Okrugli sto na temu slobode izražavanja

Bijela, hotel "Park"

05. 07. 2018.


Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice


Uvaženi partneri iz AIRE Centra,

Drage sudije,

Dame i gospodo,
 
Čast mi je da pozdravim sve učesnike ljetnje sesije Okruglog stola, čija je tema sloboda izražavanja u praksi crnogorskih sudova.   

Dozvolite da na početku izrazim istinsku zahvalnost i zadovoljstvo povodom  potvrde o nastavku saradnje Vrhovnog suda Crne Gore, Britanske ambasade i AIRE Centra, koja je u proteklih tri godine bila ispunjena međusobnim uvažavanjem, kreativnim mišljenjima i konkretnim rezultatima. Produženje našeg projekta predstavlja lijep povod da se ukratko osvrnem na neke od naših realizovanih aktivnosti.

Vrijednosti koje dijelimo su iskazane u svakoj aktivnosti koju smo sproveli, a njihovi rezultati su postignuti početkom ove godine, kada smo predstavili Izvještaj o primjeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u praksi Vrhovnog suda Crne Gore. Naime, u izvještaju je razmatrana usklađenost nacionalne prakse crnogorskih sudova sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i ocijenjeno da je u crnogorskim sudovima vidljiv napredak u pogledu primjene Konvencije, i to konkretno u pogledu obrazlaganja odluka o pritvoru, odlučivanja o kontrolnim zahtjevima i u oblasti slobode izražavanja. Najveća vrijednost Izvještaja je u datim preporukama, koje će pomoći sudijama da u svakodnevnom radu kvalitetnije primjenjuju relevantne standarde iz prakse Suda u Strazburu.

Svjesni toga da se konvencijsko pravo ne može samo saznati iz teksta Konvencije i njenih protokola, već iz presuda Evropskog suda, čija praksa konstantno evoluira, zajedno sa partnerima smo pristupili usavršavanju sudija najvišeg suda u državi i promociji efektivne primjene evropskih standarda kod nižestepenih sudova. Takođe, na svim skupovima smo pozivali sudije da se u svojim odlukama pozivaju na stavove Evropskog suda, ali na dosljedan način, i u onoj mjeri koja je neophodna za obezbjeđenje prava na obrazloženu presudu. Ovdje posebno želim istaći da je potreba za primjenom standarda iz sudske prakse Evropskog suda najviše izražena upravo u oblasti slobode izražavanja, kao jednog od temelja svakog demokratskog društva.

Postignuti generalni rezultati projekta i nesumnjivi napredak u primjeni standarda u oblasti slobode izražavanja, nas podstiču na dalji rad na praktičnoj primjeni Konvencije u tom pogledu, ali i u drugim aspektima, u bliskoj saradnji sa britanskim partnerima, a sve u cilju unaprjeđenja stvaranja pravnog prostora, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava i sloboda garantovanih Konvencijom.

Današnja tema je izuzetno važna za crnogorsko sudstvo, polazeći od značaja slobode izražavanja i potrebe za njenim daljim unaprjeđenjem, na čemu konstantno ulažemo napore. Međutim, kada je u pitanju izvještavanje medija o pravosudnim pitanjima i kritika sudova i sudija od strane advokata, prepoznajemo da i dalje postoji prostor za napredak ambijenta masovnih  medija u Crnoj Gori i edukacije o razumijevanju sudskog postupka.

Sudije i advokati treba da dijele istu obavezu - da poštuju načela pravičnog suđenja, te da konstruktivnim odnosima doprinesu ostvarenju prava stranaka i kreiranju povjerenja javnosti u pravosuđe. Naime, da bi se steklo povjerenje javnosti, potreban je apsolutni centralizam kičme pravosudnog sistema - nezavisnog i nepristrasnog sudstva, tužilaštva, kao efikasnog organa gonjenja i advokature, kao branilaca prava stranaka koji čuvaju ugled advokature i doprinose opštoj pravničkoj kulturi.  

