DANI SUDSTVA 29.-30. oktobar 2016. godine

28. 10. 2016.

Uvažene koleginice i kolege, cijenjeni gosti, dame i gospodo,
 
         Istorijski datumi i trajanje crnogorskog sudstva  nameću mi obavezu da prilikom njihovog obilježavanja, uvijek zastanem i kratko se na njih osvrnem. Tek tada sagledam da je vrlo teško izvući ono najznačajnije, a pritom ostati u sudskoj vlasti i njenim demokratskim promjenama danas.
         Na Cetinju se počela pisati istorija crnogorskog sudstva.
         Crna Gora se  kroz svoju državno-pravnu istoriju, o  značaju pravnih spomenika i pravnih ustanova,  svrtava u red država sa izuzetnom pravnom tradicijom.
         Ova pravna tradicija izložena je bila svakojakim rizicima i unutrašnjim problemima, ali se Crna Gora na vrijeme, a sa njom i crnogorsko sudstvo okrenuli sebi i svojim i nacionalnim interesima kroz potpunu pravosudnu reformu, preuzimajući tako punu odgovornost za svoju budućnost, koja ne smije biti kreirana bilo kojim vidom sile, već temeljno odabranim demokratskim metodama.
         Sticanje  - obnova nezavisnosti Crne Gore, označilo je početak procesa preobražaja društva u modernu demokratiju i jasno opredijeljenu državnu politiku, usmjerenu na sticanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
         Takav preobražaj i politika, podrazumijevali su i podrazumijevaju zahtjevni tranzitni proces tokom kojeg se nacionalno zakonodavstvo moralo prilagoditi legistrativi EU. Dakle, moraju  se usvojiti i primijeniti pravna pravila koja povezuju države članice unije, a koja se odnose na 33 poglavlja društvenog života.
         Sudska vlast u uslovima preživjelih demokratskih promjena, koje još uvijek traju, ima i dodatni imperativ  koji se tiče medjusobne kontrole i ograničenja različitih vidova vlasti kojima se uspostavlja prijeko potrebna ravnoteža u ostvarivanju ustavno pravnih garancija i prerogativa,  na kojima počiva jedna državna tvorevina.
         Način na koji se ovaj proces odvija, njegova efikasnost i zaštita od zloupotreba, su osnovni strateški zadaci sa kojima se suočava sudska vlast u svakom trenutku.
         Njena uloga postaje još značajnija, onda kada se država suočava sa još jednim ozbiljnim zadatkom, a to je odmjeravanje njenog demokratskog kapaciteta, kako na unutrašnjem tako i na medjunarodnom planu, te u dijelu implementacije medjunarodnih standarda kao rezultata primata medjunarodnog u odnosu na nacionalno zakonodavstvo.
         Pravosudje i osnovna prava, temelj su svake pravne države. U sistemu vladavine prava funkcionisanje sudova, uslov je, ne samo pravnog nego i ekonomskog, političkog i sveukupnog društvenog razvoja.
         Prepoznajući značaj "trećeg stuba" pregovaračko poglavlje 23 u sebi obuhvata, nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost u pravosudju, njegov profesionalizam, stručnost i efikasnost, borbu protiv korupcije, (prevencija i represija), kao i široki dijapazon zaštite ljudskih prava.
         Pri takvom sadržinskom opredjeljenju 23 poglavlja uz veliki trud, maksimalnu posvećenost, ličnu i profesionalnu odgovornost, došli smo do efikasnog, pouzdanog, nepristrasnog i nezavisnog sudstva, oslobodjenog od bilo kakvog političkog uticaja, tako da je rad sudova bio jedan od ključnih faktora mjerljivosti crnogorskog pregovaračkog procesa.
         Naime, prije deset godina crnogorskom sudstvu ostalo je nezavršenih 144.743 predmeta, da bi nakon deset godina, taj broj bio uz povećan priliv samo  33.414 ili 26 %.
         Sudije su prosječno ostvarile normu od 113,98 % , ažurnost na nivou sudova je 96 %, a stopa efikasnosti 78 %.
         Pred Osnovnim sudovima čak 41 % predmeta je završeno u roku od tri mjeseca, a samo 12 % preko jedne godine. Gotovo sve odluke u crnogorskim sudovima uradjene su u zakonskom roku i samo 0,69 % je van roka koji nije duži od par dana.
         Stari predmeti -crveni omoti više ne opterećuju crnogorske sudove, jer je samo 2. 437 predmeta  starijih od tri godine u radu.
         Statistika je prikaz rezultata reforme sudstva kao procesa i načina  na koji se dolazi do željenog cilja.
         Reforma nije samo prosto preslikavanje zakonske organizacione forme u kojoj se zadovoljava princip samostalnosti i instacionog ustrojstva sudske strukture. Reforma je proces u kojemu se pored institucija kao najvidljivije manifestacije, vrši strukturna i suštinska promjena shvatanja i doživljaja sudske vlasti i njenog ugleda u društvu i mislim da smo u tome uspjeli.
