XIII Konferencija Balkansko Evro-mediteranske mreže sudskih savjeta

Budva, hotel "Avala"

21. 06. 2018.


Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice


Uvaženi predsjedniče Balkanske i Euro-Mediteranske mreže sudskih savjeta, gospodine Đoni i cijenjeni predstavnici članica Mreže,

Poštovani predsjedniče Sudskog savjeta Crne Gore, prof. dr Mladen Vukčević,

Poštovana generalna direktorice, gospođo Laković Drašković,

Dame i gospodo,
 
Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i da gostima poželim dobrodošlicu u Crnu Goru. Drago mi je da danas i sjutra imamo priliku da vodimo diskurs o važnim temama za sva demokratska društva na Balkanu i u Euro-Mediteranskoj regiji, a koje se tiču uloge sudskih i tužilačkih savjeta u borbi protiv terorizma, upotrebi društvenih mreža od strane sudija i tužilaca i odnosu između sudskih savjeta i drugih državnih institucija.

U jednom od Mišljenja Konsultativnog vijeća evropskih sudija je navedeno da se, od svih organa vlasti, pravosuđe najviše promijenilo u evropskim zemljama. Svakako da su u tome veliku ulogu imali sudski savjeti, kao garanti nezavisnosti i samostalnosti sudija i sudova.

Svjesni smo da sudijska funkcija nosi više odgovornosti, nego što daje prava. To je direktna posljedica zakonskih ovlašćenja i očekivanja društva u potrazi za pravdom. Standardi ponašanja sudija, koje proklamuje i štiti Sudski savjet, proizilaze iz vrijednosti koje dijele sve učesnice Mreže, a to su pravda, nezavisnost, nepristrasnost, etika.

Česte promjene društvenih odnosa i pojave novih izazova i tehnologija, uticale su na proširenje tradicionalne uloge Sudskog savjeta. Time je kompletan pravosudni sistem, koji je posvećen borbi protiv svih ozbiljnih prijetnji za moderno društvo. U tom pravcu, neizostavna je podrška Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, koji pruža tematske obuke sudijama i tužiocima u oblasti terorizma i drugih teških krivičnih djela.

Naime, sudije imaju značajnu ulogu u obezbjeđivanju ravnoteže između primjene istražnih metoda i različitih procesnih mjera u cilju zaštite ljudi od prijetnje terorizma i obaveze poštovanja i zaštite ljudskih prava. U tom smislu, moraju se strogo poštovati evropski pravni instrumenti o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prvenstveno neprikosnovenog prava na život i izričite zabrane mučenja. Održivo sprječavanje širenja razmjera terorističkih prijetnji, zahtijeva jedan sveobuhvatan pristup, imajući u vidu specifičnosti pravosuđa država na Balkanu i u Mediteranskoj regiji. Stoga je veoma značajno unaprjeđivati međunarodnu pravosudnu saradnju i podići transparentnost o njenim rezultatima. 

Govoreći o transparentnosti, ističem da je crnogorsko sudstvo posvetilo određenu pažnju i pitanju upotrebe društvenih mreža od strane sudija i zaposlenih u sudstvu. S obzirom na značaj društvenih mreža i njihov uticaj na formiranje javnog mnjenja, učinili smo korak naprijed na polju etičkog ponašanja i odgovornosti sudija i razmatramo usvajanje adekvatne politike o pravilima ponašanja prilikom upotrebe društvenih medija od strane sudija i zaposlenih, kako u privatnom, tako u poslovnom pogledu. Imajući u vidu da je u planu usvajanje novog dokumenta, svaka sugestija o dobrim praksama onih država, koje su već stekla iskustva u oblasti novih tehnologija komunikacije, je više nego dobrodošla.

Na kraju, dozvolite da zaključim da terorizam, kao regionalna i globalna prijetnja sigurnosti, ugrožava principe vladavine prava, podriva ljudska prava i osnovne slobode i nameće potrebu državi da reaguje represivnim mjerama. U uslovima borbe protiv terorizma i radikalnog esktremizma, sudstvo mora reagovati na kreativan način u primjeni zakona, a u okviru Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Potrebno je jačati saradnju među sudijama i tužiocima, kako bi sigurnost građana i država, kao i prosperitet regiona, bili shvaćeni kao zajednički ciljevi ovog područja.

