosno manji priliv krivičnih predmeta za 20,01%. 
 
Kaznena politika osnovnih sudova je u suštini nešto što se statistički prikazuje i može se ocijeniti kao kaznena politika koja odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravljaju pred tim sudovima. Na uslovne osude od ukupnog broja izrečenih presuda otpada 58,83%, na novčane kazne 7,42% i kazne zatvora 33,14%. Napominjemo da su  Osnovni sudovi u Cetinju, Kotoru, Herceg Novom i Podgorici izrekli ukupno 24 kazni- rad u javnom interesu.
 
Viši sud u Bijelom Polju počeo je izvještajnu godinu sa 191 zaostalim predmetom, primio je 4.949, riješio 4.900, a ostalo je nezavršeno svega 240 predmeta ili 4,67%.
 
Viši sud u Podgorici počeo je izvještajnu godinu sa 2.573 predmeta, primio je 10.322 i ukupno u radu imao 12.611 predmeta, riješio 9.831 predmet, dok je ostalo neriješeno 3.064 predmeta ili 23,76%.
 
Iz izloženog proizilazi da su viši sudovi u odnosu na priliv završili 96,46%, a ukupan broj neriješenih predmeta  je veći za 641 predmet u odnosu na broj neriješenih predmeta na kraju 2012. godine.
 
U Višim sudovima čak u 68,18% postupci su završeni u roku do tri mjeseca, računajući sve predmete u radu.
 
Dva Specijalizovana odeljenja pri Višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, ukupno su u radu imali 71 predmet, riješili su 52 predmeta, a ostalo je neriješeno 19 predmeta ili 26,76%. Primjetno je da su Specijalizovana odjeljenja mnogo više predmeta riješili u 2013. godini u odnosu na prethodnu godini, dok je evidentno i poboljšanje kvaliteta njihovih odluka. Priliv je bio manji za šest predmeta, dok je u odnosu na 2012. godinu riješeno 10 predmeta više.
 
Poredjenja radi na kraju 2008. godine u Višim sudovima po svim vrstama predmta ostalo je bilo neriješeno 7.681 predmet, a na kraju 2013. godine, 3304, i ako je priliv veći za više od 1000 predmeta. Kvalitet rada sudija Viših sudova je mnogo bolji, jer je samo  po svim vrstama predmeta ukinuto 11,45 % , a po referatima u krivici 13,25 %, i što je posebno značajno u predmetima sa elemetima organizovanog kriminala i korupcije , samo 13,51 % , a nije bilo davno kada je u ovim predmetima kvalitet bio zabrinjavajući jer gotovo 50 % ispitanih odluka od strane Apelacionog suda, bilo je ukinuto.
 
Privredni sudovi su ažurni, jer su završili 99,72% u odnosu na priliv, a u odnosu na ukupni broj predmeta u radu ostalo je neriješeno samo 18,33%.
 
Od 787 stečaja u radu završeno je 477, a ostalo je nezavršeno 39,39% dok je od parničnih predmeta ostalo neriješeno 45,42%.
 
Privrednim sudovima u 2013. godini ostalo je dosta neriješenih parnica, mada je kvalitet rada na nivou prošle godine, tako da će se efektivnosti rada ovih sudova u narednom periodu posvetiti posebna pažnja.
 
Upravni sud je sud koji je u 2013. godini ostvario dobre rezultate i kvalitet rada. Tako je u ovoj godini u odnosu na prethodnu Upravni sud imao manji priliv za 7,22%, a završio je čak 107,13% predmeta od ukupnog priliva.
 
Kvalitet rada Upravnog suda je 17,45% ukinutih odluka, što je manje u odnosu na 2012. godinu kada je bilo 28,37% ukinutih odluka. 
 
Apelacioni sud je imao 69 predmeta manje u odnosu na prethodnu godinu, završio je 100,91% predmeta u odnosu na priliv. Kvalitet odlučivanja je iskazan kroz 21,15% ukinutih odluka, što ukazuje na dobar kvalitet.
 
Vrhovni sud je od ukupnog broja primljenih predmeta - 1.978 ukupno u radu, sa predmetima iz prethodne godine, imao 2.011. Od tog broja, završio je 1.872 predmeta,  dok je ostalo nezavršeno 139 predmeta ili 6,91%. Većina predmeta je primljena u decembru 2013. godine, tako da nijesu se uspjeli kompletirati i po njima donijeti valjana odluka.
 