         Svjedoci smo turbulentnih vremena, koje donosi globalna kriza, reflektovana kroz razna medjunarodna i politička previranja sa nestabilnom političkom scenom  koja se i kod nas preslikava, u čemu Vrhovni sud, a i crnogorsko sudstvo u cjelini, mora odigrati značaju ulogu i biti lider u zaštiti vladavine prava.
         Da bi sudstvo moglo odgovoriti svojim zadacima i ovoj misiji, potrebno je obezbijediti osnovne predpostavke koje se tiču njegove nezavisnosti i nepristrasnosti, materijalne opremljenosti, autoritativnosti i posebnog adekvatnog pozicioniranja u sistemu podjele nadležnosti različitih vidova vlasti.
         To u najkraćem znači da se položaj sudske vlasti ni u kom slučaju, niti u jednom segmentu ne može podrediti bilo kom drugom obliku vlasti, što je jedan od primarnih dugoročnih ciljeva svake države koja pretenduje na puni demokratski kapacitet.
         Ovo ni u kom slučaju ne znači da se njen rad ne treba i ne može podvrgnuti institucionalnim i ponekad vaninsitucionalnim oblicima kontrole.
         Želim se osvrnuti  samo na bitne podnaslove i usmjeriti Vas na pisani referat u radnom materijalu, i zadržati se na ključnim promjenama koje zahtijeva evropski integracioni proces Crne Gore u oblasti sudstva, a pretočen u tekst Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji su osnova za korjenitu reformu nacionalnog sudskog sistema.
         U okviru redovnih sudova osnovana su tri suda za prekršaje i Viši sud za prekršaje, ojačana je nezavisnost i nepristrasnost sudijske funikcije, unapredjenja njihova odgovornost kroz jačanje disciplinske odgovornosti i uvodjenjem jedinstvenog transparentnog sistema za zapošljavanje zasnovanog na zaslugama i objektivnim kriterijumima.
         Da li je ovaj evropski integracioni proces dobro osmišljen i da li će dati očekivane rezultate ostaje da pokaže primjena kroz vrijeme koje nam predstoji.
         Ono što je sigurno jeste da deset godina kasnije crnogorsko sudstvo je u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2015. godinu najbolje ocijenjeno od svih država koje pretenduju na članstvo u EU. Prostora za dalje unapredjenje svakako da ima.
         Iako je nezahvalo prognozirati kada će Crna Gora postati punopravna članica Evropske unije, od nje svi postavljeni ciljevi su u svrhu jačanja vladavine prava, pravne sigurnosti i garancije pravičnog sudjenja.
         Budući da Vi moje drage sudije odlučujete o životima, slobodama, pravima, obavezama i imovini gradjana i pravnih lica morate osnažiti sopstvenu nepristrasnost dobro, osmisliti usvajanje novih znanja, kako kroz kontinuiranu obuku, tako i unapredjenje znanja prava EU i praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, morate pojačati efikasnost, poboljšati kvalaitet rada, a sve to ako želite položiti prijemni ispit za ulazak naše države u zajednicu evropskih naroda.
         Ulazak u EU ne smije nam biti cilj za sebe, već naša svijest o potrebi transformacije društva u modernu demokratiju, kako bi uspostavili stabilne i pouzdane institucije, doprinijeli jakoj ekonomiji, ojačali vladavinu prava, a time i bolji kvalitet života crnogorskih gradjana.
         Iako je u posljednjoj dekadi ostvaren izuzetni napredak , pred cnogorskim sudskim sistemom je i dalje zahtjevan period pune implementacije zacrtanih ciljeva, a to je dosljedna realizacija Akcionih planova, za poglavlje 23 i 24 i Strategije reforme pravosudja 2014.-2018.
         Imajući u vidu da je srce pravosudnog sistema sudska vlast, posvećenost, veliki trud i ozbiljnost u radu, neizostavno će voditi ispunjenju cilja - zaokruživanju razvoja crnogorskog sudskog sistema i ravnopravnosti sa sudskim sistemima država članica EU. S toga, efikasan rad sudova ne predstavlja samo korak naprijed u sticanju punopravnog članstva, već i cilj sam za sebe, koji će dovesti do jačanja vladavine prava, pravne sigurnosti, poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koje su preduslov dalje demokratizacije društva i zadovoljstva crnogorskih gradjana.
         Crnogorsko sudstvo je podmladjeno, pa upravo moje drage sudije, koji spadate u tu kategoriju računamo na vašu mladost, znanje, a Vi računajte na naše iskustvo i već pokazano znanje, i neka nam sve to bude zajedno garant boljoj vladavini prava, čime ćemo dati veliki doprinos stabilnosti pravnog poretka naše države.
         Neka su nam sretni dani Sudstva i uvijek slavili svoje dobre rezultate.
         Hvala.
 
                                                                                                           PREDSJEDNICA SUDA
                                                                                                              Vesna Medenica