Kako ćemo to postići? Povjerenje među državama u širenju informacija i dijeljenju dobrih praksi, stiče se dijalogom i konferencijama, kao što je ova. Naime, konferencija predstavlja priliku da države članice Mreže iskoriste zajedničke instrumente i da rade zajedno u duhu partnerstva, u okviru politike proširenja Evropske unije, učeći jedni od drugih. Razmjena sudske prakse i ekspertiza, osmišljavanje obuka, korišćenje novih tehnologija u komunikaciji, su od suštinske važnosti za regionalnu pravosudnu saradnju i u konačnom, doprinose ostvarenju ciljeva, predviđenih u Povelji Mreže.

Zahvaljujem na pažnji i želim svim učesnicima lijep boravak u Crnoj Gori i uspješan rad.





XIII Konferencija Balkansko Evro-mediteranske mreže sudskih savjeta

Budva, hotel "Avala"

21. 06. 2018.

XIII Konferencija Balkansko Evro-mediteranske mreže sudskih savjeta (BEMNCJ) održava se 21-22. juna 2018. godine, u Budvi, u hotelu „Avala“.

Na otvaranju Konferencije prisutnima će se obratiti:

1. Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore
2. Mladen Vukčević, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore
3. Maja Laković-Drašković, generalna direktorka u Ministarstvu pravde Crne Gore
4. Gjin Gjoni, predsjednik BEMNCJ

Predstavnici zemalja balkanskog i mediteranskog regiona tokom dva radna dana razgovaraće o ulozi sudskih i tužilačkih savjeta u borbi protiv terorizma, upotrebi društvenih mreža od strane sudija i tužilaca, kao i o  odnosu između sudskih savjeta i drugih državnih institucija sa naučnog aspekta.

Balkansko Evro-mediteranska mreža sudskih savjeta osnovana je 2014. godine i okuplja pravosudne savjete Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kosova, Mađarske, Italije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije i Turske.
 
Kabinet predsjednice





Predstavljanje Priručnika „Procedure u razvodu i izazovi samohranog roditeljstva“

Podgorica, hotel "Podgorica"

15. 06. 2018.

Uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice

 
Poštovana gđo Mihailović,
 
Predstavnici medija,
 
Dame i gospodo,
 
Nakon dolaska djece u porodicu, razvod braka zasigurno nije dio ičijeg životnog plana. Kada emocije utihnu, a razgovor i snaga argumenata ne idu u prilog očuvanja bračne zajednice, porodica, odnosno djeca, supružnicima trebaju biti primarna – primarna u razvodu braka i primarna u odnosu na nerijetku lavinu međusobnih negativnih osjećanja i konflikata.  Ako par ima zajedničku djecu, kojem roditelju će ona pripasti i kakav će biti dalji porodični odnos najbolnije je i najznačajnije pitanje nakon što bračne ljubavi nestane.
 
Vrhovni sud Crne Gore prepoznao je značaj porazne statistike da razvod braka, nažalost, ima uzlazni trend rasta u našoj državi. Prepoznatljivi po svojoj otvorenosti u saradnji sa civilnim sektorom, rado smo prihvatili inicijativu nevladine organizacije „Udruženje roditelji“ da potpisivanjem memoranduma uspostavimo saradnju i zajednički imeplementiramo projekte i aktivnosti u oblasti unapređenja prava jednoroditeljskih porodica u Crnoj Gori.
 
Već danas naši građani, a u prvom redu naši najmlađi, mogu osjetiti benefite saradnje sudstva i Uduženja roditelji, jer se sa ponosom može predstaviti prvi Psihološki i pravni priručnik o procedurama razvoda i izazovima samohranog roditeljstva.
 
Priručnik daje potpune, jasne i detaljne informacije o braku, porodici i razvodu, njegovoj pravnoj i psihološkoj strani, sa posebnim osvrtom na institut medijacije u porodičnim sporovima, ulogu cenatara za posredovanje i centara za socijalni rad, obavezama suda i principima po kojima odlučuju, poslijerazvodnim procesima, ali i pomoći za roditelje.
 
