VLADAVINA PRAVA, SUDSKA VLAST I EVROPSKI IZAZOVI

 
 
UVODNO IZLAGANJE
VESNA MEDENICA
PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA I
SUDSKOG SAVJETA CRNE GORE
 
Budva, 29-30.10.2012. godine
 
 
 
            Sudska vlast i sudovi počivaju na ustavnim načelima obnovljene države i suštinski sa sobom nose vrlo visok stepen odgovornosti, naročito ako se ima u vidu da nova državno-pravna pozicija Crne Gore korenspondira s obavezom integracije države u medjunarodni pravni poredak i sljedstveno tome prihvatanju načela i standarda koji su imanentni takvom pravnom poretku.
            Naša država nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji uspjela je velikim zalaganjem da otvori pregovore u čemu je veliki teret ponijela i sudska vlast.
            Na putu dobijanja potpune nezavisnosti crnogorskog sudstva predstojeće su ustavne promjene. Kako je Ustav politički i najstatičniji akt nije ga lako mijenjati i crnogorskom sudstvu do tih promjena ostaje da istraje na svojoj efikasnosti i čuvanju nezavisnosti i samostalnosti.
            Crnogorsko sudstvo je mnogo efikasnije nego što je bilo, no njegova efikasnost u aktuelnom trenutku uz sve preuzete obaveze nije odredjena samo unutrašnjim pravno-sociološkim okvirom, već i dodatno ustanovljenim odmjeravanjem njene vlasti i njenog kapaciteta sa medjunarodnim pravnim standardima kako po pitanju procesnih garancija tako i po pitanju materijalno pravne sadržine medjunarodnih standarda. To je prirodna i pravna posljedica zaključivanja medjunarodnih ugovora i analogno tome, primat medjunarodnog prava u odnosu na nacionalno zakonodavstvo.
            Obezbijediti suštinsku nezavisnost i nepristrasnost, materijalnu opremljenost, autoritativnost, a posebno adekvatno pozicioniranje u sistemu podjele nadležnosti različitih vidova vlasti, primarni je interes i cilj svake države koja pretenduje na puni demokratski kapacitet, a naša država to hoće.
            Samostalno, nezavisno i efikasno sudstvo koje u potpunosti poštuje vladavinu prava je ono čemu bi svi morali težiti. U nastojanju da nastavimo još bolje i još kvalitetnije i još efikasnije, svo vrijeme moramo imati na umu da se zakonitost u sudjenju ne smije ugroziti, da se poveća stepen pravne zaštite, dok u konačnom sudovi moraju biti brana za sprečavanje nezakonitosti u postupanju drugih organa.
            U zadnjem izvještaju Evropske komsije o napretku Crne Gore konstatuje se da je naša država postigla izvjestan napredak u oblasti pravosudja, izvjestan napredak u oblasti borbe protiv korupcije, izvjestan napredak u pogledu sprečavanja korupcije, dok se bilans rezultata u oblasti borbe protiv korupcije poboljšao.
            Ovakvi pozitivni izvještaji su samo dalji podsticaji da nastavimo još efektnije, efikasnije i transparentnije.
            Crnogorski sudovi više nijesu opterećeni starim predmetima i na kraju sudijske godine zaostatak iz 2010. i ranijih godina na nivou svih sudova je smanjen za cijelih 69,40 %, odnosno u crnogorskim sudovima je na kraju 2011. godine ostalo predmeta iz 2010. i ranijih godina 11.551, da bi zaključno sa 30.09.2012. godine broj neriješenih predmeta iz 2010. i ranijih godina bio znatno smanjen i iznosio samo 3.905, od čega je ostalo nezavršenih 2.900 parničnih predmeta, 632 izvršna predmeta i 373 krivična predmeta. 
            Ono što je značajno za trajanje postupka jeste da su postupci po žalbama i vanrednim pravnim ljekovima drastično skraćeni i sa nekadašnjih neslavnih tri godine i sedam mjeseci postupci ove vrste sada u prosjeku traju najduže do četiri mjeseca. Zaključno sa 30. aprilom 2012. godine riješeni su svi predmeti po žalbama i vanrednim pravnim ljekovima u Vrhovnom, Apelacionom i dva Viša suda (izuzev gdje su otvarani pretresi koji traju). Upravni sud kao administrativna sudska instanca je, takodje, s ovim datumom završio sve predmete iz prethodne godine.
            U osnovnim sudovima trajanje postupka po svim vrstama predmeta do tri mjeseca bilo je čak 44,03 % od ukupnog broja predmeta. Do  šest mjeseci 18 %, do devet mjeseci 10,54 %,  do  jedne godine 9,13 %, a preko jedne godine 18,3 %.
            Poštovao se rok izrada sudskih odluka, pa je kod osnovnih sudova u krivičnim predmetima samo 5,15 % odluka izradjenih nakon proteka vremena od 30 dana, dok je to u parničnim predmetima svega 2,54 % svih donešenih odluka. 
            U prvih devet mjeseci smanjen je procenat odluka izradjenih istekom zakonom predvidjenih rokova.
            Kod Viših sudova čak do 76 % predmeta postupak je trajao do tri mjeseca, a preko jedne godine kod samo 0,85 % od svih predmeta u radu.
            Dužina trajanja postupka kod Upravnog, Apelacionog i Vrhovnog suda ne predstavlja nikakvu zabrinutost već se svi rokovi poštuju kako o trajanju postupka, tako i rokovi izrade odluka.
            Privredni sudovi imaju problem sa dužinom trajanja postupka stečaja jer te procedure ne zavise od sudskih instanci, već je potrebno da se ispune mnogi uslovi da bi se predmeti stečaja okončali.
 
