KONFERENCIJA ZA MEDIJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA I SUDSKOG SAVJETA

20. 04. 2012.


                Uvaženi predstavnici medija,
 
                Crnogorsko pravosudje se u postsocijalističkom razdoblju političke i ekonomske tranzicije suočilo s ozbiljnim poteškoćama koje su se odrazile na njegovo djelotvorno funkcionisanje, a time posebno i na nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost samog pravosudja.
 
                Postalo je očito da se slabosti u pravosudju u to vrijeme odražavaju i na cjelokupni razvoj crnogorskog društva, a posebno na njen ekonomski razvoj.
 
                Pored toga opravdano je raslo nezadovoljstvo crnogorskih gradjana sporošću u zaštiti njihovih prava, te su time sve više jačali zahtjevi za efikasnom pravnom zaštitom.
 
                Postalo je jasno da postoji nužna potreba za sistemskim rješavanjem problema koji sprečavaju djelotvorno funkcionisanje pravosudja.
 
                Upravo s ciljem definisanja strateških pristupa reformi pravosudja Vlada Crne Gore usvojila je u junu 2007. godine Strategiju reforme pravosudja, a u decembru iste godine Akcioni plan za sprovodjenje Strategije reforme pravosudja 2007-2012. godina, sa pripadajućom komisijom za implementaciju Akcionog plana.
 
                Osnovni ciljevi reforme pravosudja su jačanje vladavine prava i nezavisnost i nepristrasnost crnogorskog sudskog sistema, zatim poboljšanje  efikasnosti i djelotvornosti pravosudja, za što je jedan od glavnih preduslova smanjenje broja zaostalih neriješenih predmeta i unapredjenje upravljanja sudovima, jačanje profesionalizma kroz kvalitetnu obuku, te objektivan i transparentan sistem upravljanja karijerom pravosudnog kadra.
 
                Prethodnica strategije je usvajanje novog Ustava Crne Gore i ustanovljenje Sudskog savjeta kao samostalnog i nezavisnog organa koji obezbedjuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
 
                Konstitutivna sjednica Sudskog savjeta održana je 19. aprila 2008. godine i za svoj četvorogodišnji mandat održao je 59 redovnih i jednu vanrednu sjednicu.
 
                Objavljeno je 39 oglasa za popunjavanje 145 upražnjenih sudijskih mjesta na kojima se prijavilo 489 kandidata.
 
                Izvršen je izbor 107 sudija i 25 predsjednika sudova, što znači da je izvršen izbor nešto više od jedne polovine crnogorskih sudija.
 
                Za napomenuti je da je od ukupnog broja sudija 56,13 % žena, a 43,7 % muškaraca, gdje je starosna struktura do 30 godina 23,72 %, do 40 godina 24,51 %, do 50 godina 46,25 % i do 60 godina 5,53 %.
 
                Odluka Sudskog savjeta o izboru sudija je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
 
                Iako je proceduru prošlo 489 kandidata samo je jedan kandiat podnio tužbu Upravnom sudu zbog odluke o izboru, ali nije uspio u sporu. Taj podatak dovoljno govori o dosljednoj primjeni dobro razradjenih kriterijuma za izbor sudija koji su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu od 12.08.2012. godine još bolje i kvalitetnije postavljeni.
 
                Anonimno testiranje je uvedeno 19.04.2010. godine, a Zakon ga je kao takvog prepoznao tek kroz izmjene i dopune.
 
                Sudski savjet je u ovom mandatu usvojio dva Poslovnika što je bilo nužno i zbog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu, a formirana je i po prvi put Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija.
 
                U ovom periodu konstatovan je prestanak sudijske funkcije za 37 sudija, od čega 28 na lični zahtjev, 7 zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, dok je dvojici sudija konstatovan prestanak funkcije zbog osude na bezuslovnu kaznu zatvora.
 
