Konferencija za medije

Uvaženi predstavnici medija,
 
Dozvolićete da nastavimo našu dobru i uobičajenu praksu saradnje i da transparentnost rada crnogorskih sudova još više unaprijedimo time što ćemo današnju Konferenciju za štampu početi i završiti sa radom Vrhovnog suda Crne Gore, uz mogućnost da svi sudovi u okviru svojih nadležnosti to isto i urade.
 
Završena je sudijska godina i rezultati rada crnogorskih sudova u cjelosti biće sumirani najdalje do 31. marta, kada će se završiti obilasci sudova, kontrola rada svih sudova i pojedinačnog rada svih sudija od strane nadležno viših sudova, nakon čega ćemo upriličiti konferenciju za štampu koja će se u cjelosti baviti rezultatima rada sudske vlasti, a time dati ocjenu efikasnosti, efektivnosti, kvaliteta, s osvrtom na planove i programe koji su ispunjeni, odnosno koji nijesu ispunjeni sa razlozima zbog čega nisu i sa svim postavljenim ciljevima u pravcu dobijanja datuma pregovora, a što su sudovi u obavezi unaprijediti i doprinijeti dobijanju konačnog datuma.
 
Ustav Crne Gore u čl. 124 je utvrdio da je Vrhovni sud najviši sud u Crnoj Gori.
 
Nadležnost Vrhovnog suda je da odlučuje u trećem stepenu kada je to zakonom odredjeno, o vanrednim pravnim ljekovima protiv odluka sudova u Crnoj Gori i da odlučuje i protiv odluka svoga vijeća kad je to Zakonom odredjeno. Odlučuje i o prenošenju mjesne nadležnosti kada je očigledno da drugi stvarno nadležni sud lakše može sprovesti postupak ili iz drugih važnih razloga. Odredjuje mjesno nadležni sud kad nije isključena nadležnost sudova u Crnoj Gori i kada se ne može pouzdano odrediti koji je sud odredjen u pravnoj stvari mjesno nadležan, rješava sukobe nadležnosti izmedju sudova raznih vrsta na teritoriji Crne Gore i vrši i druge poslove koji su odredjeni zakonom.
 
Vrhovni sud održava Opštu sjednicu, a po izmjenama Zakona o sudovima održava i Proširenu sjednicu koju čini Opšta sjednica Vrhovnog suda, predsjednici  Apelacionog, Upravnog i dva Viša suda.
 
Veoma je značajna Opšta sjednica jer ona utvrdjuje načelne pravne stavove i načelna pravna mišljenja radi jedinstvene primjene Ustava, zakona na teritoriji Crne Gore, razmatra pitanja u vezi sa radom sudova, primjene zakona i drugih propisa u vršenju sudske vlasti o čemu kad ocijeni potrebnim obavještava i Skupštinu, kao i druge poslove odredjene zakonom.
 
Vrhovni sud je započeo prošlu sudijsku godinu sa 102 predmeta, primio 2102, ukupno u radu imao 2204 predmeta, riješio 2188. Ostalo je neriješeno svega 16 predmeta, od čega 5 revizijskih predmeta koji su administrativno vraćeni nižim sudovima i 11 upravnih predmeta koji su prispjeli u decembru i nijesu mogli biti kompletirani i spremni za održavanje sjednica.
 
Stoga, broj neriješenih predmeta u odnosu na broj riješenih predmeta je samo 0,7 %, a uporedjujući u procentima broj riješenih predmeta u odnosu na priliv predmeta je veći za  5 %.
 
Krivično odeljenje je ukupno imalo 392 predmeta i svih 392 predmeta je završeno u izvještajnoj godini.
 
Gradjansko odeljenje je imalo 98 predmeta iz prethodne, a u izvještajnoj godini primio je 1261 predmet, tako da su sudije ovog odeljenja ukupno imali u radu 1359 predmeta, završili 1354, a pet revizijskih predmeta je administrativno vraćeno, što znači da se nijesu bili stekli uslovi da se i po njima donese odluka. 
 
U Upravnom odeljenju sa četiri predmeta iz prethodne godine i 424 primjena u izvještajnoj godini ukupno je bilo u radu 428 predmeta, riješeno je 417, a 11 je ostalo neriješeno iz razloga koje sam prethodno navela.
 
