PRAVO NA PRISTUP PRAVDI OSOBA SA INVALIDITETOM

14. 10. 2016.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, govorila je danas na Konferenciji „Pravo na pristup pravdi osoba sa invaliditetom – od pravnih garancija do jednakosti u praksi“, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore(UMHCG), uz finansijsku podršku Evropske Komisije.

Na Konferenciji je bilo riječi o praksi u domenu ostvarivanja ovog prava, izloženi su najznačajniji problemi sa kojim se suočavaju osobe sa invaliditetom kada je u pitanju pristup pravdi, a govorilo se i o mjerama koje bi trebali preduzeti nadležni organi radi poboljšanja položaja ove kategorije lica.

Predsjednica Medenica, istakla je da crnogorsko pravosuđe preduzima i konkretne mjere kako bi se poboljšao položaj osoba sa invaliditetom i kako bi im bio omogućen pristup pravdi, bez ikakvih ograničenja. Navela je da je nedavno u zgradi Vrhovnog suda završen projekat izgradnje lifta, i na taj način omogućen je nesmetan pristup svim građana, bez obzira na njihovu posebnost ili lično svojstvo  za tri najviša suda u Crnoj Gori: Vrhovni sud Crne Gore, Apelacioni sud Crne Gore i Viši sud u Podgorici.

Na kraju, dodaje Medenica, postoji snažno opredjeljenje crnogorskog pravosuđa, da i u narednom periodu preduzima sve mjere kako bi poboljšanje uslova za osobe sa invaliditetom, odnosno jednakost pristupa pravdi za sve građane,  bilo ostvareno u punoj mjeri i u praksi.  
 
                            
                                                                                                      KABINET PREDSJEDNICE
         
 
PRAVO NA PRISTUP PRAVDI OSOBA SA
INVALIDITETOM
Podgorica 14.10.2016.
 
