Konferencija za medije Vrhovnog suda Crne Gore

Izlaganje predsjednice Vesne Medenice

14. 04. 2016.

 


Poštovani predstavnici medija,
 
Iako je ova konferencija sazvana da bi Vam se predočili rezultati rada Vrhovnog suda Crne Gore kao najvišeg suda u državi, mišljenja sam da Vam u samom uvodu trebam skrenuti pažnju na sveukupnost učinka sudske vlasti u protekloj sudijskoj godini.

Kod svih sudova u Crnoj Gori, izuzev sudova za prekršaje, bilo je ukupno 127.539 predmeta od čega je završeno 88.332, a ostalo nezavršeno 33.414 predmeta ili 26,20%. Konstatovati je da je priliv bio manji za 2,23% , od čega  krivičnih predmeta za 17,17%.

Sudije osnovnih sudova su bile najviše opterećene, jer su u pojedinim osnovnim sudovima u radu imali više od 800 predmeta. Broj završenih predmeta po sudiji na nivou države bio je 339,20, odnosno 125,34 predmeta ostalo je na kraju sudijske godine nezavršenih po sudiji.

Kvalitet rada je i dalje na zadovoljavajućem nivou. Sudovi su donijeli 88.414 odluka od kojih je samo 2.684 ukinuto i vraćeno na ponovno odlučivanje. Ako statistiku gradimo na broju žalbi njih je ukupno bilo 13.613, od čega je 21,83% odluka ukinuto, 65,80% potvrdeno a 6,88% djelimično potvrdjeno - preinačeno/ukinuto.

Samo 0,69% odluka je uradjeno van zakonskog roka što je jedan od glavnih pokazatelja efikasnosti i efektivnosti, zajedno sa poštovanjem sudjenja u razumnom roku, a ono je poštovano jer je u roku od tri mjeseca pred osnovnim sudovima završeno 41,61% svih predmeta, do šes mjeseci 11,80%, do devet 7,25% do jedne godine 4,90% i preko godine dana 12,46% predmeta.

Kaznena politika osnovnih sudova odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravlja pred tim sudovima, tako da od broja izrečenih presuda na uslovne osude otpada 47,96%, na novčane kazne 5,31% i kazne zatvora 34,21%. Ukupno je izrečeno 169 kazni rada u javnom interesu ili 3,90% od ukupnog broja izrečenih kazni.

Vrhovni sud Crne Gore je u 2015. godini ostvario ažurnost, efikasnost i blagovremenost u svom radu, uprkos evidentno većem prilivu predmeta u odnosu na prethodnu godinu.

U izvještajnoj sudijskoj godini Vrhovni sud je primio 4.428 novih predmeta. U radu je ukupno imao 4.632 predmeta, od kojih je do 31. decembra riješio 4.378 ili 94,52%. Neriješena su ostala 253 predmeta ili 5,46%. U odnosu na priliv, sudije Vrhovnog suda riješile su 98,87% predmeta. Prosječna opeterećenost sudija bila je 231,6 predmeta.

Na današnji dan od zaostalih 253 predmeta iz prethodne godine nijesu završena samo dva revizijska i dva zahtjeva za vanredno preispitivanje odluka Upravnog suda u kojim predmetima nijesu u potpunosti kompletirani spisi što ne zavisi od Vrhovnog suda.

U čak 87,64% predmeta postupak pred Vrhovnim sudom je trajao najduže tri mjeseca, u 10,5% predmeta do šest mjeseci, u 1,67% do devet mjeseci, u 0,34% do jedne godine, dok je preko jedne godine postupak trajao u svega 0,30% predmeta.

Blagovremenost u izradi sudskih odluka i dalje Vrhovni sud čini prepoznatljivim. Tako su od ukupno 2132 izrađene sudske odluke van roka izrađene svega četiri ili 0,19%.

Kada je riječ o primjeni Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku kod Vrhovnog suda u radu je bilo 35 predmeta po tužbi za pravično zadovoljenje. Do 31. decembra riješen je 31 predmet, od kojih je u 17 predmeta utvrđena povreda i dosuđena naknada nematerijalne štete u ukupnom iznosu od 44.700€.

