Dan crnogorskog sudstva - 29. oktobar 2018. - svečano zasijedanje

Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice

Uvažene kolege sudije, 
cijenjeni gosti – potpredsjedniče Vlade i ministre pravde, gospodine Pažin, 
predsjedniče Sudskog savjeta Crne Gore, prof. dr Vukčeviću,
dragi predsjednici vrhovnih sudova Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Republike Srpske, Albanije, Turske i Azerbejdžana,
poštovani partneri iz međunarodnih organizacija,
predstavnici medija, 
dame i gospodo,
 
Raduje me što ove godine proslavljamo Dan crnogorskog sudstva, u znaku dva velika jubileja – 220 godina od donošenja Zakonika Obščeg crnogorskog i brdskog i uspostave 29. oktobra 1798. godine Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog, kao i 130 godina od usvajanja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru.
 
U to ime, ponosna sam što smo Svečanom akademijom na Cetinju i današnjim Svečanim zasijedanjem, obilježili potvrdu trajanja crnogorskog pravosuđa u građanskoj i demokratskoj Crnoj Gori, državi zasnovanoj na vladavini prava.
 
Od uspostave Praviteljstva suda pokraj jednog Cetinjskog samostana u kojem su sudije vijećale na osnovu principa da nijedan narod ne može biti čestit i srećan u kojem zakonitog suda i praviteljstva nema, zatim inicijative knjaza Nikole za regulama kako bi se već jedanput i toj oskudici doskočilo, do prijema Vrhovnog suda Crne Gore u Mrežu najviših sudova pri Evropskom sudu za ljudska prava, bio je dug put. 
 
Danas, u savremenom crnogorskom sudstvu, primarno se polazi od pune primjene Ustava, zakona i međunarodnih ugovora, kao i visokih standarda sudijskog ponašanja koji leže na pravosuđu svake moderne i demokratske države. 
 
Poštovane sudije, vaš je posao da sudite i odlučujete samostalno i nezavisno; vaša je odgovornost da sudijsku funkciju vršite savjesno i profesionalno, ispunjavajući visoki kvalitet rada; vaša je privilegija da predstavljate intelektualnu elitu u našem društvu i budete uzor i inspiracija mladim saradnicima. 
 
Dakle, dužnost, odgovornost i privilegija predstavljaju alfa i omegu sudijskog poziva.
 
Podsjetiću, na naše početke, kada smo položili zakletvu da ćemo sudijsku funkciju vršiti savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično i odgovorno po Ustavu i zakonu. Od nas se očekuje da u svemu garantujemo takvo postupanje, naročito u izazovnom periodu, koji prati one sisteme, koji teže da društvenim promjenama unaprijede državni status i međunarodno-pravni položaj. 
 
Učestvujući u reformi pravosuđa, prihvatili smo posebne obaveze na planu jačanja efikasnosti, kvaliteta rada i uspostavljanju sistema odgovornosti, nastojeći da jačamo figuru sudije u svakoj od ovih oblasti.
 
Jasno je da polaznu osnovu za ostvarenje svih mjerljivih rezultata predstavlja integritet sudije, kao zahtjev koji se opravdano stavlja pred sudiju, kako bi bio sposoban da obavlja sudijsku funkciju.
 
Posebno ističem, da sudije moraju poštovati etička načela i pravila ponašanja, koja predstavljaju preduslov očuvanja, afirmacije i unaprjeđenja dostojanstva i ugleda sudije i sudstva, te da moraju izbjegavati bilo koja ponašanja koja podrivaju sudijsku nezavisnost i nepristrasnost, ili stvaraju pojavu neprimjerenosti. 
 
U liku sudije u crnogorskom društvu mora se nastaviti pravosudna nit, zbog čega na nove izazovne pojave u društvu moramo odgovoriti odlučno, jer nema alternative najvišim etičkim standardima. Stoga, svekodnevnim sudskim, ali i vansudskim aktivnostima, treba zajednički da doprinosimo trajanju tradiciji, održavajući kvalitet pravde koji građani očekuju.
 
