Predavanje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice

"Reforma pravosuđa - efikasnost, efektivnost, transparentnost i pouzdanost -dometi i očekivanja"

17. 09. 2015.


Od 2007. godine i usvajanja prve Strategije reforme pravosuđa, crnogorsko sudstvo pošlo je putem petogodišnjeg procesa preobražaja u efikasniji, ažurniji i transparentniji sistem.
 
Uspostavljanje Sudskog savjeta kao samostalnog i nezavisnog organa u čijoj primarnoj nadležnosti je izbor i razrješenje sudija, nesumnjivo je doprinjelo bržem i objektivnom izboru nosilaca sudijske funkcije, jačanju njihove odgovornosti i kvalitetnijem sudijskom radu.
 
Kontinuirana i potpuna realizacija mjera iz Strategije reforme pravosuđa i pratećeg Akcionog plana do 2012. godine pokazala je punu posvećenost sudske grane vlasti u prevazilaženju uočenih slabosti i problema, ali i ozbiljan pristup procesu petogodišnjih reformi koje su nesumnjivo dovele do očiglednog napretka u fukcionisanju crnogorskog sudstva.
 
Ukratko, podsjetiću Vas da su upravo aktivnosti Sudskog savjeta i preduzete mjere - delegacija predmeta, upućivanje sudija, angažovanje stručnih lica, rad subotom i van radnog vremena, mjesečni sastanci predsjednika svih sudova, doprinjele smanjenju zaostalog broja predmeta koji je do tada opterećivao rad sudova, a samim tim i direktno uticao na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana.
 
Završeni reformski ciklus doveo je do efikasnijih i kraćih sudskih postupaka, kvalitetnijeg ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, kao i većoj svijesti o nužnosti poštovanja prava na suđenje u razumnom roku.
 
Uspješnost prethodne Strategije, reforma i postignuti rezultati rada sudova, koji čine najveći i suštinski dio pravosuđa, nisu upitni, jer su upravo oni bili ključni za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i Evropske unije.
 
Međutim, tekući pregovarački proces i nužnost evropskih integracija nameću potrebu postavljanja novih, izazovnijih ciljeva pred crnogorski pravosudni, a samim tim i sudski sistem.
 
Zato je usvajanje Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2018. godina bilo i korisno i nužno za ostvarivanje strateških ciljeva kojima u sudstvu težimo – jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i transparentnosti sudske grane vlasti. Stoga me raduje da su navedeni ciljevi upravo i primarni ciljevi novog petogodišnjeg reformskog ciklusa.
 
Imajući u vidu da se Strategija reforme pravosuđa u potpunosti oslanja na mjere iz Akcionog plana za poglavlje 23, jasno je da reforma pravosudnog sistema prati proces njegovog usklađivanja sa tekovinom i standardima Evropske unije.
Iako su raniji propisi prepoznavali transparentnost izbora nosilaca sudijske funkcije, nedavno usvojeni zakoni o sudovima i Sudskom savjetu ojačali su našu nezavisnost.
 
Naime, odgovoreno je na zahtjeve Brisela za uspostavljanje jedinstvenog sistema izbora sudija, kriterijuma za njihovo dobrovoljno trajno upućivanje, za razradu kriterijuma za napredovanje i za uvođenje sistema periodičnog ocjenjivanja sudija.
 
Sve to prate i podsticajne mjere unapređenja profesionalizacije članova Sudskog savjeta, jačanje finansijske nezavisnosti sudstva u pogledu samostalnosti raspolaganja sredstvima odobrenog razdjela budžeta, a takođe i ne manje važno, administrativno i finansijsko jačanje kapaciteta Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, kao krovnog tijela za obuku postojećih i budućih sudija i državnih tužilaca.
 
Nepristrasnost sudstva zahtijeva kontinuiranu reformu pravosudnog informacionog sistema pa je uspostavljena elektronska slučajna dodjela predmeta u svim, pa i malim sudovima, dakle dodjela predmeta bez uticaja ljudskog faktora. Obezbijeđeno je takođe i statističko izvještavanje o dužini trajanja sudskih postupaka i sudijskog rada.
 
