Referat predsjednika Vrhovnog suda Vesne Medenice na otvaranju Dana crnogorskog sudstva

29. 10. 2011.

 
 
        
          SUDSTVO DANAS, STRATEŠKI CILJEVI I BUDUĆI IZAZOVI
 
29-30. oktobar 2011. godine
 
 
 
          Sudstvo ima posebnu misiju, a ona je da garantuje postojanje vladavine prava, a iz toga da obezbijedi pravilnu primjenu zakona na nepristrasan, pravičan i efikasan način.
 
          Nezavisnost i samostalnost sudstva su osnovni preduslovi za funkcionisanje pravosudja i ta nezavisnost mora biti garantovana u pogledu drugih vlasti u državi onima koji traže pravdu.  
 
          Država i svaki sudija pojedinačno su odgovorni za unapredjenje i zaštitu sudske nezavisnosti.
          Samo kvalitetan sudija pojedinac, kao nosilac sudske vlasti može biti nezavistan i nepristrasan u svom poslu. Jedan od elemenata za procjenu kvaliteta sudije je stepen njegovog stručnog znanja, a koje znanje je sudija dužan nadogradjivati tokom cjelokupnog vremena obavljanja sudske dužnosti.
 
          U strukturi državne vlasti upravo sudska vlast je ona kojoj je povjereno da kao kranje sredstvo razriješi sukobe koji se mogu pojaviti u društvenom životu i koje stranke mirnim putem nijesu uspjeli riješiti.
 
          Samo društvo predstavlja izuzetno dinamičan mehanizam koji je u stalnoj promjeni i razvoju, pa već ova okolnost obavezuje i sudije da neprekidno rade na svom usavršavanju i sticanju novih znanja, kako bi kvalitetno mogli odgovoriti zadatku koji je pred njima, kao nosiocima sudske vlasti u državi, postavljen.
 
          Da li smo na ove zahtjeve odgovorili u proteklom periodu.
          Dovoljno jesmo, ali ne i potpuno.
          Dovoljno, jer smo završili u prošloj sudijskoj godini više predmeta nego što smo primili, za 1,7 %. Predmete smo završavali njih 40 % u vremenu od tri mjeseca, do šest mjeseci 20 %, preko godine samo 16 %.
          Sudije su prosječno bile opterećene sa po 639 predmeta, 490 predmeta su završili i počeli ovu godinu sa 149 predmeta u radu.
 
          Zadržali smo potreban kvalitet i on se kreće oko 22 %, ali smo i odluke radili u zakonskom roku i samo 3,3 % odluka je uradjeno van zakonskog roka u krivičnom referatu odnosno 1,7 % u parničnom referatu.
 
          Smanjili smo zaostatak iz 2009. godine za cijelih 69,40 % i na kraju godine je bilo ostalo 12.463 predmeta, da bi na 31.09. upola smanjili i taj zaostatak  predmeta  i sada u sudovima, iz 2009. i ranijih  godina, ima 5997 predmeta. Znači zaostatak starih predmeta više nije problem crnogorskih sudova što je veoma bitno.Po prvi put Izvještaj o radu sudova za 2010. godinu u Parlamentu je prihvaćen 2/3 većinom.
 
          Crnogorsko pravosudje ima dosta izazovnih zahtjeva kako u svakodnevnom radu tako u već gotovo okončanoj petogodišnjoj reformi, ali kao što možemo vidjeti i u novoj nastupajućoj reformi. Nadalje, neprekidna borba protiv korupcije u svim segmentima društva i borba protiv organizovanog kriminala.
 
          Značaj koji se daje pravosudju i kroz sprovedenu reformu i kroz mišljenja Evropske komisije i kroz reformu koja će se nastaviti, u cjelini i u sudskoj vlasti podsjeća nas da niti u jednom trenutku ne smijemo zaboraviti da se baš svaki sudski postupak - od onog koji cijenimo malim značajem, do najeksponiranijeg, prepoznaje kao izuzetno značajan kako za pojedinca tako i zajednicu.
 
          Sve one stranke koje nijesu mogle ili nijesu bile spremne razriješiti sporove izvan sudova, kao i predstavnici državnog tužilaštva, okrivljeni i njihovi branioci, pojavljuju se pred sudom, polažući vjeru u sudski postupak tražeći fer, pošteno i pravedno sudjenje - razrješenje svojih sporova ili isto takav postupak i odluku o krivičnoj odgovornosti. Mnogi sudski postupci prekretnice su za daljnje živote stranaka okrivljenih, pa i zajednice.
 