Pitanje zaštite ličnog i profesionalnog integriteta sudije izaziva posebnu brigu. S obzirom da se od sudija, kao nepristrasnih donosilaca odluka u interesu pravde, očekuje primjereno ponašanje, od drugih učesnika u sudskom postupku, javnosti, medija i nevladinog sektora, se očekuje da se uzdrže od bilo kojih radnji kojima se podriva samostalnost i nezavisnost sudske vlasti i njen autoritet. Pokušaji obesmišljavanja sudskih procesa u cilju postizanja nekih drugih interesa, ne samo da vrijeđaju sudstvo, već ometaju sudsku vlast na putu osnaživanja vladavine prava i nanose štetu ugledu Države. Stoga, podsjećam da vlast može biti ograničena samo Ustavom i zakonom, a nikako destruktivnim uticajima prema integritetu, ugledu i redu sudstva.
 
Nije suvišno na ovom mjestu pomenuti brojna stručna usavršavanja u kojima su sudije učestvovale, kako bi unaprijedili svoja znanja i vještine i time ojačali kvalitet svojih odluka. Sa posebnom naklonošću cijenimo magistre i doktore pravnih nauka koji sjede u redovima sudija i od njih imamo velika očekivanja. Međutim, pitanje je da li se u okviru propisanih kriterijuma, potkriterijuma i indikatora za ocjenjivanje sudija može izvesti ocjena rada, zasnovana na suštinskoj analizi rada sudija.
 
U tom pravcu, smatram da su od najvećeg značaja za stvaranje slike kvalitetnog sudije, kriterijumi usmjereni na efikasnost rada, dovoljne i jasne razloge obrazloženja i dobru pripremu za suđenje. Sistem ocjenjivanja postavljen na ovako vrednovanim kriterijumima, može biti pravedan za dalje napredovanje sudije, međutim, zakon je strog, ali je zakon.
 
Podjednaku pažnju zaslužuju napori sudske vlasti na polju jačanja transparentnosti. Nakon što smo uključili mikrofone i kamere u sudnicama za snimanje završnih riječi na glavnom pretresu, odobrili snimanje cijelog toka glavnog pretresa u jednom predmetu, usvojili smo prvi strateški dokument u regionu - Komunikacioni protokol sudova, kojim ćemo povećati povjerenje javnosti u sudstvo i učvrstiti partnerski odnos sa medijima. 
 
Osnaživanje analitike u pogledu kaznene politike za pojedine vrste krivičnih djela, a za koja je javnost naročito zainteresovana je imperativ u radu najvišeg suda u državi.
 
Pored toga, veliku pažnju smo posvetili izradi Izvještaja o primjeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u praksi Vrhovnog suda Crne Gore, koji je predstavljen u februaru ove godine. Trenutno, u toku je izrada analize presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru, koja ima za cilj procjenu uticaja ovih presuda na nacionalnu sudsku praksu i zakonodavstvo. U to ime, zahvaljujemo se na iskrenoj podršci AIRE Centru iz Londona, sa kojim ćemo nastaviti saradnju kako bi na unutrašnjem planu nastavili sa unaprjeđivanjem primjene Evropske konvencije. 
 
Dozvolite da izrazim zahvalnost i našim međunarodnim partnerima iz Horizontalnog programa Svjeta Evrope i Evropske unije, koji pruža podršku sudstvu u sprovođenju ključnih preporuka relevantnih tijela Savjeta Evrope, značajnih za proces pridruživanja Evropskoj uniji, kao i predstavnicima programa EUROL 2, koji sprovode razne aktivnosti u cilju jačanja efikasnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, u svjetlu ispunjavanja kriterijuma za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. 
 
Veoma smo zadovoljni što smo u kapacitetima programa EUROL 2 prepoznali mogućnost za saradnju u zajedničkim naporima da postignemo veću efikasnost pravosuđa, sprovođenjem projekta monitoringa predmeta starijih od tri godine, kako bi se identifikovale procesne prepreke za pravovremeno rješavanje predmeta, a sve u cilju poštovanja prava stranaka na suđenje u razumnom roku.
 