            Mnogi izvještaji medjunarodnih subjekata prevashodno Evropske komisije, o čemu je bilo govora i u posljednjem izvještaju, uporedjuju broj stanovnika Crne Gore sa brojem sudija. Takvo poredjenje daje jedinstven zaključak da je Crna Gora jedna od država koja ima najviše sudija po broju stanovnika, a da se pritom ne uzima u obzir i broj predmeta sa kojim su crnogorske sudije zaduženi.
            Opterećenost predmetima crnogorskih sudija je veća od evropskog prosjeka i mnogo je iznad toga, jer su crnogorske sudije u 2011. godini bile zadužene pojedinačno sa po 638,30 predmeta, završili su 485,88, dok su po sudiji ostala nezavršena 152,42 predmeta.
            Opterećenost je najizraženija kod sudija osnovnih sudova koji su bili čak zaduženi sa 706,37 predmeta. Tačno je da pojedini osnovni sudovi i njihove sudije nemaju dovoljan broj predmeta u radu, ali je zato u velikim administrativnim centrima priliv predmeta iz godina u godinu sve veći, a opterećenost sudija u tim sudovima veoma izražena. Kod ovako velikog broja predmeta koji i u ovoj godini nemaju tendencije umanjenog priliva, iluzorno bi bilo u ovom trenutku govoriti o smanjenju broja sudija u Crnoj Gori. Dozvoljava se mogućnost prekompozicije sudske mreže u cilju bolje efikasnosti, uštede i ekonomičnosti, ali ne i broja nosilaca sudijske funkcije.
            Gotovo svi sudovi (izuzev četiri) završili su više predmeta nego što su u godini primili, dok je na nivou svih sudova završeno 102,12% više predmeta od broja primljenih predmeta.
            Da podsjetim, 23,87% je ostalo nezavršenih predmeta. Kada je riječ o kvalitetu sa kojim su donošene odluke, procentualno izraženo 23,91 % je ukinutih, 6,57 % preinačenih i 69,52 % potvrdjenih u višim instancama.
            No, nijesmo zadovoljni kvalitetom sudskih odluka bez obzira na statističke pokazatelje, što znači da će i u narednom periodu to biti glavni strateški cilj naših budućih aktivnosti.
            Sudija je dužan da se stalno stručno edukuje i da učestvuje u programima obrazovanja i usavršavanja, što nastojimo da svakom nosiocu sudijske funkcije i omogućimo.
            Samo kvalitetan sudija pojedinac kao nosilac sudske vlasti može biti nezavistan i nepristrasan u svom poslu. Jedan od elemenata za procjenu kvaliteta sudije je i stepen njegovog stručnog znanja, a koje znanje je sudija dužan nadogradjivati tokom cjelokupnog vremena obavljanja sudijske funkcije.
            U strukturi državne vlasti upravo sudska vlast je ona kojoj je povjereno da kao krajnje sredstvo razriješi sukobe koji se mogu pojaviti u društvenom životu, a koje stranke mirnim putem nijesu uspjele riješiti.
            Nije na odmet da na ovakvim skupovima koji se tradicionalno jednom godišnje održavaju na istorijski ovako značajan datum, upravo ovaj zadatak sudske vlasti nametnemo u dužnost svakom od Vas moje drage kolege kao nosiocima te vlasti, da bi rješavanjem takvih sporova imali potrebno stručno znanje o svim sferama života u društvu. Samo društvo predstavlja izuzetno dinamičan mehanizam koji je u stalnoj promjeni i razvoju, pa već ova okolnost nameće da neprekidno radite na svom usavršavanju i sticanju novih znanja kako bi kvalitetno mogli odgovoriti zadatku koji je pred svima nama kao nosiocima sudske vlasti u našoj državi i postavljen.
            Rekla sam u suštini univerzalne istine, važeće za sve geografske prostore, u kojima je zadatak sudske vlasti definisan kao i u Crnoj Gori. No, pored obaveznosti stalnog obrazovanja moramo izgraditi visoki stepen lične i profesionalne odgovornosti, jer nas na to obavezuje i Kodeks sudijske etike. Moramo se ponašati  u sudnici i van nje, svugdje, tako da ne umanjimo svoj ugled i ugled sudske vlasti, te da ne dovedemo u pitanje svoju nepristrasnost i nezavisnost u sudjenju i samostalnost sudske vlasti. Stalno moramo paziti na svoj društveni ugled, a time i na ugled sudske funkcije koju obavljamo.
