VIII Konferencija predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Istočne Evrope

Viljnus, Litvanija, 28.05.2018.

28. 05. 2018.

Izlaganje predsjednice Vesne Medenice

Unaprjeđenje kvaliteta upravljanja Vrhovnim sudom

(upravljanje predmetima, smanjenje zaostatka predmeta, specijalizacija sudija)
 
 
Vaše ekselencije, predsjednici vrhovnih sudova,

Čast mi je što sam dio ovog visokog skupa u Litvaniji i što mogu da podijelim sa vama svoje iskustvo u upravljanju Vrhovnim sudom Crne Gore.

Vrhovni sud je najviši sud u Crnoj Gori - u mediteranskoj zemlji, sa tradicijom pravosudne kulture, dugom 220 godina, koja je nastala 29. oktobra 1798. godine.

Tokom mandata predsjedavanja Vrhovnim sudom, koji je započeo nakon sticanja nezavisnosti države, sud je funkciju vršio zrelo, energično i predano. Promjene na državnom i međunarodnom planu, uzrokovale su transformacije u cijelom sudstvu, kao nezavisnoj i samostalnoj vlasti u državi zasnovanoj na vladavini prava. 

Sudska vlast je za svoj rad odgovorna građanima, čije povjerenje je od najvećeg značaja za vrhovnog garanta pravde. U tom pravcu, podsjetiću na stav Evropskog suda za ljudska prava: “povjerenje javnosti u sudski sistem je nesumnjivo jedna od najvažnijih komponenti države zasnovane na vladavini prava”. U ispunjenju tog zadatka, sudovi ne mogu vršiti vlast djelotvorno bez jake, stabilne i autoritativne funkcije predsjednika suda.

U Crnoj Gori, shodno načelu podjele vlasti, sudsku vlast u državi vrše sudovi, kao samostalni i nezavisni, predvođeni predsjednicima sudova sa mandatom povjerenim od strane Sudskog savjeta. Tokom petogodišnjeg predsjedavanja sudom, predsjednik ima funkciju sudije, rukovodi radom suda, organizuje rad u sudu, vrši raspored poslova i preduzima mjere radi urednog i blagovremenog izvršavanja poslova u sudu.

Moderno sudstvo i evropski standardi o transparentnosti, donijeli su potrebu za aktivnim menadžmentom, koji je osnažen profesionalnim savjetnicima i administracijom. Kreiranje i sprovođenje kadrovske politike, konstantna ulaganja u obuke sudija i zaposlenih, stavljaju u centar sve sposobnosti koje predsjednik suda treba da posjeduje: etiku, liderstvo, timski rad, vještine interne i eksterne komunikacije, analitičnost, disciplinu, primjenu novih tehnologija, vršenje više poslova istovremeno, i mnoge druge.
 
Nakon stupanja na dužnost predsjednice najvišeg suda, u vrhu agende se nalazila politika smanjenja zaostalih predmeta, zbog dugogodišnjeg trajanja sudskih postupaka i činjenice da su crnogorski sudovi imali u radu oko 12.000 kompleksnih, starih predmeta. Danas, Crna Gora nema problem sa značajnim zaostatkom predmeta, što je posljedica dobrog monitoringa predmeta starijih od 3 godine, i uspješnog čišćenja spiskova starih predmeta, u koordinaciji sa predsjednicima svih sudova. Na kraju 2017. godine, sudovi su imali u radu samo 3.206 predmeta koji su stariji od 3 godine, a prosječno vrijeme trajanja prvostepenog građanskog postupka, od podnošenja inicijalnog akta do donošenja odluke je oko 295 dana, odnosno 97 dana u privrednim predmetima.

Svjesni smo da ne postoji “univerzalna veličina” u modelu rukovođenja Vrhovnim sudom i da često moramo misliti korak unaprijed. Neki predmeti zahtijevaju veći stepen pažnje, od uobičajene dužne pažnje koju im poklanjamo. To je slučaj sa predmetima organizovanog kriminala i korupcije, koji se rješavaju u najbržim mogućim rokovima. Pored toga, pitanja zaštite imovine, složenih odnosa u privrednim društvima i zaštite konkurencije, nametnula su potrebu za njihovim rješavanjem u skladu sa standardima evropskog i međunarodnog prava.

Sudskim odjeljenjima rukovode predsjednici odjeljenja, koji se staraju o tekućem i stručnom radu, kao i o racionalnoj i ravnomjernoj dodjeli predmeta, u skladu sa pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. Formiranje krivičnog, građanskog, upravnog odjeljenja i vijeća za odlučivanje o tužbi za pravično zadovoljenje, uslovilo je specijalizaciju sudija, radi kvalitetnog odlučivanja u predmetima po pravnim sredstvima, koja građani koriste u potrazi za pravdom kod najvišeg suda.

Imajući u vidu opredjeljenje Crne Gore da postane članica Evropske unije, pratimo i primjenjujemo sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava u nacionalnim sudskim odlukama, sa ciljem da unaprijedimo zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, i promovišemo njihovu vrijednost. Takva odluka donijeta je prije 3 godine, kada je osnovano posebno Odjeljenje, u kojem postupaju sudije i njihovi asistenti - savjetnici. Odjeljenje svakodnevno prati i primjenjuje sudsku praksu Suda u Strazburu, vrši poslove prevođenja i sačinjavanja izvještaja, i vodi dijalog sa nižestepenim sudovima kako bi se unaprijedila sudska praksa na opštem nivou. U tom pogledu, ovo Odjeljenje blisko sarađuje sa Odjeljenjem sudske prakse, koje ima neprocjenjiv značaj za poštovanje i očuvanje principa pravne sigurnosti u državi. Može se zaključiti da je pitanje specijalizacije sudija u ovim odjeljenjima nesumnjivo bilo opredjeljujuće prilikom planiranja sastava odjeljenja.