Rukovodeći se principima obezbjeđenja najboljeg interesa djeteta i pružajući podršku za unapređenje prava roditelja u Crnoj Gori, Vrhovni sud je dao svoj doprinos kroz stručnu pomoć u izradi dijela Priručnika koji se odnosi na postupanje sudova u bračnim sporovima.
 
Podsjetiću Vas da su bračni sporovi u kojima se odlučuje o izdržavanju, čuvanju i vaspitanju djece hitni, a da se prilikom donošenja odluke koja se tiče djeteta sud rukovodi njegovim najboljim interesom, omogućavajući djetetu, kao nosiocu prava i obaveza da pod određenim uslovima, slobodno izraženom voljom odlučuje o mnogim pitanjima sopstvenog života.
 
Kao najviši sud u državi imamo poseban senzibilitet za djecu, ali i druge ranjive kategorije lica, zbog čega nastojimo da preko nacionalnih institucija, međunarodnog i nevladinog sektora organizujemo edukacije za nosioce sudijskih funkcija, kako bi oni koji dijele pravdu imali svježa znanja o svim međunarodnim pravnim standardima u oblasti dječijih i porodičnih prava.
 
Biti roditelj nakon razvoda braka ili  samohrani roditelj zahtjevno je i teško. Bez obzira koliko izazova, stresa i negativnih osjećanja nosi prestanak bračnog života, interes djece i roditeljska ljubav moraju imati prioritet kako bi djeca u najmanjoj mogućoj mjeri osjetila krah braka i izrasla u odrasle osobe sa zdravim emocijama.
 
Djeca su naša budućnost i zato pozdravljam objavljivanje Psiholočkog i pravnog priručnika i vjerujem da će opravdati svoju svrhu, a Udruženje roditelji i ostale nevladine organizacije s istim i sličnim plemenitim ciljevima imaće u Vrhovnom sudu uvijek pouzdanog i jakog partnera.
 





II sastanak Upravnog odbora za Horizontalni program

14. 06. 2018.

II sastanak Upravnog odbora za Horizontalni program za Zapadni Balkan i Tursku, održaće se danas, u Podgorici, u zgradi Stare Vlade, sa početkom u 9.30h.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i šefica Jedinice 2 za reforme u sektoru pravosuđa Savjeta Evrope Sofija Gelašvili imaće izlaganja na temu „Odgovornost u pravosuđu“.

Današnjem sastanku prisustvovaće predstavnici Evropske unije i Savjeta Evrope, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva pravde, domaći i strani eksperti. Učesnici će diskutovati o implementaciji šest projektnih aktivnosti Horizontalnog programa: jačanje zaštite ljudskih prava pritvorenih i osuđenih lica, borba protiv torture i nekažnjivosti i primjena prakse ESLJP na nacionalnom nivou, odgovornost u pravosuđu, borba protiv ekonomskog kriminala, jačanje integriteta i borba protiv korupcije u visokom obrazovanju i jačanje demokratske školske kulture.

Sredstva u iznosu od 3,7 miliona eura obezbijeđena su od strane Evropske unije i Savjeta Evrope, a projekat sprovodi Savjet Evrope preko svoje Programske kancelarije u Podgorici.
 
 
Kabinet predsjednice
 





Okrugli sto „Disciplinska i etička odgovornost sudija u Crnoj Gori“

Podgorica, hotel "Ramada"

13. 06. 2018.

Uvodno obraćanje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice
 


Uvaženi predsjedniče Sudskog savjeta, gdine Vukčević
 
Poštovane gđe Laković-Drašković, Gelašvili i Longo,
 
Dame i gospodo,
 
Efikasno, nezavisno i pravično pravosuđe ključno je za razvoj savremnih demokratija, u kojima pravosuđe, u prvom redu sudstvo, ima glavni uticaj na sve segmente društva.
 
De jure i de fakto nezavisno sudstvo, pretpostavlja ne samo postojanje normativnih okvira i garancija, nego i nezavisan sudijski rad u realnom životu i praksi.
 
Upravo načela nezavisnosti, samostalnosti, nepristrasnosti i integriteta nosilaca sudijskih funkcija u sebi inkorporiraju prava, ali i brojne obaveze – zahtjeve za odgovornim i savjesnim radom i poštovanjem etičkih načela.
 