Kao najviši sud u državi i samim tim obveznik izvještavanja po brojnim nacionalnim strateškim dokumentima, Vrhovni sud je u potpunosti realizovao mjere iz svoje nadležnosti, naročito obaveze iz Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2014-2016 i Akcionih planova za poglavlje 23 i 24  - "Pravosuđe i temeljna prava" i "Pravda, sloboda i bezbjednost".

2015. godinu u oblasti evropskih integracija obilježili su veliki i odgovoran rad sudija i sudske administracije na realizaciji obaveza i ciljeva koji proizilaze iz Akcionih planova za poglavlja 23 i 24, a koji se odnose pravosuđe i temeljna prava, slobodu i bezbjednost.

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2015. pokazao je da je crnogorsko sudstvo najbolje ocijenjeno od svih država koje pretenduju na članstvo u EU.

Međutim, EK je prepoznala ograničene rezultate u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, konstatujući nedovoljnost istraga i broja podignutih optužnica za korupciju na visokom nivou. Ipak, broj predmeta visoke korupcije u radu kod sudova uslovljen je brojem optužnica. Za napomenuti je da svi sudski predmeti korupcije i organizovanog kriminala imaju prioritet u radu. To je kontinuirana obaveza koju prati i stalna edukacija sudija koji postupaju u ovim predmetima.

Zamjerke u odnosu na dužinu trajanja postupka od pokretanja do donošenja pravosnažne presude umnogome će se prevazići nedavnim izmjenama Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o parničnom postupku kojim su eliminisane ranije zakonske mogućnosti višebrojnih ukidanja prvostepenih presuda.

Proces pregovora Crne Gore s Evropskom unijom podrazumijeva redovno, blagovremeno i detaljno izvještavanje sudova o načinu realizacije dospjelih mjera iz Akcionih planova. Takođe, kroz Podobor za pravdu, slobodu i bezbjednost održavaju se i bilateralni sastanci s ekspertima Evropske komisije. Na Pododboru predstavnici EK su u prilici da u neposrednom razgovoru pitaju, dobiju odgovore i pojašnjenja oko najvažnijih pitanja u pravnom sistemu Crne Gore – reformi pravosuđa, antikorupcijskoj politici, borbi protiv organizovanog kriminala i poštovanju ljudskih prava.

Održavanje Pododbora u 2015. godini pokazalo je kvalitetnu pripremljenost naših učesnika i mjerljive rezultate sudstva, a koji bi bili nezamislivi bez dobre koordinacije sudova, pravovremenog izvještavanja i velikog rada sudija i sudske administracije.

Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji nužno nameće potrebu usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. U 2015. godini crnogorske sudije su učestvovale u izradi novih zakonskih rješenja i pravnih akata koji će doprinjeti jačanju nezavisnosti, efikasnosti, odgovornosti i transparentnosti rada sudova, a sve saglasno dinamici utvrđenoj mjerama iz Akcionih planova za poglavlja 23 i 24.

Prošlu sudijsku godinu obilježio je nastavak partnerskog odnosa Vrhovnog suda i Ministarstva pravde koji je primjer uspješne međuinstitucionalne saradnje. Zajedničkom cilju reforme pravosuđa doprinosi i saradnja u angažovanju eksperata EK koji su zaduženi da pomognu nacionalnim ekspertima u unapređenju domaće legislative kroz izradu novih zakonskih i podzakonskih rješenja.

Crna Gora je 2. decembra zvanično dobila poziv za punopravno članstvo u NATO. Odluku su jednoglasno donijeli ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica Alijanse. Ovom istorijskom uspjehu naše države umnogome je doprinijela sudska vlast, budući da su rezultati sudova bili ključni za dobijanje pozivnice.

Odgovornost i posvećenost sudija i administracije u ostvarivanju zadataka, tj. mjera iz Akcionih planova za poglavlje 23 i 24 i drugih strateških dokumenata, osnova je naše čvrste vjere da će sudovi u pogledu svojih obaveza nesumnjivo odgovoriti glavnim izazovima evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore i dati značajan doprinos jačanju vladavine prava i povjerenju domaće i međunarodne javnosti u nacionalni sudski sistem.

Crna Gora, kao članica Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope, imala je obavezu da u 2015. godini brani izvještaje pred Komitetom UN u Ženevi, kao i pred Grupom država protiv korupcije (GRECO), tijela Savjeta Evrope, u Strazburu.