Povećani priliv predmeta, koji potvrđuje rast povjerenja javnosti u sudstvo, uticao je na sve veću upotrebu elektronskog sistema, putem kojeg se predmeti dodjeljuju u rad svakom sudiji, uz strogo poštovanje zakonom priznatog prava na “slučajnog sudiju”. Kroz pravosudni informacioni sistem, predmeti se prate od prijema inicijalnog akta do razduženja predmeta, a strankama je omogućen pristup informacijima o radu u predmetu. Takođe, servis služi kao baza svih odluka i predstavlja pouzdan osnov za izradu periodičnih i godišnjih izvještaja o radu. Naša težnja je da u skorijoj budućnosti, razvijemo u potpunosti elektronsko pravosuđe, po uzoru na dobre evropske prakse i time dodatno poboljšamo kvalitet pravosuđa, transparentnost postupka i odgovorimo na očekivanja građana savremenog društva.

Elektronsko upravljanje predmetima, je doprinijelo tome da sudija ima direktan uvid u sve akte u svom predmetu, da prati svoj učinak i poštuje rokove, a predsjednik Vrhovnog suda da planira aktivnosti, preduzima mjere i analizira rad suda na kredibilnim i zdravim metodama.

Efikasnost sudskog sistema se ne može lako mjeriti i izraziti u brojevima. Međutim, vjernu sliku o kvalitetu sudskih statističkih podataka dobijamo primjenom CEPEJ standarda. U skladu sa njima, pristupamo i izradi izvještaja o radu, koji nam pružaju ocjenu dužine trajanja postupka, stope rješavanja predmeta i broja aktivnih predmeta.

Politika Vrhovnog suda je da ne postoji opravdanje za dugo trajanje postupka i kašnjenje u izradi odluka, na štetu prava stranke na suđenje u razumnom roku. Vrhovni sud, postupanjem u predmetima iz svoje nadležnosti, daje primjer nižestepenim sudovima kako se moraju poštovati zakonski rokovi i rokovi iz planskih dokumenata o rukovođenju sudom. U 2017. godini, Vrhovni sud je imao u radu ukupno 4.683 predmeta. Suočavajući se sa izazovom nedovoljnog broja sudija, u odnosu na ukupan priliv - 4.155, riješeno je 95,18% predmeta, dok je ostalo nezavršeno 9,42% u odnosu na ukupan broj predmeta u radu. Dužina trajanja postupka u svim predmetima pred Vrhovnim sudom prosječno iznosi 53,72 dana, a 85,17 % predmeta je riješeno u roku do 3 mjeseca.

Kada je riječ o statističkoj slici suđenja u razumnom roku, pratimo i trajanje postupka na nivou svih sudova.  59,64% predmeta je riješeno do 3 mjeseca, 15,75% do 6 mjeseci, 9,12% do 9 mjeseci, 5,48% do godinu, dok je u 10,01% ili svega 9.156 predmeta postupak trajao duže od godinu dana. Pri tome, ističem da su sve odluke rađene u zakonskom roku, a da je samo 0,69% ili svega 417 odluka urađeno van zakonskog roka. Unaprjeđenje efikasnosti postupka se nije negativno odrazilo na kvalitet odluka, što potvrđuje podatak da je 72,62% odluka potvrđeno, a svega 16,97% ukinuto u žalbenim postupcima. U prošloj godini, prosječna opterećenost po sudiji je iznosila 530.03 predmeta, od kojih je 366,51 završeno, a neriješeno 163,53 predmeta.

Dodatne mjere pojačanja efikasnosti koje primjenjuje Vrhovni sud, su postale standard u radu i proizvode pozitivne rezultate u praksi. Prenošenje mjesne nadležnosti kad je očigledno da će drugi stvarno nadležni sud lakše sprovesti postupak ili iz drugih važnih razloga, upućivanje sudija u druge sudove, redovno održavanje sjednica svih sudija, povećanje broja savjetnika, prekovremeni rad (radne subote), određivanje prioritetnih predmeta u radu, su suštinske mjere koje karakterišu aktivni menadžement suda. Takođe, Vrhovni sud blisko prati i podstiče sudove na primjenu alternativnog načina rješavanja sporova, kako bi se prvostepeni sudovi rasteretili povećanog broja predmeta u građanskom postupku.

Osim toga, ništa manje nisu značajne ni vansudske aktivnosti u kojima učestvuje Vrhovni sud, a tiču se učestvovanja u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom; prevencije i suzbijanja krivičnih djela nasilja u porodici, nasilja nad ženama i trgovine ljudima; raznih EU projekata; članstva u međunarodnim platformama i učešća u ekspertskim misijama; izrade analiza u pojedinim pravnim oblastima; razvijanja strategija o odnosima sa javnošću i infrastrukturi; i potpisivanja memoranduma sa nevladinim organizacijama.

Status posmatrača u platformi, kao što je Mreža predsjednika vrhovnih sudova država Evropske unije i učešće na ovakvim Konferencijama, bitno doprinosi daljem unaprjeđenju i širenju vizija o modernom upravljanju najvišim sudovima. Iako su tradicije u pravosuđu različite unutar Evrope, naši ciljevi su zajednički – da obezbijedimo efikasan pravosudni sistem koji će osigurati najveći kvalitet pravde građanima, da ulažemo u povećanje povjerenja javnosti u sudstvo i unaprjeđjujemo međunarodnu pravosudnu saradnju.

Drage kolege, zahvaljujem na pažnji i želim vam uspješan nastavak Konferencije.
 





Ostale informacije