                Jedan od osnovnih principa demokratije jeste nazavisnost sudija i sudske vlasti. Medjutim, nezavisnost podrazumijeva i odgovornost. Sudije su odgovorne za svoje odluke i ponašanje i to na više načina.
 
                Zaštita društva i pravosudja od sudija koji propuštaju da poštuju svoje profesionalne i etičke obaveze jedna je od važnih funkcija Sudskog savjeta. Zakon o Sudskom savjetu i Poslovnik Sudskog savjeta, izmedju ostalog, sadrže i odredbe za utvrdjivanje disciplinske odgovornosti sudija, dok Zakon o sudovima propisuje u kojim slučajevima sudija neuredno frši funkciju, a u kojima vrijedja ugled sudijske funkcije.
 
                Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima odredjeno je i kada predsjednik suda neuredno vrši funkciju, odnosno kada vrijedja ugled funkcije predsjednika suda, odnosno kada kao predsjednik suda nesavjesno i nestručno vrši tu funkciju.  
 
                Kodeksom sudijske etike utvrdjena su i etička načela i pravila ponašanja sudija kojih se sudije moraju pridržavati radi očuvanja, afirmacije i unapredjenja dostojanstva i ugleda sudije i sudstva, koji Kodeks je na predlog Sudskog savjeta donijela Konferencija sudija 26.07.2008. godine, a isti je dopunjen i izmijenjen na Konferenciji sudija 1.10.2011. godine i 16.03.2012. godine.
 
                Do sada je pokrenuto 13 disciplinskih postupaka koji su i okončani.
 
                Ovlašćeni predlagači su podnijeli 10 predloga za razrješenje sudija, tako da je 5 sudija razriješeno, dvije odluke su donešene o prestanku funkcije u toku postupka na zahtjev sudije, u jednom slučaju je obustavljen postupak jer je predlagač odustao od predloga, a u dva slučaja je predlog za razrješenje odbijen.
 
                Na odluke o utvrdjivanju disciplinske odgovornosti i razrješenju može se pokrenuti upravni spor, tako da su po ovom osnovu pokrenute tri tužbe pred Upravnim sudom, ali su odbijene kao neosnovane.
 
                20 sudija je privremeno udaljeno od dužnosti vršenja sudijske funkcije saglasno čl. 69 Zakona o Sudskom savjetu.
 
                Donešeno je 87 odluka o privremenom upućivanju sudija u druge sudove zbog privremeno povećanog obima posla i velikog broja neriješenih predmeta.
 
                Sudski savjet je na svojoj sedmoj sjednici u junu 2011. godine donio veoma značajnu odluku kojom je sudija Osnovnog suda u Podgorici Snežana Bulatović upućena u Registrar Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i čiji je mandat na zahtjev upravo toga suda, zbog izuzetno  kvalitetnog rada i iskazane posvećenosti, produžen do daljnjeg.
 
                Sudski savjet je usvojio Vodič o pristupu informacijama, a zahtjeva za pristup informacijama je bilo 238 i sadržavali su od 10 i više pitanja.
 
                Transparentnost rada Sudskog savjeta se ostvarivala preko internet stranice Sudskog savjeta i kroz udovoljavanje zahtjevima za pristup informacijama, tako da je krajem 2011. godine zbog potpune otvorenosti i transparentnosti rada Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Sudskom savjetu dodijelila diplomu za osvojeno drugo mjesto na listi nacionalnih institucija za najviše kapaciteta za primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama u toku prve faze projekta "Imaš pravo da znaš" koji je finansiran od EU - Kancelarije u Podgorici.
 
                Sudski savjet je imao svoj Akcioni plan za petogodišnji period 2009-2013. godina, kroz koji je indentifikovao 12 strateških ciljeva.
 
                Od 12 starteških ciljeva ostale su da se realizuju: 
 
                - obezbedjenje finasnijske nezavisnosti Sudskog savjeta i sudova,
                - jačanje povjerenja javnosti u Sudski savjet i sudove,
                - unapredjenje mehanizama za ocjenjivanje sudija i stručnih saradnika,
                - kao i racionalizacija mreže sudova.
 