Vjerujem da su sve sudije željne da primjenjuju Evropsku konvenciju i usvajaju standarde prakse Suda u Strazburu. Stoga, Vrhovni sud Crne Gore intenzivno prati implementaciju konvencijskih standarda i ulaže snažne napore kako bi pratio sudsku praksu i ukazivao sudovima na značaj presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru, u našem pravnom sistemu. Time takođe utičemo i na smanjenje broja predstavki naših građana, a kojih je u 2017. godini godini bilo 138, odnosno 16% manje u odnosu na 2016. godinu. 

Dajući rado istini izraza, sa najvećim zadovoljstvom priznajem da su svi sudovi doprinijeli postizanju generalno uspješnih rezultata rada i zajednički učestvovali u ispunjavanju kriterijuma koji se od Crne Gore očekuju na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Stoga, dozvolite da iskoristim ovu priliku i upoznam vas sa stanjem u sudskoj vlasti.

Crnogorski sudovi su u 2017. godini riješili 69.15% predmeta od ukupnog broja predmeta u radu, dok je prosječna opterećenost po sudiji bila 530,03 predmeta, od kojih je 366 završeno, a broj nezavršenih predmeta po sudiji 163.
 
Međutim, i pored velike opterećenosti sudija, rezultati crnogorskih sudova u pogledu kvaliteta rada su najbolji do sada. 

Od ukupnog broja sudskih odluka njih 72,62% je potvrđeno, a 16,97% je ukinuto ili svega 2.12% od ukupnog broja donijetih sudskih odluka. 
 
Djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto je 5,22% od ukupnog broja presuđenih predmeta. 

Ukoliko posmatramo rezultate iz 2016. godine, kada je procenat ukinutih odluka bio 21,02%, očigledno je da je poboljšanje od 3% potvrda kontinuiranog unapređenja kvaliteta rada sudija, a već značajno poboljšanje kvaliteta od 6% ako uporedimo sa brojem potvrđenih odluka sudova u 2014. godini (66,13%).

Odluke su rađene u zakonskom roku, odnosno samo 0,69% odluka je urađeno van zakonskog roka, što je najbolji rezultat do sada. 

Kada je riječ o trajanju postupka na nivou svih sudova, njih 59,64% riješeno je do 3 mjeseca, 15,75% do 6 mjeseci, 9,12% do 9 mjeseci, 5,48% do godinu, dok je u 10,01% postupak trajao duže od godinu dana. U prošloj godini, sudovi su riješili 4 391 predmet iz 2013. i ranijih godina, dok je ostalo neriješeno svega 2 024 predmeta.

U pogledu zaštite prava na suđenje u razumnom roku, ističemo da je Vrhovni sud Crne Gore, od ukupnog broja tužbi za pravično zadovoljenje, riješio 94,4 % predmeta i na ime naknade nematerijalne štete dosudio 42.700,00 eura.

Kada je riječ o sprovođenju mjera za efikasnost rada osnovnih sudova, na kraju 2017. godine, od ukupnog broja predmeta u radu, riješeno je 82,68% predmeta, a neriješeno svega 17,32%, dok su sudovi u odnosu na priliv završili 120,66 % predmeta izvršenja. 

Vrhovni sud Crne Gore je bio posvećen poštovanju preporuka međunarodnih komiteta kao što su GRETA, GREVIO, CEDAW i EKRI i blagovremeno upoznavao sve sudije sa međunarodnim standardima koje moramo primjenjivati u oblastima borbe protiv trgovine ljudima, nasilja nad ženama, eliminacije svih oblika diskriminacije žena, rasizma i netrpeljivosti. Naime, član 9 Ustava nas obavezuje da konstantno širimo granice obrazovanja i budemo informisani o novinama u međunarodnom pravu. Vrhovni sud Crne Gore će se i dalje truditi da vam bude prava adresa za sva pitanja u vezi pažljive implementacije ovih konvencijskih standarda.

Prepoznajući sve veću hitnost za ostvarivanjem pravde i okončanjem patnji žrtava i njihovih porodica, posebnu pažnju posvećujemo predmetu ratnih zločina, koji je u toku pred sudom, dok su predmeti naknade štete žrtvama ratnih zločina, svi pravosnažno riješeni pred crnogorskim sudovima. 