            Spremni smo za sve evropske izazove. Spremni i da sa već razradjenim kriterijumima za napredovanje uz promjenu zakona adekvatno ocjenjujemo svoj rad, spremni smo kao što sam i prethodno kazala i za racionalizaciju sudske mreže nakon uradjenih kvalitetnih i neophodnih analiza. Spremni smo da unakrsno provjeravamo izvještaje o imovini nas nosilaca sudijske funkcije, da provjeravamo da li ima korupcije i u sudstvu, u kojoj mjeri i na koji način se ta korupcija manifestuje, ali i da odgovorimo sa mjerama koje će je u korijenu suzbiti. U crnogorskom sudstvu nulti procenat tolerancije na korupciju mora biti prisutan kod svakog. Svjesni smo neophodnosti omogućavanja potpunog pristupa pravdi svakom gradjaninu i besplatne pravne pomoći, unapredjenja pouzdanosti sudskih statističkih podataka i rada na još kvalitetnijem i transparentnijem prikazivanju svih naših aktivnosti.
            Ono što je potrebno je skratiti sudske procedure i učiniti sudske postupke cjelishodnijim. Završiti reformski petogodišnji ciklus i ući u novi, još teži i izazovniji, koji će u cjelosti dati verifikaciju svim našim dosadašnjim nastojanjima da u konačnom dobijemo samostalno, efikasno, efektivno i pouzdano sudstvo.
            Zalagati se za dobijanje pune finansijske samostalnosti koja je preduslov svake druge samostalnosti.
            Uz puno uvažavanje ekonomskih problema koji su prisutni u svim državama, a time i u budžetima, pa i u sudskoj vlasti, ne mogu a da i na ovaj Dan ne pomenem da preko 60 nosiilaca sudske funkcije nema riješeno stambeno pitanje i da u vremenu pred nama zajedničkim naporima, naravno uz neka odricanja, izvršna i sudska vlast iznadju mogućnosti i modele za rješavanje stambenih potreba sudija, a time i administrativno stručnog osoblja.
          Monitoring pravosudnog sistema Crne Gore koji je obavljan od više institucija i nevladinih organizacija upućuju da su smještajni kapaciteti u pojedinim sudovima, a time i kvalitet sudjenja zbog nemogućnosti pristupa sudu i poštovanju načela javnosti ugroženi, pa se izvršna vlast mora više angažovati na rješavanju ovih problema, a naročito na poboljšanju materijalnog položaja sudova. U suštini, izvršna vlast bi trebala da razmišlja isključivo na način kako da doprinese nezavisnom sudstvu i da odgovarajućim programima i strategijama utvrdi postupak i način uspostavljanja takve infrastrukture i takvih materijalnih uslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri garantovati nezavisno sprovodjenje sudske funkcije.
 
            Strpljivo i uz mnogo ljubavi svako od Vas, a i ja zajedno sa Vama drage koleginice i kolege, obavljamo sudijsku funkciju i sa dubokim uvjerenjem u ispravnost našeg rada imamo osjećaj uzvišenosti i ljubavi prema pozivu, a time i prema svakom gradjaninu ove države koji ima potrebu za našim djelovanjem.
            Ivo Andrić je rekao da je čudno kako je malo potrebno da budemo srećni, a još čudnije kako nam baš to malo nedostaje, a ja bih to prilagodila i kazala kako je malo potrebno da budemo uspješni, a još čudnije kako nam često baš to malo nedostaje. Želim da aplauzom potvrdite da i ovo malo što nam nedostaje, možemo i hoćemo.
 
            Na kraju, imam potrebu zahvaliti se svima Vama na prisustvu, a  naročito bih se na uloženom trudu zahvalila svima onima koji su na bilo koji način radili i doprinijeli da se ovogodišnji Dani crnogorskog sudstva održe, da budu uspješni i da doprinesu novim stečenim znanjima.
 
 
 
                                                                  





Ostale informacije