                Kancelarija za prijavu korupcije otvorena je pri Sudskom savjetu 20.05.2009. godine i od tada je evidentirala 280 pritužbi gradjana.
 
                Sve podnijete pritužbe su obradjene i nijedna nije procesuirana, a odnosile su se na nezadovoljstvo stranaka na prvostepene i drugostepene odluke gdje nijesu uspjele u sporu,  a i na neažuirno postupanje pojedinih sudija u predmetima gdje su oni stranke.
 
                U svom mandatu Sudski savjet je imao intenzivnu medjunarodnu saradnju kako sa sudskim savjetima iz regiona tako i sudskim savjetima država Evropske unije.
 
                Sve regionalne konferencije su propraćene prisustvom članova Sudskog savjeta, a Sudski savjet Crne Gore bio je i domaćin IV Medjunarodne Konferencije Sudskih savjeta Jugositočne Evrope krajem septembra 2009. godine.
 
                Na IX Generalnoj Skupštini Evropske mreže Sudskih savjeta 8-10. juna prošle godine u Viljnusu, Sudski savjet Crne Gore je izabran kao posmatrač, čime je Evropska mreža Sudskih savjeta kroz ovaj čin uvažila sve napore Sudskog savjeta Crne Gore da obezbijedi nezavisnost i samostalnost sudova i sudija, kao i njihove postignute rezultate na tom planu.
               
                Imajući u vidu napore koje crnogorsko sudstvo čini na povećanju transparenstnosti svoga rada i informisanosti gradjana, javna prezentacija web portala sudova održana je 28. oktobra 2011. godine.
 
                Rijetko koja oblast kao pravosudje u svom postupanju tako neposredno utiče na sudbinu ljudi, samim tim zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda od nemjerljivog je značaja u njihovom postupanju.
 
                Tehnološki napredak društva, značaj i složenost pitanja o kojima odlučuju pravosudne institucije nameću potrebu dalje informatizacije ove oblasti, stvarajući na ovaj način uslove da pravosudni sistem učini korak dalje u korist korisnika svojih usluga i obezbijedi brz, svima dostupan pristup pravdi.
 
                Izgradnja savremenog i potrebama pravosudja u Crnoj Gori upodobljenog informacionog sistema zauzima značajno mjesto u okviru aktivnosti na jačanju efikasnosti i izgradnji administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori, koja predstavlja važan cilj pravosudne reforme.
 
                Pravosudni informacioni sistem bilo koje zemlje mora odgovoriti stvarnim potrebama korisnika i u svom tehnološkom rješenju izgradjivati instrumente i alate koji omogućavaju njegov dalji razvoj i nadgradnju.
 
                Pomenutom Strategijom reforme pravosudja utvrdjeni su pravci i ciljevi reforme pravosudnog sistema, a posebnim poglavljem po prvi put definisan je i strateški okvir u dijelu primjene informacionih tehnologija u oblasti pravosudja u Crnoj Gori kao jednog od najznačajnijih segmenata informacionog društva uopšte.
 
                Status kandidata Crne Gore u procesu pridruživanja Evropskoj uniji nalaže intenziviran evropski pristup svim segmentima razvoja društva, pa samim tim i u oblasti razvoja informacionih tehnologija, što je nužno dovelo do usvajanja IKT Strategije pravosudja za 2011. do 2014. godine.
 
                Strategija ima šest ključnih ciljeva i njihovom realizacijom dobićemo efikasne istrumente u službi jačanja administrativnih kapaciteta pravosudja, povećanje njegove efikasnosti koji su osnov za izradu pouzdanih analiza u oblasti pravosudja kako u cjelini tako i u pojedinim djelovima efikasnijeg pružanja podataka i usluga institucijama i gradjanima, efikasnije saradnje sa drugim pravosudnim sistemima i medjunarodnim organizacijama, kao značajnog dijela jedinstvene informacione mreže.
 