Predstavnici Vrhovnog suda bili su članovi državnih delegacija koje su u junu i septembru uspješno odbranili Izvještaj GRECO-a za Crnu Goru o prevenciji korupcije u odnosu na poslanike, sudije i tužioce i Inicijalni izvještaj Crne Gore o sprovođenju Međunarodne konvencije za zaštitu svih lica od prisilnog nestanka, dajući detaljne odgovore na pitanja članica GRECO-a i izvjestilaca i članova Komiteta UN.

I u 2015. godini Vrhovni sud je bio najotvorenija sudska instanca i primjer nižestepenim sudovima kako treba njegovati proaktivan pristup, saradnju sa medijima i učiniti svoj rad vidljivim građanima Crne Gore. Jačanje transparentnosti našeg i rada ostalih sudova biće vodilja i u ovoj sudijskoj godini.

Podsjetiću Vas da je pored redovne godišnje konferencije za medije Vrhovni sud realizovao aktivnost Otvorenih vrata tokom koje su najviši sud u državi posjetili predsjednik i članovi Vlade Crne Gore, glavni i odgovorni urednici štampanih i elektronskih medija, predstavnici diplomatskog kora i studenti pravnih fakulteta. Pozivu Vrhovnog suda u ovoj aktivnosti nije se odazvao skupštinski Odbor za pravosudje i upravu i pored više pokušaja da se usaglase termini. U cilju jačanja međusobne saradnje organizovani su i radni sastanci sa predstavnicima Notarske komore, Uprave policije i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.

Posebna pažnja posvećena je i obukama portparola, menadžera integriteta i lica ovlašćenih za postupak posredovanja kod slučajeva mobinga. Na taj način nastojimo da stvorimo sve pretpostavke nužne za jačanje kako transparentnosti našeg rada tako i etike i integriteta zaposlenih i svakog oblika zlostavljanja na radu.

Kada je riječ o pritužbama građana na rad sudova evidentno  je njihovo smanjenje u 2015. godini, jer su Kancelariji za prijem i predstavke Vrhovnog suda podnijete 292 pritužbe. U najvećem dijelu pritužbe se odnose na nezadovoljstvo stranaka prvostepenim i drugostepenim sudskim odlukama jer su iste donijete na njihovu štetu, dok se manji dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su i podnijele pritužbe.

Imajući u vidu da je u 2008. godini Vrhovnom sudu bilo podnijeto 921 pritužbi, njihovo kontinuirano smanjenje iz godine u godinu pokazatelj je da su stranke sve zadovoljnije radom sudova, ali i svjesne da svoja prava mogu riješiti pred redovnim sudovima, a ne kroz obraćanje Kabinetu predsjednika Vrhovnog suda.

U 2015. godini nastavili smo sa dobrom praksom održavanja redovnih mjesečnih sastanaka predsjednika svih sudova u Crnoj Gori. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o sudovima, sastancima prisustvuju i predsjednik Višeg suda za prekršaje Crne Gore i Sudova za prekršaje u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju.

Sastanci su prilika da se razmotre najvažnija pitanja, dileme i problemi koji se javljuju u redovnom radu sudova i isti za rezultat rada imaju obavezne zaključke. Obligatornost realizacije zaključaka za sve predsjednike sudova ima izuzetan učinak u praksi. Uz postavljanje zadataka i oročenih ciljeva, od svih predsjednika sudova zahtijevaju se konkretni rezultati i odgovornost u radu.

Dalje unapređenje saradnje sa nevladinim i međunarodnim organizacijama i vrhovnim sudovima u regionu, Evropskoj uniji, Americi i Aziji bilo je naše čvrsto opredeljenje u prošloj godini kako bi razmjenom iskustva implementirali najbolju praksu, ali i svoja dostignuća prenijeli kolegama iz drugih zemalja.  Pored tradicionalno uspješne saradnje sa civilnim sektorom ojačali smo saradnju i sa Vrhovnim sudom Republike Turske, a kao članovi Mreže vrhovnih sudova Centralne i Istočne Evrope potpisali smo Brionsku izjavu čiji principi počivaju na standardima važnih za institucionalnu nezavisnost sudova i sudija kao pojedinaca.

Nakon usvajanja Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u prošloj godini, koji su u osnivanju i organizaciji sudova, pravima i dužnostima sudija donijeli krupne promjene, jačajući prevashodno njihovu nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost, Vrhovni sud je nastavio s ispunjavanjem svojih obaveza koje proističu iz njegove ustavne i zakonske nadležnosti.