Evidentno je da je smanjen zaostatak za sve predmete iz 2012. godine i ranijih godina za 69,85% na nivou svih sudova i po svim vrstama složenih predmeta.
 
Predmeta crvenih omota starijih od 3 godine na kraju izvještajne godine bilo je 4.251, a kada se to podijeli na 100.000 stanovnika, po mjerama koje CEPEŽ sprovodi ocjenjući efikasnost ,otpada 685 predmeta, što je daleko ispod  prosjeka zemalja u okruženju i mnogih zemalja u Evropskoj Uniji gdje na 100.000 stanovnika ovakvih predmta ima više hiljada.
 
Već šest  godina se primjenjuje Zakon o zaštiti prava na sudjenje u razumnom roku, koji predvidja mehanizme za zaštitu ovog prava u toku samog postupka (kontrolni zahtjev za ubrzanje postupka). Kako se zakon pokazao djelotvorno pravno sredstvo na nacionalnom nivou, time su se smanjili i brojevi slučajeva obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.
 
Tužbi za pravično zadovoljenje po osnovu ovog zakona Vrhovnom sudu je podnešeno 45 i sa dvije iz prethodne godine u radu je bilo 47 od čega je 45 završeno, a dvije su ostale nezavršene. U 24 slučaja utvrdjena je povreda i dosudjena naknada u iznosu od 24.800 eura. Zahtjev je odbijen u 7 slučajeva, dok je u 11 slučajeva tužba odbačena, a u 3 slučaja je odlučeno na drugi način.   
 
U 2013. godini ukupno je podnijeto 564 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć od kojih je odobreno 464, odnosno ostalo u radu 22 zahtjeva ili 3,9 %. Na ime besplatne pravne pomoći isplaćena su sredstva u iznosu od 15.298,40 eura.
 
Kancelariji za pritužbe pri Vrhovnom sudu Crne Gore obraća se sve manji broj gradjana. U 2013. godini podnijeto je 293 pritužbi koje se u pretežnom dijelu odnose na nezadovoljstvo stranaka prvostepenim i drugostepenim sudskim odlukama, jer su iste donijete na njihovu štetu, dok se jedan dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su i podnijele pritužbe. Kontinuirano smanjenje broja pritužbi iz godine u godinu u (2008.godini 921) pokazatelj je da stranke u najvećem broju slučajeva zadovoljne da svoja prava mogu riješiti pred redovnim sudovima, a ne kroz obraćanje Kabinetu predsjednika Vrhovnog suda.
 
U izvještajnoj godini efikasnost i efektivnost sudskog sistema su dobri, ali se i dalje iskazuje potreba kontinuiranog jačanja kontrole i većeg stepena odgovornosti nosilaca sudijske funkcije, kada je pokrenuto i 5 disciplinskih postupaka.
 
I u ovoj sudijskoj godini prioriteti rada su bili postavljeni, tako da je jedan od značajnijih prioriteta bio pojačan rad na predmetima s elementima koruptivnosti i organizovanog kriminala, pranja novca, trgovine ljudima, zloupotreba opojnih droga, smanjenja broja zaostalih predmeta, predmeta tzv. “crvenih omota” (predmeta starijih od tri godine) i izvršenje sudskih odluka.
 
Fokusirajući se na kvalitet i efikasnost sudova, u konačnom još jednom ističemo potrebu kontinuirane edukacije i unapređenja znanja sudija, bez kojih nema kvalitetnog sudjenja i odlučivanja. Naime, inertnošću i pasivnim odnosom prema inovacijama i znanju gubi se korak s onim što su naše medjunarodne obaveze i obligatorni standardi, a time se gubi korak i prema spoznaji i razumijevanju unutrašnjeg, nacionalnog prava. Uvijek trebamo imati u vidu da Ustav Crne Gore promoviše primat medjunarodnog prava u odnosu na nacionalno zakonodavstvo, upućujući na njegovu direktnu primjenu, čime de iure i de facto promoviše princip materijalnog jedinstva unutrašnjeg i medjunarodnog pravnog poretka u odnosu na potvrdjene i objavljene medjunarodne ugovore.
 