                Juče smo imali priliku da prisustvujemo i javnoj prezentaciji radnog plana za uvodjenje savremenih tehnologija do efikasnog pravosudja.
 
                Dala sam najosnovniji pregled četvorogodišnjeg rada i djelovanja Sudskog savjeta, a sada mi dopustite da se osvrnem i na rad crnogorskih sudova u 2011. godini.
 
                 Današnji ekspoze počela sam sa stanjem u crnogorskom pravosudju, odnosno u sudstvu prije implementacije Strategije reforme pravosudja i ustvrdila da je u to vrijeme opravdano raslo nezadovoljstvo crnogorskih gradjana sporošću ostvarivanja njihovih prava, pa su time sve više jačali zahtjevi za efikasnom pravnom zaštitom.
 
                To je bilo sasvim opravdano, jer je na kraju 2007. godine u crnogorskim sudovima ostalo neriješeno 160.036 predmeta, odnosno kod osnovnih sudova 147.914 ili cijelih 60,53% neriješenih predmeta, kod viših 8.268, privrednih 1.647,  Upravnog 1.519, Apelacionog 608 i Vrhovnog suda 80.
 
                2011. godinu završavamo sa samo 37.932 neriješena predmeta ili 23,87 %, odnosno kod osnovnih sudova ostaje 31.969, kod Viših 2.301, privrednih 2.116, Upravnog 1.264, Apelacionog 266 i Vrhovnog 16.
         Na današnji dan u Vrhovnom sudu,  Apelacionom i Višem sudu u Bijelom Polju u žalbenim odeljenjima nema nijedan nazavršen predmet iz 2011. godine, a do kraja ovog mjeseca treba očekivati da će i Upravni sud završiti predmete iz prethodne godine, odnosno i Viši sud u Podgorici u predmetima po žalbama.
 
                Posebno ukazujem da je na kraju 2007. godine ostalo neizvršenih sudskih odluka 29.233, a na kraju izvještajne godine samo 9.469.
 
                Moram da Vas podsjetim da je veoma bitna razlika između izvršenja sudske odluke i izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave. Naime, kod postupanja u izvršenjima po osnovu vjerodostojne isprave pozicija suda se svodi na svojevrstan servis za naplatu potraživanja, pri čemu se u naznačenim predmetima kao povjerioci najčešće javljaju pravna lica za pružanje telekomunikacionih, komunalnih i drugih infrastrukturnih usluga. Vjerodostojna isprava nije sudska odluka i ne može se govoriti da u Crnoj Gori ima 157. 000 neizvršenih sudskih odluka.  
 
                Ukuno u radu bilo je 25.033 izvršnih predmeta,  riješeno je 15.564,  ostalo neriješenih 9.469, odnosno 37,83 %  predmeta ove vrste.
 
                U postupcima izvršenja krivičnih sankcija ukupno u radu je bilo 4.613, izvršeno 2.916, ostalo neizvršeno 1.696 ili 36,77 %.
 
                Moram ukazati da Zavod za izvršenje krivičnih sankcija nema potrebni kapacitet da primi osudjena lica na izdržavanje kazni, tako da je i nemogućnost većeg izvršenja  uglavnom iz tog razloga, a i iz razloga nedostupnosti osudjenih lica za koje je raspisana potjernica.
 
                Kad je kvalitet rada u pitanju i ako je na nivou svih sudova on iskazan kroz 23 % ukinutih odluka, nijesmo u potpunosti zadovoljni kvalitetom i on u narednom periodu mora biti znatno bolji što će biti jedan od glavnih ciljeva  neposredno viših žalbenih sudova u preduzimanju potrebnih analiza i mjera u odnosu na niže sudove.
 