Uvažena direktorice Vujačić, vaša ekselencijo, Ambasadore Orav, cijenjeni ministre Numanoviću, dame i gospodo,
Sa zadovoljstvom želim Vas pozdraviti i iskazati zahvalnost, što imam priliku na današnjoj konferenciji, koja je posvećena jednom od osnovnih ljudskih prava - pravo na pristup pravdi osoba sa invaliditetom, Vama se obratiti.
Vrlo značajan projekat “Od pravnih garancija do jednakosti u praksi” je obuhvatio i pristup pravdi osoba sa invaliditetom, koja konferencija će pokazati stanje u domenu ostvarivanja ovog prava u praksi, odnosno ukazati na prepreke koje ga ograničavaju, vodjeni zajedničkim ciljem da se taj položaj poboljša za ova lica u svim sferama društva.
Pristup pravdi je širok pojam koji podrazumijeva mogućnost da građani pristupe sistemima, procedurama, informacijama i objektima koji se koriste za efikasno sporovođenje pravde. Kada se nađu u ulozi stranke, svjedoka ili bilo kojeg učesnika u postuku,  osobe sa invaliditetom često nailaze na prepreke što može dovesti u pitanje i njihov jednak tretman pred sudovima i drugim pravosudnim organima. Ovakve barijere ne samo da onemogućavaju osobe sa invaliditetom da pristupe pravosudnom sistemu već i umanjuju doprinos koji ova lica mogu dati sprovođenju pravde.
Pristup pravdi od suštinske je važnosti za uživanje svih dugih zagarantovanih ljudskih prava jer su ona neodvojiva jedna od drugih, međusobno zavisna i povezana. Različite države imaju različita gledišta u pogledu načina zaštite ličnih prava pa ne čudi da postoje različiti stepeni zaštite prava na pristup pravdi širom svijeta, ali jasno je da se u svim razvijenim demokratijama velika pažnja daje sveobuhvatnom pristupu ovom problemu. Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom i njen prateći Protokol predstavlja izuzetan napor da se obezbijedi konzistentna, suštinska zaštita lica sa invaliditetom i spriječi njihova marginalizacija ili isključenje iz sistema pravosuđa. Član 13 Konvencije obavezuje države potpisnice  da osiguraju osobama sa invaliditetom efektivan pristup pravdi pod jednakim uslovima sa ostalima kako bi se olakšale njihove uloge kao direktnih ili indirektnih ucesnika u pravnim postupcima kao i da obezbijede obuke za lica koja učestvuju u dijeljenju pravde.
Ova odredba Konvencije nas podsjeća i potvrđuje da se osobe sa invaliditetom suočavaju sa problemima u zaštiti svojih prava i zastupanjem pred sudom. Neki od izazova uslovljeni su pristupom resursima i u tom smislu su slični izazovima sa kojima se susrecu pojedinci lošeg ekonomskog stanja dok su neki od problema specifični za ovu društvenu grupu kao što je problem fizičkog pristupa, korišćenja modernih tehnologija u ostvarivanju prava na pristup pravdi i neophodnost specifičnih obuka.
Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i njeno pravosuđe pred velikim je izazovom da ispuni međunarodne standarde u ovoj oblasti, na šta nas obavezuju ne samo brojne međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore već i Strategija za reformu pravosuđa za period 2014-2018 godine koja predviđa i konkretne mjere u ovom pogledu.
Izgradnja lifta u zgradi Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda, u maju ove godine, svakako je korak naprijed ka ostvarivanju pristupa pravdi lica sa invaliditetom. Međutim, pravo na pristup pravdi ne svodi se na puki fizički pristup zgradama u kojima su smješteni pravosudni organi. Napredak koji je ostvaren u pogledu pristupa pravdi ovih lica ohrabruje ali mnogo posla još je pred nama.
Svakodnevni život sve više postaje zavistan od modernih tehnologija, informacije će se dijeliti i procesne radnje odvijati sve češće posredstvom tehnologija i mi moramo obezbijediti da one budu dostupne i licima sa invaliditetom. Tehnologija može pomoći u naporu da pravdu učinimo pristupačnijom kroz alternativne načine učestvovanja u sudskim postupcima ali samo pod uslovom da je ona prilagođena osobama sa invaliditetom tj. da je one mogu korsititi što, nažalost, nije još uvijek moguće u svim slučajevima.
Ipak, kako bismo obezbijedili nesmetan pristup pravdi osobama sa invaliditetom, naša pažnja mora biti usmjerena i na edukaciju. Od subjekata u pravosudnom sistemu ne očekuje se samo dobro poznavanje relevantnih zakona i drugih propisa već i mogućnost da ostvaruju efikasnu interakciju na profesionalnom nivou sa licima sa invaliditetom. U  tom smislu, adekvatne obuke ponekad mogu biti efektnije u unapređenju pristupa pravdi, nego propisi koji ne mogu predvidjeti sve moguće situacije i probleme na koje lica sa invaliditetom nailaze pred pravosudnim organima.
 Poseban segment pravne zaštite osoba sa invaliditetom predstavlja i sistem besplatne pravne pomoći koji je u naš pravni sistem uveden Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći sa primjenom od januara 2012. godine. U ovom dijelu postoji dobra praksa crnogorskih sudova. Tako, u prvih deset mjeseci ove godine od 62 zahtjeva ove vrste čiji su podnosioci lica sa invaliditetom, čak 59 je usvojeno. I dalje treba raditi na informisanju lica sa invaliditetom o mogućnosti korišćenja besplatne pravne pomoći.
Dok god osobe sa invaliditetom nailaze na prepreke u njihovom učestvovanju u pravosudnom sistemu, one neće biti u prilici da u punoj mjeri budu uključene u društveni život u cjelini. Oni treba da budu u jednakoj prilici da učestvuju u sudskim postupcima kao stranke, umješači, svjedoci ali i kao advokati, sudije, medijatori i drugi činioci u sprovođenju pravde. Stoga, potrebno je i dalje raditi na obezbjeđenju neophodnih uslova kako bi, u svim sudovima u Crnoj Gori, sve kategorije lica ostvarile svoje pravo na jednak pristup pravdi čemu je crnogorsko sudstvo snažno posvećeno.
Na kraju poželjela bih Vam uspješan rad i da naše aktivnosti ne ostaju samo na uvodnim izlaganjima već da se prepoznaju u konkretnim djelima.
Hvala na pažnji.
 




Ostale informacije