Poštujući slobodu medija i pluralizam mišljenja, podsjećamo da je svaki napad na novinare napad na demokratiju države, koja je zasnovana na vladavini prava. Stoga, sudovi su u hitnim rokovima postupali u predmetima napada na novinare, kojih je u posljednjih četiri godine bilo ukupno 21, od kojih je 19 pravosnažno riješeno, a dva su u toku.
 
Poštovane sudije i dragi gosti,
 
Nakon predstavljenih rezultata rada svih sudova, koji su u svojoj ukupnosti učinili rad pravosuđa kvalitetnim, efikasnim i transparentnim, istinski vjerujem da će Crna Gora, kao mediteranska zemlja, sa tradicijom pravosudne kulture dugom 220 godina, ispuniti sva privremena mjerila iz poglavlja 23 i 24 i dobiti završna mjerila za ta dva poglavlja.  

Nadam se da sam uspjela da vas uvjerim da će sudska vlast istim tempom nastaviti sa ispunjavanjem svojih obaveza prema našim građanima, kao i do sada. Stoga predlažem, da sa današnje proslave jubileja pošaljemo poruku da rezultati našeg rada nijesu samoodrživi, već da je potrebno stalno ulaganje napora u svim oblastima rada, ali i da svakog 29. oktobra u godini možemo priznati sebi zasluge za ukupan uspjeh pravosuđa. 

Na kraju, dozvolite da zaključim da se u vrijeme Knjaza Nikole tražila pravda za građanina crnogorskog. Danas Crnogorci traže pravdu po mjeri građana Evropske unije i sudstvo je tome naredno.

Zahvaljujem na pažnji, želim vam plodonosne diskusije u pravnim sekcijama, a gostima prijatan boravak u Crnoj Gori.
 






 
Kabinet predsjednice





Dan crnogorskog sudstva - 29. oktobar 2018.

Govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice

29. 10. 2018.

Poštovani predsjedniče države g-dine Djukanoviću, Skupštine g-dine Brajoviću, Vlade g-dine Markoviću, Ustavnog suda g-dine Draškoviću, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Ima trenutaka kada se odjednom vrijeme zaustavlja i postaje vječno. Jedan od tih trenutaka živimo danas kada je riječ nemoćna, a istorija i tradicija crnogorske pravne misli i jurisprudencije, nadmoćna. 
 
Srećan je onaj narod koji se može pohvaliti, onim što je iza nas ostavljeno u ovih dvesta godina, a biti svjedokom i akterom tih vrijednosti. 
 
Nemamo potrebe da ćutimo o našem istorijskom nasljedju jer imamo šta da kažemo i kome - to je naš dar, koji kao istina pobjedjuje ostale darove. 
         
Pisale su se crnogorske presude perom punjenim evropskim mastilom i tada i sada. Umješno, jako i trajno što se može iz besjede Knjaza Nikole Petrovića povodom proglašenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru prije ravno 130 godina, i očitovati: 
         
"Pred ovim zakonom da umukne svačija volja, a neka se čuje samo volja njegova, volja zakona..... od svih vlasti, a naročito od sudija, najstrože zahtijevam da su strogi savjesni vršioci zakona i da u primjeni zakonskih odredjenja ne gledaju ni ko je ko, ni ko se kako zove, ni koga je roda ni plemena ni koji položaj zauzima ni kojim se krstom krsti ili ne krsti....."
        
Danas, isto mastilo sa perom naslonjenim na tradiciji, nastavlja svoj evropski put, odvažno, dosljedno, dajući poseban pečat kvalitetu pravde sudskim odlukama. 
         
Razni vihori su pohodili našu Crnu Goru u kojima su crnogorske sudije ponekad i to nevoljno, bili samo nijemi posmatrači dogadjaja, čiji su režiseri bili izvan granica ove zemlje.
          