U cilju jačanja nepristrasnosti sudija izmijenjen je i Etički kodeks sudija u skladu sa Bangalorskim načelima sudijskog vladanja i drugim relevantnim međunarodnim principima. Kroz dosljedno poštovanje Kodeksa, usvojene planove integriteta i unapredjenje mehanizama za provjeru imovnog stanja sudija nesumnjivo ćemo ojačati integritet sudija, a samim tim i povjerenje javnosti u sudski sistem.
 
Pozitivna percepcija domaće i strane javnosti u rad crnogorskih sudova nužno je povezana i sa jačanjem odgovornosti nosilaca sudijske funkcije.
 
Iako je Sudski savjet Crne Gore u dosadašnjem periodu u ovom pravcu učinio mnogo, ipak je bilo neophodno unaprijediti normativne mehanizme kako bi rezultati u praksi bili na još većem nivou.
 
Zato se reforma pravosuđa u tom dijelu usmjerila ka zakonskoj uspostavi objektiviziranih razloga za disciplinsku odgovornost, njenih lakših i težih osnova, jasnom pozicioniranju uloge Disciplinske komisije i zakonskoj razradi ustavnih razloga za razrješenje sudija. Sve to neminovno je povezano sa unapređenjem transparentnosti disciplinskih i postupaka za razrješenje sudija u skladu s evropskim standardima.
 
Crnogorske sudije i administracija i dalje će u potpunosti biti posvećeni unapređenju efikasnosti, ažurnosti i efektivnosti svog rada. Stoga, smanjenje zaostalog broja predmeta i dalje će biti naš primarni cilj, a vjerujem i dalje ona osobenost koja će sudstvo Crne Gore u regionu i šire činiti prepoznatljivim, pozitivnim primjerom.
 
Kao zahtjevna oblast, efikasnost sudske grane vlasti možda je pretrpjela i najveće promjene – neminovnu racionalizaciju sudske mreže zahtijevajući i i skraćenje sudskih procedura.
 
Isto u procesu transformacije pravosudnog sistema traži normativne i institucionalne promjene, izmjene organskih zakona i zakonskih akata u krivičnoj i građanskoj materiji.
 
Sprovodeći Plan racionalizacije pravosudne mreže, došlo je do ukidanja Specijalizovanog odeljenja za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina u Višem sudu u Bijelom Polju i koncentracije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kod Višeg suda u Podgorici. Takodje, došlo je do specijalizacije nadležnosti u privrednim stvarima, odnosno do ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju i formiranja Privrednog suda Crne Gore sa sjedištem u Podgorici. Formirani su i prekršajni sudovi koji su postali dio redovnog sudskog sistema.
 
Ne računajući sudije za prekršaje, Crna Gora ima 260 sudija što je, s obzirom na broj stanovnika i CEPEJ* standarde, iznad evropskog prosjeka. Međutim, ako se ima u vidu priliv predmeta koji posljednjih godina ima trend konstantnog rasta onda je postojeći broj sudija prihvatljiv i potreban, jer pojedinačno sudije u radu imaju izuzetno veliki broj predmeta.
 
Tako su sudije u prošloj godini bile opterećene prosječno sa po 519,34 predmeta, završili su 379,87 predmeta, dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 139,44 ili 4,46% manje u odnosu na 2013.godinu.
 
To ukazuje na naporan rad sudija i posvećenost u obavezama rješavanja predmeta u zakonom propisanim rokovima. Tako je u prošloj godini svega 1,65% odluka izrađeno nakon zakonskog roka, što je rezultat za svaku pohvalu budući da je ovaj procenat u odnosu na 2013. godinu manji za 3,38%.
 
