NACRT STRATEGIJE REFORME PRAVOSUĐA

2014-2018.
 
Stručna rasprava, 23.12.2013, hotel "Ramada"
 
IZLAGANJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA
 
 
 Uvažene kolege,
 
 Dame i gospodo,
 
Od 2007. godine i usvajanja prve Strategije reforme pravosuđa, crnogorsko sudstvo pošlo je putem petogodišnjeg pozitivnog procesa preobražaja u efikasniji, ažurniji i transparentniji sistem. Uspostavljanje Sudskog savjeta kao samostalnog i nezavisnog organa u čijoj primarnoj nadležnosti je izbor i razrješenje sudija, nesumnjivo je doprinjelo bržem i objektivnom izboru nosilaca sudijske funkcije, jačanju njihove odgovornosti i kvalitetnijem sudijskom radu.

Kontinuirana i potpuna realizacija mjera iz Strategije reforme pravosuđa i pratećeg Akcionog plana do 2012. godine pokazala je punu posvećenost sudske grane vlasti u prevazilaženju uočenih slabosti i problema, ali i ozbiljan pristup procesu petogodišnjih reformi koje su nesumnjivo dovele do očiglednog napretka u fukcionisanju crnogorskog sudstva.

Ukratko, podsjetiću Vas da su upravo aktivnosti Sudskog savjeta i preduzete mjere - delegacija predmeta, upućivanje sudija, angažovanje stručnih lica, rad subotom i van radnog vremena, mjesečni sastanci predsjednika svih sudova, doprinjele smanjenju zaostalog broja predmeta koji je do tada opterećivao rad sudova, a samim tim i direktno uticao na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana. Završeni reformski ciklus doveo je do efikasnijih i kraćih sudskih postupaka, kvalitetnijeg ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, kao i većoj svijesti o nužnosti poštovanja prava na suđenje u razumnom roku.

Uspješnost prethodne Strategije, reforma i postignuti rezultati rada sudova, koji čine najveći i suštinski dio pravosuđa, nisu upitni, jer su upravo oni bili ključni za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i Evropske unije.

Međutim, tekući pregovarački proces i nužnost evropskih integracija nameću potrebu postavljanja novih, izazovnijih ciljeva pred crnogorski pravosudni, a samim tim i sudski sistem.

Zato je usvajanje Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2018. godina koliko korisno toliko i nužno za ostvarivanje strateških ciljeva kojima u sudstvu težimo – jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i transparentnosti sudske grane vlasti. Stoga me raduje da su navedeni ciljevi upravo i primarni ciljevi narednog petogodišnjeg reformskog ciklusa pretočenih u tekst Strategije, koja će biti bliže razrađena pratećim Akcionim planom.

Imajući u vidu da se ovaj strateški dokument u potpunosti oslanja na mjere iz Akcionog plana za poglavlje 23, jasno je da će reforma pravosudnog sistema svakako pratiti proces njegovog usklađivanja sa tekovinom i standardima Evropske unije, a sve u svijetlu prošlonedeljnog zvaničnog otvaranja poglavlja 23 -“Pravosuđe i temeljna prava”.

Iako postojeći propisi prepoznaju transparentnost izbora nosilaca sudijske funkcije, a izbor i napredovanje se ostvaruje putem utvrđenih kriterijuma, nesumnjivo je da ćemo u narednom periodu ojačati našu nezavisnost. To na način da ćemo realizacijom postavljenih ciljeva odgovoriti na zahtjeve za uspostavljanje jedinstvenog sistema izbora sudija, kriterijuma za njihovo dobrovoljno trajno upućivanje, razradu kriterijuma za napredovanje i uvođenje sistema periodičnog ocjenjivanja sudija. Sve to pratiće i podsticajne mjere unapređenja profesionalizacije članova Sudskog savjeta, jačanje finansijske nezavisnosti sudstva u pogledu samostalnosti raspolaganja sredstvima odobrenog razdjela budžeta, a takođe i ne manje važno administrativno i finansijsko jačanje kapaciteta Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, kao krovnog tijela za obuku postojećih i budućih sudija i državnih tužilaca.

Nepristrasnost sudstva zahtijeva dalju reformu pravosudnog informacionog sistema na način da će se razvijati elektronska slučajna dodjela predmeta u svim, pa i malim sudovima, bez uticaja ljudskog faktora, kao i da će se obezbijediti statističko izvještavanje o dužini trajanja sudskih postupaka i sudijskog rada. Takođe, neophodno je izmijeniti Etički kodeks sudija u skladu sa Bangalorskim načelima sudijskog vladanja i drugim relevantnim međunarodnim principima. Kroz dosljedno poštovanje Kodeksa, usvojene planove integriteta i unapredjenje mehanizama za provjeru imovnog stanja sudija nesumnjivo ćemo ojačati integritet sudija, a samim tim i povjerenje javnosti u sudski sistem.