Da bi pravosuđe pravilno funkcionisalo u svom punom kapacitetu, dijalog i komunikacija tokom postupka, treba da budu zasnovani na etičkim vrijednostima svih profesionalaca koji su uključeni u postupak.

Nažalost, nerijetko je prisutan primjer očiglednog i neprihvatljivog nepoštovanja suda od strane advokata, usmjerenog na sudije lično, pretvarajući njihov rad u objekat kritizerstva.

U takvim prilikama, sudstvo mora odgovoriti snažom reakcijom u vidu pravilne i potpune primjene procesnih zakona, poštujući garancije iz člana 6 Konvencije i uspostavljanjem  potrebne ravnoteže između potrebe da se zaštiti autoritet sudstva, s jedne strane, i potrebe da se zaštiti pravo advokata na slobodu izražavanja, sa druge strane. Jedino na taj način se može stvoriti kod javnosti percepcija o sudskoj vlasti, koja uživa besprekoran autoritet i kao takva garantuje vladavinu prava.

Zahvaljujem na pažnji i želim vam uspješan nastavak Okruglog stola.
 





Sazvana Konstitutivna sjednica Sudskog savjeta

03. 07. 2018.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica sazvala je Konstitutivnu sjednicu Sudskog savjeta za srijedu, 4. jul 2018. godine, sa početkom u 13.00h.
    
Jedina tačka Dnevnog reda Konstitutivne sjednice je izbor predsjednika i zamjenika Sudskog savjeta na određeno vrijeme do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
 
Sjednica će se održati u sali Sudskog savjeta na III spratu (Ul. Miljana Vukova bb, Stara zgrada SDK).

Pozivamo novinare/snimatelje da snime uvodne kadrove Konstitutivne sjednice Sudskog savjeta.

 
Kabinet predsjednice
 
 





XIII Konferencija Balkansko Evro-mediteranske mreže sudskih savjeta

Budva, hotel "Avala"

21. 06. 2018.


Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice


Uvaženi predsjedniče Balkanske i Euro-Mediteranske mreže sudskih savjeta, gospodine Đoni i cijenjeni predstavnici članica Mreže,

Poštovani predsjedniče Sudskog savjeta Crne Gore, prof. dr Mladen Vukčević,

Poštovana generalna direktorice, gospođo Laković Drašković,

Dame i gospodo,
 
Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i da gostima poželim dobrodošlicu u Crnu Goru. Drago mi je da danas i sjutra imamo priliku da vodimo diskurs o važnim temama za sva demokratska društva na Balkanu i u Euro-Mediteranskoj regiji, a koje se tiču uloge sudskih i tužilačkih savjeta u borbi protiv terorizma, upotrebi društvenih mreža od strane sudija i tužilaca i odnosu između sudskih savjeta i drugih državnih institucija.

U jednom od Mišljenja Konsultativnog vijeća evropskih sudija je navedeno da se, od svih organa vlasti, pravosuđe najviše promijenilo u evropskim zemljama. Svakako da su u tome veliku ulogu imali sudski savjeti, kao garanti nezavisnosti i samostalnosti sudija i sudova.

Svjesni smo da sudijska funkcija nosi više odgovornosti, nego što daje prava. To je direktna posljedica zakonskih ovlašćenja i očekivanja društva u potrazi za pravdom. Standardi ponašanja sudija, koje proklamuje i štiti Sudski savjet, proizilaze iz vrijednosti koje dijele sve učesnice Mreže, a to su pravda, nezavisnost, nepristrasnost, etika.

Česte promjene društvenih odnosa i pojave novih izazova i tehnologija, uticale su na proširenje tradicionalne uloge Sudskog savjeta. Time je kompletan pravosudni sistem, koji je posvećen borbi protiv svih ozbiljnih prijetnji za moderno društvo. U tom pravcu, neizostavna je podrška Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, koji pruža tematske obuke sudijama i tužiocima u oblasti terorizma i drugih teških krivičnih djela.

