Okrugli sto o Istanbulskoj konvenciji

Podgorica, hotel "CentreVille"

15. 05. 2018.

Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice
 

Uvaženi predsjedniče Ustavnog suda Crne Gore, gdine Drašković
vaša ekselencijo, ambasadore Orav,
cijenjena gospođo Longo,
poštovani učesnici Okruglog stola,

Zadovoljstvo mi je što imam priliku otvoriti današnji Okrugli sto i podijeliti sa vama par riječi o Istanbulskoj konvenciji, njenom značaju za žrtve i preventivnoj, ali i represivnoj ulozi pravosuđa.

Iskazujući odgovornost za poštovanje, zaštitu i promociju ljudskih prava, Crna Gora je ratifikacijom Istanbulske konvencije, preuzela niz novih obaveza na polju prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Preobražajem crnogorskog patrijarhalnog društva u moderno društvo bez predrasuda, u kojem su žene i muškarci jednaki, otvaranjem granica i prihvatanjem novih standarda u demokratskom društvu, napušteno je shvatanje o ženi inferiornog položaja, nad kojom muškarac ima bilo kakav oblik moći, a prihvaćena je potreba za njihovom emancipacijom i većim učešćem u društvenom životu.

Vrhovni sud Crne Gore, kao čuvar osnovnih ljudskih prava i sloboda, brižljivo vodi računa o tome da žene koje trpe nasilje, svoje pravo ne traže u tišini svog doma, već u domu pravde. Naime, prepoznajući da su žene i devojčice izložene većem riziku rodno zasnovanog nasilja od muškaraca, u prethodnom periodu date su smjernice za budući razvoj Službi za podršku svjedocima-oštećenima, koje postoje u prekršajnim, osnovnim i višim sudovima; izradili smo dopunjeno i inovirano izdanje Informatora za svjedoke-oštećene krivičnih djela nasilja u porodici, koje sadrži sve neophodne informacije o službama i kontakt osobama; potpisali smo Memorandum o saradnji sa NVO “Centar za ženska prava”, čime smo značajno doprinijeli jačanju institucija koje se bore protiv nasilja u porodici i ispunjenju standarda u podršci žrtvama. Takođe, Vrhovni sud preko svog predstavnika u Koordinacionom odboru, pažljivo prati sprovođenje i procjenu politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja, obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom.

Prepoznali smo prostor za napredak u zaštiti žrtava nasilja nad ženama i nasilja u porodici i u daljem radu ćemo jačati ljudske i tehničke kapacitete službi za podršku žrtvama, kao i njihovu vidljivost. Nažalost prisutni fenomen porasta krivičnih djela nasilja u porodici, uticao je na pooštravanje kaznene politike, u proteklom trogodišnjem periodu. Naime, 2014. godine, u strukturi izrečenih osuđujućih osuda, kazna zatvora je izrečena u 27% predmeta, dok je u 2017. godini broj izrečenih kazni zatvora u visini 50%. Ovako orjentisana kaznena politika sudova, jasno ukazuje na opredijeljenost sudstva da kazne koje se izriču učiniocima ovih krivičnih djela budu srazmjerne njihovoj težini, a sve u cilju postizanja generalne i specijalne prevencije krivičnih djela nasilja u porodici.

Na međunarodnom planu, aktivnim učešćem smo doprinijeli izradi prvog državnog Izvještaja, koji između ostalog, razmatra i predstavlja aktivnosti preduzete od strane sudova u pogledu svih aspekata Konvencije, dok smo u Strazburu vodili dijalog između državnih institucija i GREVIO komiteta.

Na kraju izlaganja, dozvolite da zaključim da se u modernom društvu, očekuje da žena ima sve ono što je uvijek tražila – otvorena vrata školstva, puna politička prava i podršku civilizovanog društva. Međutim, u slučajevima prisustva nasilja nad ženama, moramo uložiti dodatne napore kako bi sve planirane mjere prevencije i suzbijanja nasilja bile djelotvorne. A da bi mjere bile djelotvorne, one moraju biti praćene koordinisanom saradnjom svih nadležnih organa, u cilju podizanja nivoa svijesti da bračnu, ili vanbračnu zajednicu treba da karakterišu jednakost polova, cjelokupnost ličnosti i poštovanje prava, a nikako stereotipi prošlosti i superiornost “jačeg” pola. 
 






Ostale informacije