UNAPREĐIVANJE POLITIKA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST NA ZAPADNOM BALKANU I U TURSKOJ

13. 12. 2016.

 
 
 
Izlaganje
Istanbulska konvencija: Institucionalni odgovori
 
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore
gđa Vesna Medenica
 
Unapređivanje politika za rodnu ravnopravnost na zapadnom balkanu i u turskoj
Budva, 13. decembar 2016 //  09.45 h                             Hotel Splendid                          

 
 
 
Uvaženi učesnici i učesnice Konferencije,
 
 
 
  • Čast mi je i zadovoljstvo što na ovoj Konferenciji imam priliku da vam se obratim u ime Vrhovnog suda Crne Gore, i to kao prva žena predsjednica ovog suda.
 
  • Kao zemlja čija je budućnost u Evropskoj uniji, moramo težiti jačanju promjena koje su nesumnjivo na snazi u savremenom crnogorskom društvu, kada je u pitanju tradicionalno ponašanje žena, sa ciljem iskorjenjivanja predrasuda, običaja i svih drugih postupanja koja se temelje na ideji manje vrijednosti žene u društvu.
 
  • Tačno je 70 godina od kada je Ustavom dato pravo glasa ženama, odnosno od kada su žene postale ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života. Ranije su, za vrijeme vladavine kralja Nikole, u istoriji zabilježeni samo izvjesni trzaji kralja da učini društveni položaj žene civilizovanijim u svom narodu i da “uzdigne” Crnogorke do visine Crnogorca. Stoga, evidentno je da su se žene vremenom uzdigle od inferiornog položaja u strogom patrijarhalnom društvu na ovim prostorima, preko priznavanja prava glasa i otvaranja vrata školstva, sve do učešća na rukovodećim pozicijama danas.
 
  • Nesporan je rodno-antidiskriminatorni karakter crnogorskog sudstva. Naime, od ukupnog broja sudija u svim sudovima, 152 sudije su žene, odnosno 57.58%, dok je sudija muškaraca 112, odnosno 42.42%. U odnosu na prošlu godinu, zapaženo je veće rodno učešće žena za 5,26%, čime je sudska vlast ostala lider u promociji rodne ravnopravnosti.
 
  • Međutim, svjesni smo da borba za rodnu ravnopravnost i prava žena još uvijek traje, dok nasilje nad ženama uzima sve više maha. Da bismo uspješno podigle i podigli glas protiv nasilja nad ženama, država mora kontinuirano ulagati napore za ostvarenje de iure i de facto ravnopravnosti žena i muškaraca.
 
  • Upravo u pogledu ispunjavanja pomenute obaveze u svjetlu procesa pridruživanja Evropskoj uniji, ohrabruje ocjena Evropske komisije iz posljednjeg Izvještaja o napretku, da treba još osnažiti kapacitete postojećih institucija u ovoj oblasti, prije svega pravosuđa i policije, kako bi se obezbijedila jača zaštita žrtava i odvratili počinioci od nasilja.
 
  • Vrhovni sud je snažno posvećen tom cilju. Naime, Vrhovni sud je jedan od ključnih partnera u Vladinoj Strategiji zaštite od nasilja u porodici 2016-2020, kojom će se postići mjere usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom i poboljšati kapaciteti i multiinstitucionalni okviri. U tom smislu, Vrhovni sud je stavio na raspolaganje svoje pune kapacitete kada je u pitanju unapređenje pristupa pravdi i obezbjeđenje pravne zaštite od nasilja u porodici. Pored toga, Vrhovni sud je pružao i nastaviće da pruža, podršku organizaciji brojnih obuka u saradnji sa ministarstvima u Vladi, Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, i potpisnik je memoranduma o saradnji sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjem nasilja u porodici.   
 
  • Takođe, ističem da je Vrhovni sud prepoznao senzitivnu potrebu žrtava nasilja u porodici za pravnom zaštitom nakon pretrpljenog traumatičnog iskustva. Iz tog razloga je u svim crnogorskim sudovima nadležnim za postupanje u predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, formirana Služba za podršku oštećenima/svjedocima, koja je otvorena za kontakt u bilo koje vrijeme. Na taj način je, u cilju utvrđivanja istine u krivičnom postupku, osnažena zaštita prava žrtve u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku i Zakonom o zaštiti svjedoka.
 
  • Dozvolite da primijetim da je u javnosti prisutno mišljenje da se učiniocima nasilja nad ženama izriču blage kazne od strane sudova. Važno je naglasiti da zaštita žena od nasilja nije obezbijeđena samo kroz krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, već i u drugim djelima predviđenim Krivičnim zakonikom Crne Gore. Prvenstveno je takva zaštita osigurana u korpusu krivičnih djela protiv polne slobode, a upravo cijeneći značaj definicije date u Istanbulskoj konvenciji, jer se “nasilje nad ženama” smatra kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena i označava sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu.
 
  • Stoga, u protekloj godini, u 105 pravosnažno okončanih predmeta povodom krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, sudovi su donijeli 94 presude kojima se optuženi oglašava krivim, međutim, u daleko većem broju okončanih predmeta povodom drugih krivičnih djela u kojima se kao žrtve javljaju žene ili djevojčice mlađe od 18 godina, sudovi su izricali mnogo teže kazne, odmjerene u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo i cijeneći sve okolnosti pojedinačnog slučaja.
 
  • I na kraju, ne dozvolimo da nas obeshrabre statistike sa potresnim nalazima o porastu nasilja nad ženama kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama Evropske unije. Štaviše, ovakve statistike provociraju državu da pruži snažan odgovor u vidu gonjenja i efikasnog suđenja učiniocima nasilja, jer bi sve mimo toga predstavljalo amnestiju nasilja u porodici.
 
  • Polazeći od toga, nadam se da će, pored svih predviđenih ciljeva ove Konferencije, buduće uspostavljanje Regionalne platforme Zapadnog Balkana i Turske za rodnu ravnopravnost, podstaći jaču regionalnu institucionalnu saradnju u implementaciji Istanbulske konvencije, Evropske konvencije o ljudskim pravima i međunarodnih standarda u ovoj oblasti, uz puno poštovanje preuzetih obaveza u tom pogledu.
 
  • Hvala na pažnji.
 
 
 
 


Ostale informacije