Da bi imali adekvatan odgovor prema postavljenim prioritetima, Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije pristupio je brojnim edukacijama i treninzima obuhvatajući kroz Program rada sve teme i aktivnosti koji se odnose na prioritete rada sudova, primjenu domaćih i međunarodnih pravnih akata i standarda. Ono čemu ćemo težiti u narednom periodu biće uspostava i primjena video linka kako bi sve crnogorske sudije mogle svakodnevno pratiti obuke i predavanja domaćih i stranih stručnjaka. Nužno je spomenuti potrebu jačanja administrativnih i finansijskih kapaciteta Centra kroz povećanje broja zaposlenih, stvaranje adekvatnih uslova rada i nabavke odgovorajuće tehničke opreme.
 
I 2013. godinu obilježili su redovni mjesečni sastanci predsjednika Vrhovnog suda i Sudskog savjeta sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori. Sastanci su se pokazali kao dobra praksa, čiji zaključci, kroz njihovu neposrednu realizaciju u svim sudovima, imaju izuzetan učinak jer se postavljaju oročeni ciljevi i zahtijevaju konkretni rezultati i odgovornost. Takodje, je nastavljena saradnja sa nevladinim sektorom i svi koji su bili zainteresovani za neposrednu saradnju kroz razna vidove monitoringa sudskih procesa i sudske organizacije, imali su priliku da ponude Memorandum o saradnji koji je uvijek prihvaćen. Medjunarodna saradnja je bila takodje bitna, veoma intenzivna i efikasna.
 
           
Predsjednici sudova i dalje moraju istovremeno biti i dobri menadžeri i dobre sudije i odgovarati za cjelokupan učinak - kako pojedinačnog rada sudija, tako i suda u cjelini. Posebnu pažnju i obavezu moraju usmjeriti ka izvršenju sudskih odluka, potpunoj transparentnosti rada, funkcionisanju informacionog sistema i službe pravne pomoći.
 
Ostvareni rezultati sudova, unapređenje transparentnosti rada i dostupnosti, objavljivanje svih pravosnažnih sudskih odluka na portalu sudova je nešto na čemu će se i ubuduće raditi. Imenovanje portparola, veća otvorenost i saradnja sa medijima je nešto što će vjerujemo ojačati povjerenje gradjana u sudski sistem. U svim sudovima su postavljene kutije za pohvale, primjedbe i sugestije gdje građani neposredno mogu iskazati svoje viđenje i (ne)zadovoljstvo radom suda. Međutim, na predsjednicima sudova je da unaprijede mehanizme kvalitetnog pravnog saobraćaja sa strankama i gradjanima i da doprinesu razvoju uzajamnog povjerenja.
 
Posljednje tri godine svakodnevno se govori o značaju i uticaju evropskog prava, naročito prava Evropske unije (EU). Sticanjem statusa kandidata i otpočinjanjem pregovaračkog procesa sa EU, Crna Gora je preuzela obavezu da unutrašnji pravni poredak u potpunosti uskladi sa pravom Unije. Da bi pokazala sposobnost preuzimanja obaveza koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji, naša država se takođe obavezala da ispoštuje i primijeni međunarodne standarde ljudskih prava i sloboda, odnosno standarde manjinskih prava, da ojača i osposobi administrativne kapacitete i na taj način dokaže zrelost i spremnost da bude naredna država članica EU.
 
Politika članstva Crne Gore u EU nužno podrazumijeva i potrebu naše mobilnosti da efikasno, blagovremeno i kvalitetno vršimo svoju funkciju, odnosno implementiramo nacionalno i medjunarodno pravo. Iz tog razloga, pregovori o članstvu koji su započeli i koji će se završiti sa poglavljima 23 i 24, u najvećoj mjeri upućuju na standarde potrebnog kvaliteta pravosudja, odnosno zahtjeve koje se pred pravosudje postavljaju u procesu prijema u članstvo. U tekućem i predstojećem procesu harmonizacije očekujemo da se dodatno osnaži potreba podrške sudovima, jer će oni u novim okolnostima dobiti još širu materijalno-pravnu osnovu presudjenja, zato što pojedini standardi već idu za tim da budu tumačeni u duhu prava Evropske unije.
 