Nijesu im dali nastaviti slagati stranice svojih presuda u arhivi tradicije, ali je ostalo dosta i ja danas sa dužnim poštovanjem svim bivšim sudijama Vrhovnog suda i predsjednicima, kao uopšte i svima koji su svoje presude utkali u istorijat crnogorskog sudstva i svojim imenom i prezimenom ostavili vječni pečat sjećanja  iskazujem priznanje i zahvalnost, a zahvalnost je vrelina potomstva. 
         
"Nijedan narod ne može biti čestit ni srećan, ukojemu zakonitog suda i dobrog praviteljstva nema. Ni jedno praviteljstvo bez pomoći stojati ne može: zato, dakle, svi narodi svijeta na svako godište daju opšćju mirju porjez, koliko je u kojemu mjestu i državi rečeno, a da to ne daju za drugo, nego za samijeh sebe, da se na one novce drži praviteljstvo, sudnici i vojska. (Zakonik Opšći, Crnogorski i Brtski 28/31.10.1798.godine).
         
Lijep je osjećaj biti danas ovdje i biti dio istorije, a dijelom i sudionik sa tradicijom koja živi u suštini sadašnjost, jer to je i njena bitnost. 
        
Crnogorske sudije i tada i sada, često nijesu znali šta su sve sposobni da urade, ali je toliko iskušenja bilo i još ih ima da nam pokazuju, ko smo. 
 
A jesmo spremni da sudijsku funkciju vršimo savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično i odgovorno po Ustavu i Zakonu i sve u ime Crne Gore i za Crnu Goru i njene gradjane. 
     
Hvala Vam još jednom uvaženi gosti.


 
        Sa otvaranja spomen ploče posvećene proglašenju Opšteg imovinskog zakonika za
        Knjaževinu Crnu Goru - Biljarda, Cetinje

 
 

Kabinet predsjednice





Dan crnogorskog sudstva - 29. oktobar 2018.

Najava za medije

Sa ponosom i posebnim zadovoljstvom obavještavamo sve predstavnike medija da Crna Gora ove godine slavi dva veoma značajna jubileja - 220 godina od donošenja Zakonika Obščeg crnogorskog i brdskog i uspostave 29. oktobra 1798. godine Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog, kao i 130 godina od usvajanja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru. 

U čast proslave jubilejâ, Vrhovni sud Crne Gore i Udruženje sudija Crne Gore organizuju:
  • 29. oktobra 2018. godine, u 11:00 časova - Svečanu akademiju na Cetinju, u Vladinom domu – sala “Ivan Crnojević” 
Visokim zvanicama će se obratiti predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica i Predsjednik Crne Gore, gospodin Milo Đukanović 

Nakon upriličenog programa, u Njegoševom muzeju, Biljardi će biti izložena spomen ploča, posvećena proglašenju Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, koju će otkriti predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica i dr Zoran Rašović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 
  • 30. oktobra 2018. godine, u 10:00 časova – Svečano zasijedanje u Budvi, u hotelu Avala
Crnogorskim sudijama će se obratiti predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar pravde, gospodin Zoran Pažin, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore, prof. dr Mladen Vukčević, predsjednica Udruženja sudija Crne Gore, gospođa Hasnija Simonović, predsjednici vrhovnih sudova Srbije, Albanije, Azerbejdžana i prvi potpredsjednik Vrhovnog kasacionog suda Turske.
  • 31. oktobra 2018. godine, u 10:30 časova – Konferenciju za medije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, gospođe Vesne Medenice, kojoj će prisustvovati i predsjednici sudova opšte i posebne nadležnosti 
Ljubazno pozivamo novinare, fotografe i kamermane da svoje prisustvo događajima kojima obilježavamo Dan crnogorskog sudstva, potvrde putem e-maila na adresu: ksenija.jovicevic@sudstvo.me

Predstavnicima medija, koji potvrde prisustvo Svečanoj akademiji u Vladinom domu, preporučujemo da budu u sali "Ivan Crnojević", najkasnije do 10:30 časova, iz logističkih razloga.
 
Kabinet predsjednice





Zahvalnost Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici






Čestitke povodom proslave 29. oktobra - Dana crnogorskog sudstva