          Zato je zbog zaštite svih osnovnih sloboda i prava gradjana i sudska vlast opravdano zbog takve izuzetno važne funkcije pod posebnim režimom pažnje i provjere i kritike domaće, ali sada i strane stručne političke i opšte javnosti.
 
          Zbog ambijenta koji nimalo ne pogoduje nesmetanom obavljanju sudijske funkcije, želim ukazati na temeljna obilježja i vrijednosti sudija i sudske dužnosti koje sudska vlast nastoji i nastojaće  razvijati, a to su upravo,
 
          - nezavisno i nepristrasno sudstvo,
          - sudska odgovornost
          - i stručnost sudija.
 
          Često pitanje sa kojim se susrećemo pogadja u samo srce sudske vlasti, a izraženo u pitanje - jesu li sudska nezavisnost i sudska odgovornost pojmovi koji se isključuju ili upravo naprotiv ne mogu opstati jedno bez drugoga.
 
          Sudska vlast mora biti i ona jeste nezavisna, a sudije nezavisni i nepristrasni.
 
          Medjutim, sudska nezavisnost ne znači i neodgovornost za postupke i rad, ona ne daje pravo i mogućnost arbitrarnog odlučivanja. Od sudija se bez kompromisa, u bilo čemu, zahtijeva odlučivati bez ikakvog pogodovanja bilo kome, odlučivati bez lične naklonosti, ali i suditi bez straha i uticaja iz bilo kojeg izvora.
 
          Kad se tako govori o nezavisnosti sudske vlasti - sudija, prvenstveno se ukazuje na nezavisnost i isključenje mogućeg uticaja drugih dviju vlasti na sudsku, ali valja jasno upozoriti da takva nezavisnost koja uključuje bitno odredjenje - da niko ne može niti smije uticati na odlučivanje sudija u predmetima u kojima odlučuje - uključuje i nezavisnost od uticaja koji se želi ostvariti:
 
          -kroz mišljenje sredine u kojoj sud djeluje,
          -kroz medije,
          -kroz političke stranke ili bilo kakvog uticaja od strane interesnih grupa bilo koje strane.
 
          Ono što se u javnosti nažalost često zaboravlja jeste da sudije ne smiju biti razriješeni ili kažnjeni zbog tzv. bona fide greške - zato postoji sistem pravnih ljekova. Ali, količina grešaka koja dovodi do jasnog zaključka o nesposobnosti urednog vršenja sudske dužnosti jeste i biće razlog i takve odgovornosti sudija pod uslovima postojećih propisa, ne dirajući pri tome u pravo na odluku i davanje razloga. 
 
          Svjedoci smo sve češćih komentara sudskih odluka i želim odmah izraziti lični stav da nijesam protiv komentara sudskih odluka koji se temelje na objektivnom i stručnom praćenju i izvještavanju o sudskim postupcima i u njima donešenim odlukama.
 
          Nepristrasnim i potpunim, ali stručnim izvještavanjem, ostvaruje se jedna od važnih uloga medija, da u svakom trenutku pruže javnosti mogućnost provjere - garantuje li sudska vlast svojim gradjanima u konkretnim slučajevima pravo na pošteno sudjenje od strane nepristrasnog, stručnog i nezavisnog sudije. Ali neobjektivnim, nepotpunim i nestručnim izvještavanjem  i komentarima onim u kojem se zastupa samo jedna strana, neprimjerenim jezičkim izražavanjem stvara se odredjena percepcija - znamo kakva i pitanje je  želimo li i o ovoj odgovornosti javno progovoriti ili se bojimo snage medija.
 
          U svijetlu nedavnog Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2011. godinu, ukratko bih se osvrnula na mišljenje Komisije o funkcionisanju sudske vlasti.
 
          Dosadašnji rezultati sudstva od strane Evropske komisije prepoznati su kao ključni za ostvareni napredak u reformi pravosuđa, naročito u dijelu jačanja nezavisnosti, efikasnosti, odgovornosti i nepristrasnosti nosilaca sudijske funkcije.
 