                Trajanje postupka u složenim predmetima do tri mejseca je okončalo 44,03 %, do šest mjeseci 18 %, do devet 10 % , do jedne godine 9,13 %, i preko jedne godine 18,30 %.
 
                U uporednom periodu do tri mjeseca samo 35%, a preko godine cijelih 25 %.
 
                Ukazujem da se kod viših sudova čak 76 % svih predmeta u radu završi u roku od tri mjeseca, a svi predmeti u Vrhovnom sudu kao što sam već ranije rekla u roku od 56 dana.
 
                Prosječna opterećenost po sudiji u prošloj godini bila je različita, a na nivou svih sudova, opterećenost je bila po 638,30 predmeta, prosječno su završili 485,88, a ostalo je nezavršeno 152,42 predmeta.
 
                 I dalje su osnovni sudovi najopterećeniji, odnosno Osnovni sud u Podgorici, gdje je opterećenost po jednom sudiji bila čak i po 800 predmeta.
 
                I u izvještajnoj godini svi sudovi su završili više predmeta nego što su primili, jer sudijska godina je početa sa 38.666 predmeta, primjeno je 120.895, ukupno u radu bilo 158.916, riješeno 120.984 i  ostalo neriješeno 37.932 , odnosno 23,87 %.
 
                I u protekloj izvještajnoj godini prioritet u rješavanju bili su stari predmeti, tako da je smanjen zaostatak u velikom procentu od 69,1 %  za predmete iz 2010. i ranijih godina, pa je takvih predmeta ostalo 11.551, od čega je do ovog perioda završeno gotovo još 2.000, od čega 3.671 parnica, 547 krivičnih predmeta, složenih vanparničnih 176, 420 ostavina, 5.074 predmeta izvršenja sudskih odluka. 
 
                Izvještaj je veoma obiman sa puno podataka i biće dostupan na portalu tako da neću u mnogim njegovim segmentima zadržavati Vašu pažnju, ali se moram osvrnuti na stručno usavršavanje kao bitan segment za očuvanje potpune nezavisnosti sudije kao pojedinca i reći da je Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije sproveo aktivnosti inicirane i kontinuirane edukacije za crnogorske sudije i tužioce u prošloj godini kroz 122 aktivnosti.
 
                Realizovan je veliki broj projekata kroz IPA programe, ugovore sa više medjunarodnih institucija i strateških partnera, a posebna posvećenost je data obukama za primjenu Zakonika o krivičnom postupku i onima koje su pružale dodatna znanja kako bi se uspješno suprostavili korupciji, kao štetnoj društvenoj pojavi koja narušava temeljne društvene vrijednosti.
 
                Sva djela sa elementima koruptivnosti inače i onima koji su počinjeni na organizovani način imaju prioritet u rješavanju, jer počinioci koruptivnih radnji radi ostvarivanja privatnih interesa i vlastite dobiti, a suprotno javnom interesu, nedvosmisleno krše moral i pravne norme, te povredjuju temelje vladavine prava.
 
                Time što ćemo biti efikasni u presudjenju u ovim vrstama predmeta želimo spriječiti posljedice korupcije, a to je gubitak javnog povjerenja u organe državne vlasti, što se negativno  odražava i na ukupni razvoj društva.
 
                Obuhvaćeni izvještajni period koji je predmet današnjeg predstavljanja u pisanom dijelu Izvještaja sadrži osnovne zaključke i maćete priliku sa njima da se upoznate, a ja bi skrenula pažnju iz tog dijela zaključaka na sledeće:
 
                U proteklom izvještajnom periodu uradjeno je dosta na obezbjedjivanju kvalitetne pravne komunikacije sudova sa gradjanima, te razvijanju povjerenja izmedju gradjana i sudskih organa, unaprijedjen je rad na sudskim predstavakama i pritužbama, koji podrazumijeva blagovremeno preduzimanje mjera iz nadležnosti suda, kao i povratno informisanje stranaka o preduzetim mjerama.
 