Na današnji dan u Vrhovnom sudu nema nijedan nezavršeni predmet iz prethodne godine, tako da moram i ovog puta posebno apostrofirati učinak Vrhovnog suda i njegove rezultate kao sud koji je primjer za niže sudove, a i za Vrhovne sudove u regionu i šire.
 
Tvrdeći ovo poslužiću se i još nekim parametrima, a to je da je vrijeme od dana vijećanja  do razduženja predmeta - izrade odluke u prosjeku samo sedam dana, odnosno od zavodjenja predmeta u Vrhovnom sudu do njegovog razduženja - ekspedicije po svim vrstama predmeta u prosjeku samo 43 dana.
 
Ovaj rok trajanja postupka bio bi i znatno kraći da se predmeti u procedurama ne šalju drugim organima na mišljenje (za Vrhovno državno tužilaštvo u prosjeku se 20 dana čeka mišljenje) i da ne postoje zahtjevi za dostavu spisa državnim organima prilikom rešavanja predmeta po vanrednim pravnim sredstvima u upravnom postupku i po tužbama za pravično zadovoljenje.
 
Po tužbama za pravično zadovoljenje, što omogućava Zakon zaštite sudjenja u razumnom roku, primjeno je 25 predmeta i svih 25 je riješeno.
Za kompletiranje spisa po tužbama za pravično zadovoljenje, sa pribavljanjem mišljenja Zaštitnika, u prosjeku je potrebno, takodje, 20 dana.
 
Način odlučivanja po tužbama je takav da je 15 tužbi djelimično usvojeno, 4 su odbijene, 4 tužbe odbačene i dvije su riješene na drugi način, tj. Vrhovni sud se oglasio nenadležnim i ustupio osnovnom sudu na odlučivanje.
 
Ustavni sud je, postupajući po ustavnim žalbama  na revizijske odluke Vrhovnog suda,  odlučio u 8 predmeta tako što je šest ustavnih žalbi odbio, a dvije je usvojio.
 
U izvještajnoj godini značajno je bilo manje revizijskih predmeta, čak ih je uporedjujući sa prethodnom godinom manje primjeno 631 ili 37 %. Očigledno da je ovaj broj manji zbog ukidanja radnih subota, neupućivanja sudija na ispomoć i obustave rada namještenika i službenika, jer je u odnosu na prethodnu godinu u višim sudovima pogotovo u Višem sudu u Podgorici, ostao znatno veći broj nezavršenih parničnih predmeta  u gradjanskom odeljenju.
 
U sudu je uspostavljenja Kancelarija za pritužbe, kojoj Kancelariji se sve manji broj gradjana obraća. U 2011. godini je bilo 436 pritužbi koje se u pretežnom dijelu odnose na nezadovoljstvo stranaka prvostepenim ili drugostepenim odlukama jer su iste donešene na njihovu štetu, a jedan broj pritužbi se odnosi i na neažurnost postupanja odredjenih sudija u predmetima stranaka koje su podnijele pritužbu.
 
Predstavili smo statističke podatke, a sada ćemo Vas obavijestiti i o drugim aktivnostima Vrhovnog suda, koje se odnose na saradnju sa medjunarodnim i nevladinim organizacijama i medjunarodnu saradnju. 
 
 
Saradnja sa međunarodnim i nevladinim organizacijama:
 
 
- Nakon potpisanog Memoranduma o razumijevanju, nastavljena kvalitetna saradnja sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori čiji je rezultat uspješno sprovodjenje projekta praćenja suđenja.
 
- Na osnovu uspostavljene saradnje Vrhovnog suda i Inicijative mladih za ljudska prava, Incijativa mladih realizuje projekat koji tretira pitanja koja se odnose na efikasnost institucionalnih kapaciteta sudova, dostupnost pravdi i infrastrukturnu opremljenost sudova.
U projektnom radu koriste se metode Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).
Za pilot projekat odredjeni su Osnovni sudovi u Podgorici, Kotoru i Bijelom Polju.
 