Naime, sudije imaju značajnu ulogu u obezbjeđivanju ravnoteže između primjene istražnih metoda i različitih procesnih mjera u cilju zaštite ljudi od prijetnje terorizma i obaveze poštovanja i zaštite ljudskih prava. U tom smislu, moraju se strogo poštovati evropski pravni instrumenti o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prvenstveno neprikosnovenog prava na život i izričite zabrane mučenja. Održivo sprječavanje širenja razmjera terorističkih prijetnji, zahtijeva jedan sveobuhvatan pristup, imajući u vidu specifičnosti pravosuđa država na Balkanu i u Mediteranskoj regiji. Stoga je veoma značajno unaprjeđivati međunarodnu pravosudnu saradnju i podići transparentnost o njenim rezultatima. 

Govoreći o transparentnosti, ističem da je crnogorsko sudstvo posvetilo određenu pažnju i pitanju upotrebe društvenih mreža od strane sudija i zaposlenih u sudstvu. S obzirom na značaj društvenih mreža i njihov uticaj na formiranje javnog mnjenja, učinili smo korak naprijed na polju etičkog ponašanja i odgovornosti sudija i razmatramo usvajanje adekvatne politike o pravilima ponašanja prilikom upotrebe društvenih medija od strane sudija i zaposlenih, kako u privatnom, tako u poslovnom pogledu. Imajući u vidu da je u planu usvajanje novog dokumenta, svaka sugestija o dobrim praksama onih država, koje su već stekla iskustva u oblasti novih tehnologija komunikacije, je više nego dobrodošla.

Na kraju, dozvolite da zaključim da terorizam, kao regionalna i globalna prijetnja sigurnosti, ugrožava principe vladavine prava, podriva ljudska prava i osnovne slobode i nameće potrebu državi da reaguje represivnim mjerama. U uslovima borbe protiv terorizma i radikalnog esktremizma, sudstvo mora reagovati na kreativan način u primjeni zakona, a u okviru Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Potrebno je jačati saradnju među sudijama i tužiocima, kako bi sigurnost građana i država, kao i prosperitet regiona, bili shvaćeni kao zajednički ciljevi ovog područja.

Kako ćemo to postići? Povjerenje među državama u širenju informacija i dijeljenju dobrih praksi, stiče se dijalogom i konferencijama, kao što je ova. Naime, konferencija predstavlja priliku da države članice Mreže iskoriste zajedničke instrumente i da rade zajedno u duhu partnerstva, u okviru politike proširenja Evropske unije, učeći jedni od drugih. Razmjena sudske prakse i ekspertiza, osmišljavanje obuka, korišćenje novih tehnologija u komunikaciji, su od suštinske važnosti za regionalnu pravosudnu saradnju i u konačnom, doprinose ostvarenju ciljeva, predviđenih u Povelji Mreže.

Zahvaljujem na pažnji i želim svim učesnicima lijep boravak u Crnoj Gori i uspješan rad.





XIII Konferencija Balkansko Evro-mediteranske mreže sudskih savjeta

Budva, hotel "Avala"

21. 06. 2018.

XIII Konferencija Balkansko Evro-mediteranske mreže sudskih savjeta (BEMNCJ) održava se 21-22. juna 2018. godine, u Budvi, u hotelu „Avala“.

Na otvaranju Konferencije prisutnima će se obratiti:

1. Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore
2. Mladen Vukčević, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore
3. Maja Laković-Drašković, generalna direktorka u Ministarstvu pravde Crne Gore
4. Gjin Gjoni, predsjednik BEMNCJ

Predstavnici zemalja balkanskog i mediteranskog regiona tokom dva radna dana razgovaraće o ulozi sudskih i tužilačkih savjeta u borbi protiv terorizma, upotrebi društvenih mreža od strane sudija i tužilaca, kao i o  odnosu između sudskih savjeta i drugih državnih institucija sa naučnog aspekta.

Balkansko Evro-mediteranska mreža sudskih savjeta osnovana je 2014. godine i okuplja pravosudne savjete Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kosova, Mađarske, Italije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije i Turske.
 