                Javnost je blagovremeno i detaljno upoznata o radu i postupanju sudova. Predsjednici sudova su  transparentnost rada u prethodnom periodu ostvarili organizovanjem posebnih konferencija za štampu, objavljivanjem odluka i saopštenja na web portalu sudova.
 
                U svim sudovima u Crnoj Gori je zbog niskih primanja sudske administracije, saradnika i namještenika, čija prosječna mjesečna zarada od 341,27 eura ne omogućava minimum egzistencije, bio obustavljen rad gotovo dva mjeseca, što se znatno odrazilo na ukupnu efikasnost i efektivnost sudske vlasti. Kvalitet upravljanja predmetima, usvajanje novih informaciono komunikacionih tehnologija je sa ovim usporeno što će se u konačnom u jednom dužem periodu i negativno odraziti na ukupno funkcionisanje sudske vlasti.
 
                Pozicija i status stručnih saradnika kroz utvrdjenu mjesečnu zaradu je takva da će zbog niskih primanja u doglednom vremenu doći do odliva kvalitetnog stručnog saradničkog kadra i time onemogućiti popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta.
 
                Mora se prepoznati doprinos sudske administracije u sveokupnom ostvarivanju osnovne sudske zaštite gradjana i u toj mjeri povećati im zarade i dobiti u kvalitetu upravljanja sudskim predmetima.
 
                Nedostatak sredstava koja su opredijeljena kroz budžet što je posljedica ekonomske krize, neće omogućiti ostvarivanje budžetske finansijske godine, a time i nesmetano odvijanje sudske zaštite gradjana.
 
                Nedostatak sredstava već onemogućava da se ostvare zacrtani planovi i programi u pravcu rješavanja zaostalih predmeta, preraspodjelu, odnosno delegiranje predmeta iz sudova sa većim brojem predmeta u sudove sa manjim prilivom, odnosno upućivanje sudija iz sudova koji su neopterećeni u sudove gdje je opterećenost po sudiji preko 800 predmeta.
 
                Efikasnost je u cjelosti ostvarena, zaostali predmeti nijesu problem crnogorskog sudstva niti sudjenja u razumnom roku, ali bolji kvalitet mora biti iskazan - u protivnom nećemo moći na potrebnom nivou održati povjerenje gradjana u crnogorsko sudstvo.
 
                Evropske integracije i otvaranje pregovaračkog procesa kroz poglavlja 23 i 24 su prioriteti, a oni su veoma izazovni, složeni zahtjevi sa velikim brojem obaveza za sudije koji učestvuju u radnim grupama u oba poglavlja. Do sada je njihovo učešće sa ostalim članovima radnih grupa pokazalo punu efikasnost i ažurnost.
 
                Interaktivni dijalog sa Evropskim sudom za ljudska prava je doveo do sve više konkretnih primjera primjene Evropske konvecije o ljudskim pravima i osnovnih sloboda kroz sudske odluke, što je za razliku od ranijih godina ovaj izvještajni period značajno obilježilo.
 
                Zaključujem, završili smo mnogo, ali kao da smo na početku.
 
                Ojačati i sačuvati nezavisnost pravosudja, njegovu nepristrasnost, profesionalizam, stručnost i efikasnost  je cilj i to će biti temelj u ostvarenju uspješnosti reforme. Mora se zadržati kontinuitet sprovođenja reformi kao trajne odrednice pravosudne stvarnosti.
 
                Moramo napraviti ambijent u kome će se stvoriti potrebna svijest svih uključenih pojedinaca i institucija o potrebi mijenjanja i razvoja. Skupljena su ogromna iskustva i razvijene sposobnosti potrebne za nastavak, a on će biti moguć tek nakon Ustavnih promjena kojima će se u cjelosti onemogućiti politički uticaj na sudsku vlast.
 
 
                                                                                                               
 
 
 
                               
 
 
 


Ostale informacije