- U organizaciji ODHIR-a Vrhovni sud je 27. juna 2011. godine, u Bečićima, bio domaćin Regionalne konferencije sudija koji postupaju u predmetima ratnih zločina, uz učešće sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
 
 
- 21.04.2011. godine potpisan je Memorandum o saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i AIRE Centrom iz Londona za realizaciju projekta "Monitoring pravosudnog sistema u Crnoj Gori".
 
- 27.09.2011. godine potpisan je Memorandum o saradnji  sa NVO "Juventas" i NVO Centar za monitoring (CEMI) za realizaciju projekta "Dokumentovanje slucajeva kršenja ljudskih prava korisnika droga u pravosudnom sistemu Crne Gore", koji se realizuje uz podršku Open Society Instituta iz Budimpešte.
 
- 23.12.2011. godine potpisan Memorandum o saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i nevladine organizacije "35mm", koji je stupio na snagu 1.01.2012. godine.
Memorandumom je formalizovana saradnja ugovornih strana kojom će se kroz partnerski odnos dati doprinos efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti rada osnovnih sudova u odnosu na sve klijente, bez obzira na njihovu nacionalnu, političku ili drugu opredijeljenost, a sve u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom i praksama, kao i preporukama Evropske unije.
 
- 25.11.2011. godine Vrhovni sud potpisao Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici.
Protokolom se predviđa međuinstitucionalna i međusektorska saradnja u vezi porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, kao i postupanje pojedinačnih nadležnih državnih organa. Potpisivanju Protokola prethodila je uspješna saradnja sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima nasilja u porodici i zaštite žrtava trgovine ljudima.
Potpisivanju protokola je prethodila aktivnost kroz "Otvorena vrata"  sa nevladinim organizacijama koje se upravo bave slučajevima nasilja u porodici, trgovina ljudima i djecom, nakon čega je i štampan Informator od strane Vrhovnog suda za svjedoke oštećene - žrtve trgovine ljudima, trgovine djecom radi usvojenja, nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. Po nalogu predsjednika Vrhovnog suda u svim nadležnim sudovima ustanovljena je Služba za zaštitu oštećenima/svjedocima za ova krivična djela.
 
 
Međunarodna saradnja
 
 
U Trstu je od 28. februara do 3. marta 2011. godine, u organizaciji Venecijanske Komisije održan Unidem Kampus Seminar "Nezavisnost sudija i tužilaca: Perspektive i izazovi", kome je prisustvovao predsjednik Vrhovnog suda.
 
U Atini je u periodu od 12-14. aprila 2011. održana Osnivačka konferencija Just Pal mreže za zemlje Centralne Azije i Evrope, u organizaciji Svjetske banke, kojoj je prisustvovao predsjednik Vrhovnog suda.
 
 - U Pragu je 7-9. jula 2011. održana Konferencija šefova pravosuđa Istočne Evrope u CEELI Institutu kojoj je prisustvovao predsjednik Vrhovnog suda.
Teme Konferencije bile su: "Odnos sudske sa zakonodavnom i izvršnom vlasti", "Borba protiv korupcije i postizanje veće transparentnosti", "Rješavanje zaostalih predmeta", "Uloga i odgovornost predsjednika Vrhovnog suda". Konferenciji je prisustvovao i predsjednik Vrhovnog suda SAD-a Džon Roberts sa kojim se, na marginama konferencije, susrela predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore.
 
U Kijevu je 22. septembra 2011. održan Okrugli sto za predsjednike vrhovnih sudova država članica Savjeta Evrope, u okviru ukrajinskog predsjedavanja Komitetom Ministara Savjeta Evrope, kojem je prisustvovao predsjednik Vrhovnog suda. Cilj okruglog stola bio je da se evropski vrhovni sudovi približe uspostavljanju novih oblika saradnje u pogledu jačanja mehanizama zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i smanjenju zaostataka Evropskog suda u Strazburu.
 
- 9.09.2011. godine uspostavljena saradnja sa Evropskim sudom za ljudska prava i započet interaktivni dijalog nacionalnih sudija sa sudijama Suda u Strazburu.
 
- Uspostavljena saradnja sa Vrhovnim sudom Narodne Republike Kine, Austrije, Ukrajine, Vrhovnim sudom Mađarske i Vrhovnim sudom Turske.
 
- 13.10.2011. godine, u Sofiji, na Generalnoj skupštini Mreže predsjednika Vrhovnih sudova Evropske unije predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore primljena je za posmatrača.
 
