OBRAĆANJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA POVODOM KONTROLNOG SASLUŠANJA NAJAVLJENOG ZA 9. APRIL 2013.

SKUPŠTINA CRNE GORE
ODBOR ZA POLITIČKI SISTEM, PRAVOSUĐE I UPRAVU
-predsjedniku, gospodinu Rifatu Rastoderu-
 
                                                                                                                                               
 
            Uvaženi gdine Rastoderu,
 
 
            Odbor čiji ste predsjednik, pozivajući se na čl. 75 st. 1, 2 i 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore, donio je Odluku o održavanju Kontrolnog saslušanja, izmedju ostalih i mene Vesne Medenice, kao predsjednika Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, na temu: Postupanje policije, tužilaštva i sudstva u slučajevima koji imaju obilježje organizovanog kriminala, sa posebnim osvrtom na slučajeve Škerović i Šarić - Lončar.
            Kontrolno saslušanje je sazvano za 9. april 2013. godine u 11,00 časova.
            Član 11 Ustava Crne Gore utvrdjuje podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
            Sudstvo je institucija od najveće vrijednosti u svakom društvu. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN (čl. 10) i Medjunarodni pakt UN o gradjanskim i političkim pravima (čl. 14) propisuje da svako treba da ima pravo na pravično i javno sudjenje-saslušanje od strane nadležnog, nezavisnog i nepristrasnog zakonom osnovanog suda.
            Nezavisno sudstvo je neprocjenjivo u ostvarivanju ovog prava.
            Nezavisnost pravosudja zahtijeva da:
            a) sudstvo odlučuje o stvarima iznešenim pred njega u skladu sa svojom nezavisnom procjenom činjenica i razumijevanjem prava, bez nepoželjnih uticaja, direktnih ili indirektnih, iz bilo kojeg izvora,
            b) sudstvo ima nadležnost, direktnu ili indirektnu, u svim pravosudnim stvarima.
            Održavanje nezavisnosti sudstva je esencijalno za ispunjenje njegovih ciljeva i za zadovoljavajuće rezultate u vršenju svojih funkcija u slobodnom društvu koje poštuje vladavinu prava.
            Od najvećeg je značaja da se takva nezavisnost garantuje od strane države i da je ona već ugradjena u Ustav i Zakon.
            Pozivajući se na univerzalne deklaracije pozivam se i na Mišljenje broj 10 Savjetodavnog vijeća evropskih sudija iz 2007. godine (CCJE) i Magna kartu sudija koju je donio Konstitutivni savjet evropskih sudija 19. novembra 2010. godine, koji nezavisnost sudstva i garanciju nezavisnosti stavljaju u naglašeni značaj koji ima odgovarajući organ koji sprovodi zaštitu nezavisnosti sudija u kontekstu principa podjele vlasti i daje smjernice i standarde za sve zemlje članice, a to je Sudski savjet.
            Zbog ovakvog postavljenog sistema podjele vlasti i potpunog očuvanja nezavisnosti sudstva i njegovog uzajamnog uvažavanja ostale dvije grane vlasti, neću se odazvati Kontrolnom saslušanju, uz puno poštovanje Parlamenta, Vašeg Odbora i Vas kao predsjednika.
            Obavezana sam na ovakav stav i Odlukom Sudskog savjeta od 29. marta 2013. godine i Odlukom Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda od 2. aprila 2013. godine.
            Ovaj vid Kontrolnog saslušanja sudska vlast sagledava kao pokušaj urušavanja vladavine prava i direktno miješanje u rad sudstva koji je centar mehanizmu ravnoteže triju vlasti. I de facto, nezavisnost sudske od izvršne i zakonodavne vlasti je od suštinskog značaja i u našoj zemlji koja se zasniva na vladavini prava u smislu zaštite individualnih prava i sloboda.
            Dužnost je sudstva da poštuje ispravne ciljeve i funkcije drugih institucija sistema, što i čini, a dužnost tih institucija da poštuju ispravne ciljeve i funkcije sudstva.
            U procesu donošenja odluka bilo kakva hijerarhijska organizacija u pravosudju (sudovi više nadležnosti) ili bilo kakva razlika u poziciji ili činu ni na koji način ne smije uticati na dužnost sudije koju vrši individualno, ili sudija koji je vrše kolektivno, u izricanju presude. Sudstvo sa svoje strane individualno i kolektivno vrši svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, što znači da sudija govori svojom presudom. Ako je pri donošenju presude zloupotrijebljena sudijska funkcija za to postoje nadležni državni organi koji će to ispitati, a ako je pri donošenju sudske presude pogrešno primijenjeno materijalno i procesno pravo, odluku o tome će donijeti viši instancioni sud.
            Pozivam se na Kontrolno saslušanje kao predsjednik Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, zaboravljajući da sam predsjednik krivičnog vijeća Vrhovnog suda i obavezna sam da zaštitim nezavisnost i samostalnost dok odlučujem o pitanjima koja bi bila predmet Kontrolnog saslušanja, jer kao sudija moram vršiti svoju dužnost bez uticaja bilo kakve političke, hijerarhijske, ekonomske strukture, naročito zakonodavne i izvršne vlasti. Predmeti o kojima je konkretno riječ su u postupku odlučivanja u nižim instancionim sudovima, a biće predmet odlučivanja i u Vrhovnom sudu.
            I u konačnom, sudska nezavisnost je preduslov vladavine prava i osnova garancije pravičnog sudjenja. Sudije su "zaduženi za konačnu odluku o životu, slobodama, pravima, dužnostima i imovini gradjana". (Izvod iz osnovnih principa Ujedinjenih nacija sadržanih u Deklaraciji iz Pekinga i čl. 5 i 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima) i iskreno očekujem da ćete se u budućnosti pridržavati ovako jasno postavljenih načela.
 

 
                                                                                 PREDSJEDNIK
                                                            VRHOVNOG SUDA  I SUDSKOG SAVJETA
                                                                                Vesna Medenica





Ostale informacije