U prošloj, ali i u tekućoj sudijskoj godini, Vrhovni sud je bio i biće posvećen ujednačavanju sudske prakse nižestepenih sudova, poštovanju prava na suđenje u razumnom roku i drugih konvencijskih prava, kao i razmatranju pitanja od značaja za rad sudova i vršenje sudske vlasti.

Zbog toga je u Vrhovnom sudu veliki teret rada i odgovornosti na Odeljenju sudske prakse i pravne informatike i Odeljenju za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije. Rad ovih odeljenja nesumnjivo doprinosi jačanju pravne sigurnosti, jedinstvenoj primjeni zakona od strane sudova, ali i harmonizaciji nacionalne sudske prakse sa praksom Suda u Strazburu.

U predstojećem periodu očekuje se produbljivanje već uspostavljenog interaktivnog dijaloga sa sudijama ESLJP, unapređenju saradnje sa Savjetom Evrope, kao i nastavak saradnje s AIRE Centrom iz Londona kroz edukaciju crnogorskih sudija.

Ističem da je u 2015. godini pred Evropskim sudom za ljudska prava bilo ukupno u radu 171 aplikacija, od kog broja je 129  podnešeno u toj sudijskoj godini. To je najmanji broj aplikacija u zadnjih četiri do pet godina. Donešeno je sedam odluka od strane Evropskog suda za ljudska prava.

Ustavni sud Crne Gore je postupajući po ustavnim žalbama utvrdio neku od povreda konvencijskih prava u 11 revizijskih odluka i u jednoj odluci Vrhovnog suda po tužbi za pravično zadovoljenje, nakon čega su presude vraćene na ponovno odlučivanje.

Budući da su sudovi za prekršaje postali dio redovnog sudskog sistema, posebna pažnja biće posvećena potrebi ostvarivanja efikasnosti i ažurnosti njihovog rada kako bi rezultati bili mjerljivi i u ravni sa već prepoznatim dobrim rezultatima ostalih sudova u Crnoj Gori.

Prošlu godinu obilježilo je formiranje Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu čime je Centar za edukaciju nosilaca sudijske funkcije kao organizaciona jedinica Vrhovnog suda prestao da postoji. Međutim, kroz članstvo i aktivno učešće sudija Vrhovnog suda u Programskom savjetu i odborima Centra za obuku, Vrhovni sud će dati doprinos prepoznavanju i raspravi spornih praktičnih pitanja i unapređenju znanja i vještina svih nosilaca sudijske funkcije, ali i sticanju novih znanja polaznika inicijalne edukacije.

Da bi postigli zacrtano i odgovorili zahtjevnim obavezama neophodno je stvoriti i odgovarajuće radne uslove za nesmetan rad najvišeg suda u državi. Slavna istorija Vrhovnog suda i njegovo sadašnje pozicioniranje u tekućim evropskim i evroatlantskim integracijama nužno pretpostavlja izgradnju posebne zgrade Vrhovnog suda adekvatne njegovoj ulozi i snazi države. Izgradnjom zgrade istovremeno bi i trajno riješilo pitanje nedostatka radnog prostora Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici čime bi se unaprijedila njihova efikasnost u radu.

Ostvarene rezultate rada Vrhovnog suda, ali i ostalih sudova, prati veliki trud i rad sudija i sudske administracije. Uz utvrđene sudijske plate, izvršna i zakonodavna vlast je Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i pratećim Pravilnikom konačno prepoznala trud i kvalitet naše administracije kroz veće vrednovanje njihovih koeficijenata zarade, ali ne i u mjeri koja je ekvivalent opterećenosti i odgovornosti svakog pojedinca u doprinosu ukupno dobrim rezultatima, na čemu sudska vlast mora i dalje tražiti rješenje za njihovo kvalitetnije nagradjivanje.

Na kraju, nameće se zaključak da je 2015. godina bila uspješna za Vrhovni sud Crne Gore.
 
Iz tog razloga vjerujem da će sudije i administracija Vrhovnog suda nastaviti s istim elanom i odgovornošću kako bi i u narednoj sudijskoj godini bili efikasni, ažurni i transparentni i bili profesionalni uzor zaposlenima u svim sudovima u Crnoj Gori.
 





Ostale informacije