- 28-30.10.2011. godine na "Danima crnogorskog sudstva - sudijskim danima" nastavljena saradnja sa vrhovnim sudovima država bivše Jugoslavije i Vrhovnim sudom Republike Albanije.
 
 
Prošlu sudijsku godinu je obilježilo i uspostavljanje web portala sudova, a time omogućeno objavljivanje svih odluka Vrhovnog suda, što je izuzetno doprinijelo transparentnosti rada suda i omogućilo nižim sudovima da u cjelosti spoznaju praksu Vrhovnog suda, što sve ima za svrhu ujednačavanje sudske prakse. Uz to pravosudni informacioni sistem (PRIS) je tehnički doveden na veći nivo i sa početkom ove godine svi predmeti se elektronski zavode čime je omogućena elektronska dodjela predmeta.
 
Unaprijedjen je rad Odeljenja sudske prakse, u prošloj godini po prvi put štampana su dva biltena sudske prakse za odluke donešene u izvještajnoj godini.
 
Imam potrebu da Vas obavijestim da smo upravo danas održali Opštu sjednicu na kojoj smo razmatrali pitanja u vezi sa radom sudova, primjenom zakona i drugih propisa u vršenju sudske vlasti i odlučili da Ministarstvu pravde dostavimo inicijativu za izmjenu Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i njegovog člana 56, koji daje ovlašćenje Ustavnom sudu da usvajajući ustavnu žalbu može ukinuti odluku Vrhovnog suda u cjelini ili djelimično i predmet vratiti na ponovni postupak organu koji je donio ukinuti akt.
 
Član 56 se kosi sa Ustavom Crne Gore i njegovim čl. 124, jer je Vrhovni sud najviši sud u Crnoj Gori Sudije Vrhovnog suda smatraju da Ustavni sud ne može imati ovlašćenja višeg instancionog suda u odnosu na Vrhovni sud i da je uspostavom ovakve nadležnosti kroz Zakon i član koji osporavamo ugrožen pravni predak ove zemlje, jer je Ustavni sud izašao iz svoje nadležnosti koju mu čl. 149 Ustava predvidja.
 
U prilogu ovakvog stava Opšte sjednice Vrhovnog suda jeste i stav koji je iznešen na seminaru povodom započinjanja sudijske godine Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, 27.januara ove godine, gdje je kroz perspektivu sudske prakse postavljen problem takozvane četvrte instance i citiram "u mjeri u kojoj se tužba aplikanta može razumjeti kao da postoji zabrinutost u pogledu procjene dokaza i rezultata postupka pred domaćim sudovima, sud (medjunarodni) naglašava da je u skladu sa čl. 19 Konvencije, njegova dužnost da obezbijedi poštovanje obaveze koje su preuzele države potpisnice Konvencije. Veoma značajan citat je "naročito, nije njegova funkcija da ispravlja greške u činjenicama ili Zakonu koje je navodno počinio domaći sud, osim u mjeri u kojoj oni mogu povrijediti prava i slobode koje štiti Konvencija". Jednostavan zaključak - ako ne može medjunarodni sud ocjenjivati činjenice i baviti se dokazima onda to ne može ni Ustavni sud koji upravo to radi.
 
I u konačnom da zaključim, pred Vrhovnim sudom Crne Gore u vremenu koje stoji pred nama veliki su izazovi i tim se izazovima moramo na pravi način odazvati time što ćemo jačati samostalnost i nezavisnost sudske vlasti, raditi na punoj efikasnosti i efektivnosti i pouzdanosti sudskog sistema, ujednačenosti sudske prakse, doprinijeti time vladavini prava i punoj zaštiti pravnog poretka kroz zaštitu prava gradjana i njihovih iskazanih interesa za sudskom zaštitom. Moramo široko primjenjivati Kovenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i praksu Evropskog suda, posvetiti se u punoj mjeri kontinuiranoj obuci za sve oblasti prava i sudske prakse, a naročito prava Evropske unije, učestvovati u pregovaračkom timu i jačati administrativne kapacitete za taj proces.
 
        
 
                                                                                        PREDSJEDNIK SUDA
                                                                                            Vesna Medenica
 


Ostale informacije