Visoki standardi profesionalnog ponašanja i postupanja i lični integritet sudija neodvojivi su od kvalitetnog funkcionisanja sudskog sistema, a u konačnom i od povjerenja javnosti u naš rad.
 
U završenim i tekućem ciklusu reforme pravosuđa, pravno i organizaciono etabliranje Sudskog savjeta pokazalo je opravdanost i uspješnost njegovog postojanja, dajući efikasne pravne mehanizme i rezultate za jačanje disciplinske odgovornosti i etičkog ponašanja nosilaca sudijske funkcije.
 
Pozitivna percepcija javnosti u rad sudova nužno je povezana  sa jačanjem odgovornosti sudija, zbog čega je, podsjetiću Vas, u Crnoj Gori bilo neophodno unaprijediti normativne mehanizme kako bi rezultati u praksi bili na još većem nivou. Reforma pravosuđa u ovom dijelu bila je usmjerena ka zakonskoj uspostavi objektiviziranih razloga za disciplinsku odgovornost, lakših, težih i najtežih prekršaja, disciplinskih sankcija, jasnom pozicioniranju uloge disciplinskog tužioca i disciplinskog vijeća, kao i zakonskoj razradi ustavnih razloga za razrješenje sudija i predsjednika sudova. Sve to pratilo je i prati unapređenje transparentnosti disciplinskih i postupaka za razrješenje sudija u skladu s evropskim standardima.
 
U Crnoj Gori se, dakle, postepeno, ali i vrlo jasno, izgradio disciplinski sistem s određenim kriterijumima neprihvatljivog ponašanja i zabranjenog postupanja sudija koji podliježu disciplinskoj odgovornosti.
 
Takođe, ukazujem da smo u cilju jačanja naše nepristrasnosti izmijenili Etički kodeks sudija u skladu sa Bangalorskim načelima sudijskog postupanja i drugim relevantnim međunarodnim principima.
 
Kroz dosljedno poštovanje Kodeksa, usvojene planove integriteta i unapredjenje mehanizama za provjeru imovnog stanja sudija nesumnjivo smo ojačali njihov integritet, a samim tim i povjerenje javnosti u sudski sistem, o čemu će Vas, kao i daljim predlozima za unapređenje, danas bliže upoznati moje kolege – predsjednica Upravnog suda i članovi Sudskog savjeta.
 
Afirmacija etičkih i profesionalnih standarda za nosioce sudijske funkcije stvorila je čvrste pretpostavke za dalji razvoj sudskog sistema u kojem mjesta ima samo za profesionalce.
 
Zbog toga cijenim da bi ubuduće pažnja Sudskog savjeta i Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu trebala biti usmjerena na edukaciju sudija u oblasti deontologije i etike, kako bi se unaprijeđenim znanjem i jakim integritetom otklonila svaka dilema da li neko ponašanje u profesionalnom ili ličnom životu sudija predstavlja kršenje disciplinske odgovornosti i etičkih načela. Upravo odluke Komsije za etički kodeks i Sudskog savjeta moraju biti formalnopravno i materijalnopravno kvalitene kako bi koherentnim i konzistentnim tumačenjem propisa, standarda i odmjeravanjem sankcija imali razvijenu i predvidivu praksu.
 
Funkcionisanje Sudskog savjeta kao samostalnog i nezavisnog organa u čijoj primarnoj nadležnosti je izbor i razrješenje sudija nesumnjivo je doprinijelo bržem i objektivnom izboru nosilaca sudijske funkcije, jačanju njihove odgovornosti i kvalitetnijem radu. Zbog toga je nesmetano funkcionisanje Savjeta, kao i poštovanje nacionalnih propisa i međunarodnih pravnih standarda, pretpostavka uspostave djelotvornog sistema u kojem se odgovornost sudija može utvrđivati i sankcionisati, a da se pri tom ne ugrožava nezavisnost, samostalnost i nepristrasnost sudstva.

S tim u vezi, raduje me što je tema današnjeg okruglog stola disciplinska i etička odgovornost sudija u Crnoj Gori i što ćemo zajedno ne samo sumirati dosadašnje rezultate u ovoj oblasti, nego i uvidjeti izazove sa kojima se susrijeću države članice Savjeta Evrope.
 
Želim Vam uspješan rad.





Ostale informacije