          Kao predsjednik Vrhovnog suda i Sudskog savjeta ubjeđenja sam da će se očekivanim izmjenama Ustava u pogledu izbora predsjednika najviše sudske instance i sastava Sudskog savjeta konačno skinuti breme tzv. političke zavisnosti crnogorskog sudstva, jer je postojeće ustavno rješenje, na koje sudska vlast nije mogla uticati, uz komentare domaće i međunarodne javnosti konstantno bacalo sijenku na izvanredne rezultate sudija i sudske administracije u Crnoj Gori.
 
          Međutim, ne smijemo zaboraviti da su upravo naši rezultati rada i prioriteti utvrđeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji u novembru 2010. godine, koje smo uspješno realizovali, upravo bili opredjeljujući da naša država dobije status kandidata za članstvo u Uniji. Nije na odmet naglasiti da su se ključni prioriteti odnosili na reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
 
          Stoga, u trenutku izvjesnih, a još uvijek vremenski neodređenih pregovora sa Zajednicom evropskih naroda vjerujem da će crnogorsko sudstvo ići krupnim koracima naprijed, bez straha što će Poglavlje 23 biti prvi ispit za našu državu i društvo u cjelini.
 
          Na nama sudijama jeste obaveza da sudimo u skladu sa važećim zakonima, poštujući Etički kodeks i težeći permanentnom stručnom usavršavanju, čuvajući istovremeno svoju nezavisnost, nepristrasnost i moralni dignitet. Na taj način bićemo spremni kvalitetno odgovoriti izazovima sa kojima ćemo se susresti u svakodnevnom radu. Dakle, pred nama drage kolege je zahtjevno vrijeme, gdje profesionalna odgovornost i ozbiljnost jedino mogu dovesti do pravih individualnih rezultata, koji potom vode do mjerljivih i vidnih rezultata sudske vlasti u cjelini, a u konačnom i do jačanja pravne sigurnosti, vladavine prava i boljitka cjelokupnog društva. Takav sudijski rad domaća i međunarodna javnost znaće cijeniti i samo on vodiće zatvaranju pregovaračkog procesa za Poglavlje 23, tj. za oblast "Pravosuđa i osnovnih prava".
 
          Iako je korupcija detektovana kao "ozbiljan problem", vjerujem da će ova pojava svojstvena i najrazvijenijim demokratskim državama kroz procesuiranje predmeta, suđenja u razumnom roku i donijetih pravosnažnih sudskih odluka biti svedena na najmanju moguću mjeru.
Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala nije borba sa vjetrenjačama, jer će svaki predmet koji se nađe pred crnogorskim sudijama biti završen i imaće svoj ishod, prije ili kasnije, u pravosnažnoj sudskoj odluci. Na drugoj strani, da bi nosioci sudijske funkcije kvalitetno presuđivali u ovim i svim drugim krivičnim, ali i građanskim predmetima, moraće unaprijediti svoja znanja, više raditi na edukaciji ne samo kroz Centar za edukaciju, već i kroz studijske posjete, praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i usvajanjem standarda međunarodnog prava.
 
          Zamjerka da Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije nije samostalan u svom funkcionisanju vjerujem da ćemo eliminisati ostvarivanjem ideje da Centar preraste u Pravosudnu akademiju, što je standard većine država članica Evropske unije. Takođe, planom i programom rada Centra povećaće se i broj obuka za sudije, naročito za novi Zakonik o krivičnom postupku i inovacije koje je donio, ali i praksu Suda u Strazburu i poznavanje komunitarnog prava.
 
          Kada je riječ o zabrinutosti Evropske komisije o pouzdanosti sudske statistike i valjanosti metoda koje se koriste, naglasila bih da se godišnji izvještaj o radu sudova sačinjava shodno preporukama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa, tzv. CEPEŽ (CEPEJ), dok će aktuelni rad na potpunoj uspostavi pravosudnog informacionog sistema omogućiti iskorak i u statističkom izvještavanju saglasno standardima Evropske unije.
 