Svjesni značaja postojanja i funkcionisanja Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Vrhovni sud je 2011. godine uspostavio interaktivni dijalog sa sudijama Suda u Strazburu. Zajednički stručni sastanci i rasprave, studijske posjete Sudu u Strazburu prilika su da se nacionalnim sudijama neposredno približi praksa Evropskog suda i da se razmijene mišljenja o aktuelnim pravnim pitanjima i dilemama. Vjerujem da će naša kontinuirana saradnja, kao i saradnja sa vrhovnim sudovima regiona i Evropske unije, dati puni doprinos dodatnom usavršavanju nosilaca sudijske funkcije u oblasti ljudskih prava. Za napomenuti je da je crnogorsko sudstvo jedno od rijetkih koje je na rad u Registrar Evropskog suda do sada uputilo dvoje sudija osnovnih sudova, a ne diplomirane pravnike kao što to čine ostale države članice Savjeta Evrope.
 
2013. godinu obilježila je izuzetna aktivnost našeg strukovnog udruženja -Udruženja sudija Crne Gore, koje je nastavilo sa radom na zaštiti integriteta i digniteta nosilaca pravosudne funkcije. Glas crnogorskih sudija nesumnjivo se čuo kroz rad Udruženja koje je ukazivalo na probleme u praksi i dalo predloge za izmjenu odredjenih zakonskih rješenja. Aktivnosti Udruženja su utemeljene na komparativnoj analizi drugih sudskih sistema, a sa ciljem poboljšanja kvaliteta rada, pravilnog pravnog pristupa ili donošenja novih zakona i drugih propisa. Takođe, Udruženje sudija Crne Gore je jednoglasno primljeno za člana Međunarodnog udruženja sudija kao najprestižnije organizacije koja okuplja nosioce sudijskih funkcija.
 
Pred crnogorskim sudstvom su veliki izazovi vođeni ciljevima pregovaračkog procesa i dostizanjem standarda država članica Evropske unije. Ustavni amandmani su usvojeni, novim načinom izbora predsjednika Vrhovnog suda i sastava Sudskog savjeta konačno smo se oslobodili spočitavanja uticaja politike na nacionalno sudstvo, ali su ostale velike obaveze i prioriteti:
 
  • Jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa (sudstva)
  • Realizovanje procesa racionalizacije pravosudne mreže
  • Unapređenje krivičnog i građanskog zakonodavstva
  • Smanjenje broja zaostalih predmeta
  • Unapredjenje sistema pravosudnog menadžmenta i administracije
  • Unapređenje alternativnih načina rješavanja sporova
  • Dalji razvoj pravosudnog informacionog sistema (PRIS)
  • Dalji razvoj međunarodne i regionalne pravosudne saradnje
  • Dalji razvoj institucionalne saradnje na međunarodnom i regionalnom planu
  • Unapređenje kapaciteta nosilaca pravosudnih funkcija i zaposlenih u pravosudnim institucijama u oblasti primjene pravne tekovine Evropske unije
  • Jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog povjerenja u pravosuđe
  • Dalji razvoj ujednačavanja i objavljivanja sudske prakse
  • Razvijanje i unapređenje sistema besplatne pravne pomoći
  • Jačanje dostupnosti pravosudnih organa, odnosno ostvarenja pristupa pravdi
  • Unapređenje transparentnosti rada pravosudnih institucija
  • Unapređenje sistema infrastrukture i sigurnosti pravosudnih objekata i fizičkog pristupa pravosudnim institucijama za posebne kategorije lica;
  • Razvijanje pravila i prakse koja će se primjenjivati prema osjetljivim kategorijama lica
  • Jačanje Centra za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija
 
Čvrsto sam uvjerena da ćemo zajedničkim snagama i nesumnjivo velikim radom sudija, sudijskih savjetnika, službenika i namještenika doprinjeti jačanju nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, nepristrasnosti i transparentnosti sudskog sistema, ali da će i država, međunarodna i domaća javnost prepoznati i vrednovati naše napore.
 
 
                                                                        PREDSJEDNIK SUDA
                                                                            Vesna Medenica


Ostale informacije