Pozitivna percepcija domaće i strane javnosti u rad crnogorskih sudova nužno je povezana i sa jačanjem odgovornosti nosilaca sudijske funkcije. Iako je Sudski savjet Crne Gore u dosadašnjem periodu u ovom pravcu učinio mnogo, ipak je neophodno unaprijediti normativne mehanizme kako bi rezultati u praksi bili na još većem nivou. Zato će reforma pravosuđa u tom dijelu biti usmjerena ka zakonskoj uspostavi objektiviziranih razloga za disciplinsku odgovornost, njenih lakših i težih osnova, jasnom pozicioniranju uloge Disciplinske komisije i zakonskoj razradi ustavnih razloga za razrješenje sudija. Sve to neminovno je povezano sa unapređenjem transparentnosti disciplinskih i postupaka za razrješenje sudija u skladu s evropskim standardima.

Crnogorske sudije i administracija i dalje će u potpunosti biti posvećeni unapređenju efikasnosti, ažurnosti i efektivnosti svog rada. Stoga, smanjenje zaostalog broja predmeta i dalje će biti naš primarni cilj, a vjerujem i dalje ona osobenost koja će sudstvo Crne Gore u regionu i šire činiti prepoznatljivim, pozitivnim primjerom.

Kao zahtjevna oblast, efikasnost sudske grane vlasti možda će pretrpjeti i najveće promjene – neminovnu racionalizaciju sudske mreže i skraćenje sudskih procedura. Isto će u narednom procesu transformacije pravosudnog sistema zahtijevati normativne i institucionalne promjene, izmjene organskih zakona i zakonskih akata u krivičnoj i građanskoj materiji. Puno poštovanje prava na suđenje u razumnom roku biće i dalje naša strateška smjernica koja će pretpostavljati poboljšanje sistema praćenja dužine trajanja sudskih postupaka putem informacionog sistema, razvijanje sistema mjerenja radnog opterećenja sudija, efikasniju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, podsticanje i veću primjenu alternativnih načina rješavanja sporova.

Osim maksimalnog korišćenja informacionih tehnologija u sudovima, kvalitetne i kontinuirane edukacije sudija i sudske administracije, naredni ciklus reformi doprinijeće i unapređenju znanja nosilaca sudijske funkcije o praksi Evropskog suda za ljudska prava i pravu Evropske unije, a sve u cilju ujednačavanja i usklađivanja nacionalne sudske prakse s evropskom.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je nedavna analiza primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ukazala na nedovoljnu informisanost građana o ovom pravnom institutu, pa raduju ciljevi Strategije usmjereni ka podizanju svijesti javnosti o prednostima besplatne pravne pomoći, razvijanju odgovarajućih mehanizama i indikatora za praćenje kvaliteta pružene pravne pomoći.

Nadam se da će se iznaći potrebna finansijska sredstva kako bi u konačnom ostvarili ciljeve infrastrukturnog unapređenja i jačanja bezbjednosti zgrada sudova, a licima sa posebnim potrebama i drugim ranjivim kategorijama omogućili nesmetan pristup pravosudnim institucijama, sa ciljem jednake dostupnosti pravde svim građanima bez obzira na njihovu posebnost ili lično svojstvo.

Crnogorsko pravosuđe se na pragu 2014. godine može pohvaliti mnogo boljim rezultatima rada nego 2007. godine. To nesumnjivo ukazuje na uspješnost proteklog petogodišnjeg reformskog procesa i našu odlučnost u realizaciji postavljenih zadataka. Međutim, uspjesi sudstva koji su bili opredjeljujući za otvaranje pregovaračkog procesa i dalji put evropskih integracija naše države nisu dovoljni i konačni, zbog čega ćemo nastojati da ozbiljno i potpuno odgovorimo na strateške ciljeve koji će se do 2018. godine postaviti pred sudsku granu vlasti.

Izazovi sa kojima će se susresti sudovi u integracionom procesu Crne Gore jesu veliki, ali ne i neostvarljivi. Čvrsto sam uvjerena da ćemo zajedničkim snagama i nesumnjivo velikim naporom doprinjeti jačanju nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, nepristrasnosti i transparentnosti sudskog sistema. To smo u obavezi prema sebi samima i našem dosadašnjem odgovornom radu, ali prije svega prema crnogorskim građanima, jer puna primjena zakona, konstantna edukacija nosilaca sudijske funkcije, poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda vodilja je našeg rada. Svjesni smo da je to jedini ispravni put ka uspostavi pune vladavine prava i pravne sigurnosti, da je to naš doprinos izgradnji Crne Gore kao moderne demokratije, ali i uvjereni da će Strategija reforme pravosuđa 2013-2018 biti još jedna uspješna priča.
 
 
PREDSJEDNIK SUDA
Vesna Medenica





Ostale informacije