          Jačajući transparentnost svog rada, od juče je u funkciji web portal svih sudova, gdje će svako zainteresovano lice u Crnoj Gori ili van nje, u bilo kojem trenutku biti u prilici da se informiše o najznačajnijim pitanjima za funkcionisanje jednog suda - pitanja nadležnosti, imena sudija, rasporeda suđenja i sl. Međutim, ono što je možda najvažnije, a što predstavlja i realizaciju preporuka Evropske komisije, jeste to što će sve pravosnažne presude, karakteristične sudske odluke i odluke Evropskog suda za ljudska prava biti javno objavljene i dostupne svima, sa mogućnošću lake i višestruke pretrage.
 
          Prepoznajući značaj nevladinog sektora u izgradnji demokratskog društva i poštovanju ljudskih prava, kao i podršku medjunarodnih misija i organizacija, Vrhovni sud Crne Gore uspostavio je saradnju  sa Centrom za demokratiju i ljudska prava i AIRE Centrom iz Londona, inicijativom mladih za ljudska prava u saradnji sa Ist Vest Menadžment institutom, NVO Juventas i NVO Centar za moritoring CEMI, kao i sa Misijom OEBS-a u Crnoj  Gori. Ove organizacije sprovode projekte monitoring rada sudova, redovno informišući crnogorsku javnost o ostvarenim rezultatima. Na taj način detektuju pozitivnosti, ali i nedostatke, doprinoseći posebno i odgovornijem vršenju sudijske funkcije i indetifikaciji oblasti za njeno dalje unapredjenje.
 
          No, saradnja kako Sudskog savjeta tako i Vrhovnog suda je intezivirana. Od strane Mreže Sudskih savjeta članica Evropske unije, Sudski savjet Crne Gore je prepoznat kao savjet od integriteta i potpunog kapaciteta, sa rezultatima ostvarenim u trogodišnjem djelovanju, što je bila dovoljna preporuka da se isti ima kao posmatrač primiti  u pomenutu Mrežu. To je veliko priznanje koji je Sudski savjet dobio u Viljnusu - Litvanija 09. juna, ove godine, da bi 13. oktobra na Generalnoj Skupštini predsjednika Vrhovnih sudova članica Evropske unije, predsjednik Vrhovnog suda, takodje, u tu mrežu primjen kao posmatrač, što je ujedno i priznanje i nova obaveza da se odgovori na sve izazove koji nijesu mali, a koji predstoje.  
 
          Uspostavili smo u ovoj godini saradnju sa Vrhovnim sudom Austrije, Slovenije, Litvanije, Kine, Republike Turske, Vrhovnim sudom Madjarske i ono što je veoma značajno jeste započeli interaktivni dijalog sa Evropskim sudom za ljudska prava.
          No, da nastavim sa primjedbama Komisije o velikom broju sudova, sudija, administrativnog osoblja i nemogućnosti slučajne dodjele predmeta u malim sudovima biće otklonjena već naredne godine, kada će sudska vlast u saradnji sa Ministarstvom pravde utvrditi program potpune racionalizacije i reorganizacije sudske mreže. Upravo ovaj program pokazaće potrebu za specijalizacijom sudova i eventualno manjim brojem zaposlenih.
 
          I na kraju, zaključujem da će napori crnogorskog sudstva i rezultati koji slijede pokazati crnogorskim gradjanima, Evropskoj komisiji i javnosti uopšte ozbiljnost rada i veliki trud svih zaposlenih za realizaciju postavljenih ciljeva daljeg unapređenja transparentnosti, efektivnosti i efikasnosti sudske vlasti.
 
          To će biti osnova za dostizanje standarda država Evropske unije i nadam se, nakon završetka višegodišnjeg procesa, preporuka za dobijanje članstva u evropskoj zajednici naroda, ali pod uslovom da izvršna vlast iskaže potpuno razumijevanje za zahtjeve sudske administracije i uvaži njihov materijalni položaj u mjeri u kojoj bi njihova zarada mogla obezbijediti normalne uslove življenja.
 
          Sudska vlast nije sposobna da sve o čemu sam govorila iznese i sve postavljene strateške ciljeve ostvari, ako nema veliku i stručnu pomoć sudske administracije, sudskih službenika i stručnih saradnika. Nerazumijevanje ne vodi i ne daje nadu za boljitak i zato apelujem  da se problem oko obustave rada hitno mora izmjestiti izvan sudova i da se ostvarivanje sudijske funkcije u punom kapacitetu svakog dana ostvaruje na dobrobit gradjana Crne Gore.
 
 
                                        
 
 
 


Ostale informacije