Kabinet predsjednice





Predstavljanje Priručnika „Procedure u razvodu i izazovi samohranog roditeljstva“

Podgorica, hotel "Podgorica"

15. 06. 2018.

Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice

 
Poštovana gđo Mihailović,
 
Predstavnici medija,
 
Dame i gospodo,
 
Nakon dolaska djece u porodicu, razvod braka zasigurno nije dio ičijeg životnog plana. Kada emocije utihnu, a razgovor i snaga argumenata ne idu u prilog očuvanja bračne zajednice, porodica, odnosno djeca, supružnicima trebaju biti primarna – primarna u razvodu braka i primarna u odnosu na nerijetku lavinu međusobnih negativnih osjećanja i konflikata.  Ako par ima zajedničku djecu, kojem roditelju će ona pripasti i kakav će biti dalji porodični odnos najbolnije je i najznačajnije pitanje nakon što bračne ljubavi nestane.
 
Vrhovni sud Crne Gore prepoznao je značaj porazne statistike da razvod braka, nažalost, ima uzlazni trend rasta u našoj državi. Prepoznatljivi po svojoj otvorenosti u saradnji sa civilnim sektorom, rado smo prihvatili inicijativu nevladine organizacije „Udruženje roditelji“ da potpisivanjem memoranduma uspostavimo saradnju i zajednički imeplementiramo projekte i aktivnosti u oblasti unapređenja prava jednoroditeljskih porodica u Crnoj Gori.
 
Već danas naši građani, a u prvom redu naši najmlađi, mogu osjetiti benefite saradnje sudstva i Uduženja roditelji, jer se sa ponosom može predstaviti prvi Psihološki i pravni priručnik o procedurama razvoda i izazovima samohranog roditeljstva.
 
Priručnik daje potpune, jasne i detaljne informacije o braku, porodici i razvodu, njegovoj pravnoj i psihološkoj strani, sa posebnim osvrtom na institut medijacije u porodičnim sporovima, ulogu cenatara za posredovanje i centara za socijalni rad, obavezama suda i principima po kojima odlučuju, poslijerazvodnim procesima, ali i pomoći za roditelje.
 
Rukovodeći se principima obezbjeđenja najboljeg interesa djeteta i pružajući podršku za unapređenje prava roditelja u Crnoj Gori, Vrhovni sud je dao svoj doprinos kroz stručnu pomoć u izradi dijela Priručnika koji se odnosi na postupanje sudova u bračnim sporovima.
 
Podsjetiću Vas da su bračni sporovi u kojima se odlučuje o izdržavanju, čuvanju i vaspitanju djece hitni, a da se prilikom donošenja odluke koja se tiče djeteta sud rukovodi njegovim najboljim interesom, omogućavajući djetetu, kao nosiocu prava i obaveza da pod određenim uslovima, slobodno izraženom voljom odlučuje o mnogim pitanjima sopstvenog života.
 
Kao najviši sud u državi imamo poseban senzibilitet za djecu, ali i druge ranjive kategorije lica, zbog čega nastojimo da preko nacionalnih institucija, međunarodnog i nevladinog sektora organizujemo edukacije za nosioce sudijskih funkcija, kako bi oni koji dijele pravdu imali svježa znanja o svim međunarodnim pravnim standardima u oblasti dječijih i porodičnih prava.
 
Biti roditelj nakon razvoda braka ili  samohrani roditelj zahtjevno je i teško. Bez obzira koliko izazova, stresa i negativnih osjećanja nosi prestanak bračnog života, interes djece i roditeljska ljubav moraju imati prioritet kako bi djeca u najmanjoj mogućoj mjeri osjetila krah braka i izrasla u odrasle osobe sa zdravim emocijama.
 
Djeca su naša budućnost i zato pozdravljam objavljivanje Psiholočkog i pravnog priručnika i vjerujem da će opravdati svoju svrhu, a Udruženje roditelji i ostale nevladine organizacije s istim i sličnim plemenitim ciljevima imaće u Vrhovnom sudu uvijek pouzdanog i jakog partnera.
 





Ostale informacije