Da je napredak ostvaren ne samo u blagovremenosti izrade sudskih odluka potvrđuje i kvalitet rada sudova koji je poboljšan za 1,37%, koliko je više potvrđenih odluka od strane žalbenih instanci.
 
Imajući u vidu da je na kraju 2014. godine kod svih sudova, po svim vrstama predmeta, bilo svega 3.192 neriješenih predmeta starijih od tri godine ovaj podatak nesumnjivo ohrabruje jer se s istim ne mogu pohvaliti kako države kandidati za članstvo u Evropsku uniju, tako ni brojne članice EU.
 
Puno poštovanje prava na suđenje u razumnom roku biće i dalje naša strateška smjernica koja će pretpostavljati poboljšanje sistema praćenja dužine trajanja sudskih postupaka putem informacionog sistema, razvijanje sistema mjerenja radnog opterećenja sudija, efikasniju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, podsticanje i veću primjenu alternativnih načina rješavanja sporova.
 
Osim maksimalnog korišćenja informacionih tehnologija u sudovima, kvalitetne i kontinuirane edukacije sudija i sudske administracije, naredni ciklus reformi doprinijeće i unapređenju znanja nosilaca sudijske funkcije o praksi Evropskog suda za ljudska prava i pravu Evropske unije, a sve u cilju ujednačavanja i usklađivanja nacionalne sudske prakse s evropskom.
 
Ne treba zanemariti ni činjenicu da je posljednja analiza primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ukazala na nedovoljnu informisanost građana o ovom pravnom institutu, pa raduju strateški ciljevi usmjereni ka podizanju svijesti javnosti o prednostima besplatne pravne pomoći, razvijanju odgovarajućih mehanizama i indikatora za praćenje kvaliteta pružene pravne pomoći.
 
Kao predsjednica Vrhovnog suda vjerujem da će se iznaći potrebna finansijska sredstva kako bi u konačnom ostvarili ciljeve infrastrukturnog unapređenja i jačanja bezbjednosti zgrada sudova, a licima sa posebnim potrebama i drugim ranjivim kategorijama omogućili nesmetan pristup pravosudnim institucijama, sa ciljem jednake dostupnosti pravde svim građanima bez obzira na njihovu posebnost ili lično svojstvo.
 
Crnogorsko pravosuđe se sada može pohvaliti mnogo boljim rezultatima rada nego 2007. godine. To nesumnjivo ukazuje na uspješnost dosadašnjih reformi, ali i na našu odlučnost u realizaciji postavljenih zadataka.
 
Međutim, uspjesi sudstva koji su bili opredjeljujući za otvaranje pregovaračkog procesa i dalji put evropskih integracija naše države nisu dovoljni i konačni, zbog čega ćemo nastojati da ozbiljno i potpuno odgovorimo na strateške ciljeve koji će se do 2018. godine postaviti pred sudsku granu vlasti i u tom pravcu ćemo usmjeriti politiku sudova.
 
Izazovi sa kojima se susreću sudovi u integracionom procesu Crne Gore jesu veliki, ali ne i neostvarljivi. Čvrsto sam uvjerena da ćemo zajedničkim snagama i nesumnjivo velikim naporom doprinijeti jačanju nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, nepristrasnosti i transparentnosti sudskog sistema.
 
To smo u obavezi prema sebi samima i našem dosadašnjem odgovornom radu, ali prije svega prema crnogorskim građanima, jer je puna primjena zakona, konstantna edukacija nosilaca sudijske funkcije, poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda vodilja našeg rada.
 
Svjesni smo da je to jedini ispravni put ka uspostavi pune vladavine prava i pravne sigurnosti, da je to naš doprinos izgradnji Crne Gore kao moderne demokratije, uvjereni da ćemo ostvariti zacrtane ciljeve i opravdati očekivanja domaće i međunarodne javnosti.
 
U takvoj sudskoj politici složićete se biće nam neophodna i podrška izvršne i zakonodavne vlasti, nevladinog sektora i crnogorskih građana.


Ostale informacije